Neke smjernice i pravila ponašanja na Slobodnom Filozofskom

Iako smo svjesni da je apsolutno nemoguće uvesti “potpuni” red na jednu internetsku stranicu poput ove, na kojoj se komunikacija odvija neprestano i to najčešće istovremeno ispod nekoliko desetaka postova (što je nemoguće na zadovoljavajući način pratiti nikome, pa tako ni nama), svejedno smo odlučili zamoliti vas da se pokušate držati nekoliko osnovnih smjernica i pravila ponašanja na ovome portalu.

1) Apeliramo na vaš zdrav razum i svijest o nužnosti konstruktivne i plodne razmjene mišljenja te molimo da se suzdržite od ad hominem ispada i vrijeđanja kakva su se, posebno u zadnjih nekoliko dana, počela pojavljivati na stranici. Osim što onemogućavaju pristojnu razmjenu mišljenja koja tako (i) komentare čini štivom vrijednim čitanja i provjeravanja, takva razina komunikacije ne služi nikomu od vas na čast (neovisno o tome jeste li za ili protiv blokade Fakulteta). Zaista vas sve najljepše molimo da na provokacije jedne i/li druge “strane” ne reagirate vrijeđanjem, da se ne spuštate na tu razinu i da pokažete da je i jedna i druga strana, neovisno o razlici u stavovima, sposobna razgovarati na jednoj kulturnoj i pristojnoj razini. Budući da je filtiranje komentara uistinu posljednja metoda kojoj kanimo pribjeći, a “hodanje” za vama i molbe za pristojnom komunikacijom nisu baš efektivni način rješavanja ovog problema, apeliramo na vas da podignete razinu komunikacije kako bi takav potez s naše (uredničke) strane postao posve suvišan (do sada nismo obrisali niti jedan jedini komentar s ove stranice!)

2) Ukoliko imate neki prijedlog, primjedbu na rad redara, plenuma, webmaster(ic)a, savjet ili prijedlog za bilo koju radnu grupu ili udrugu koja je poslala pismo podrške, molimo vas da takve komentare ne ostavljate (samo) ovdje nego (i) pošaljete ili direktno udrugama ili na jednu od za to predviđenih mail adresa koje su nabrojane na desnoj strani (sasvim gore) na SlobFil portalu, jer ni uz najbolju volju zbog količine posla nismo u stanju proslijeđivati sve vaše primjedbe, prijedloge i upite na spomenute mail adrese!

3) Ukoliko ste primijetili da neka od skripti nedostaje, neki link ne radi ili da duže od jednog dana nije osvježena neka od lista (kućica “aktualno”, popis objavljenih tekstova, linkovi, podrške udruga, profesori-potpisnici Otvorenog pisma podrške i slično), molimo vas da nas o tome upozorite mailom koji možete poslati na slobodnifilozofski[at]googlemail.com. Iako smo na ovome portalu apsolutno cijeli dan svaki dan, ogromna količina posla rezultira time da neke sitne stvari ponekad jednostavno ne budu obavljene na vrijeme. Ujedno molimo i za vaše razumijevanje i malo strpljenja ako neke od lista nisu osvježene isti tren!

4) Kao i do sada, i dalje pozivamo sve sudionike i sudionice alternativne nastave na FF-u da nam šalju svoje tekstove i osvrte na predavanja i tribine za rubriku “Knjiga dojmova” – ova je stranica kroz zadnjih nekoliko tjedana postaola između ostaloga, i mjesto na kojemu se objavljuju i tekstovi vaših profesora i profesorica i raznih ljudi iz javnoga života, ali apeliramo na to da ga – kao što ste to učinili i pri pomaganju i sudjelovanju u organizaciji alternativne nastave – svojim tekstovima zadržite mjestom gdje se prvenstveno čuje (i) vaš, studentski glas. Pišite nam osvrte na predavanja na kojima ste bili, šaljite dojmove s tribina, eseje vezane uz blokadu i problematiku obrazovanja, analize stanja, plenuma, radionica i predavanja, izvještaje s terena i s mini akcija, video uratke, fotogradije s blokade, prijavljujte se na radionice, sudjelujte u radnim grupama, organizirajte svoju nastavu, javljajte nam se i iz drugih gradova i fakulteta koji se nalaze pod blokadom – i pišite o tome, dobre, argumentirane i kvalitetne studentske tekstove uvijek ćemo rado objaviti. Nemojte smetnuti s uma da je ovaj portal prvenstveno studentski, i da je ovdje zbog bunta i borbe koju ste pokrenuli vi – studenti i studentice! I dok su sve javne i “poznate” osobe i njihovi tekstovi ovdje uvijek dobrodošao gost u vidu zanimljivog štiva za čitanje koje vam se svakodnevno trudimo prenijeti, vaš glas je onaj koji bismo itekako rado htjeli čuti!

Na koncu ponavljamo molbu za poštivanjem nekih osnovnih normi ponašanja kako se rasprave ispod ovih komentara ne bi svele na one na kakve smo svakodnevno prisiljeni nailaziti ispod članaka na portalima Jutarnjeg, Večernjeg i sl. Kako je ova stranica jedini strukturirani komunikacijski kanal koji je posvećen isključivo ovoj temi te je zamišljena kao mjesto razmjene svake pristojne i argumentirane misli, došla ona od strane studenata/ica koji su “za blokadu” ili “protiv blokade” (ili od strane bilo koje zainteresirane građanke ili građanina!), apeliramo na vas da je zadržimo na nekom nivou. Još jednom podsjećamo da nećemo tolerirati izljeve mržnje ni s jedne ni s druge strane – osim što su neproduktivni, smatramo da pogoduju polarizaciji studentskog tijela koje će u jednom trenutku opet (morati) sjesti zajedno u klupe i krenuti na nastavu. Nismo neprijatelji, eventualno smo neistomišljenici – a takvih smo/ste imali među prijatelji(ca)ma i koleg(ic)ama i prije!

Imajmo to svi zajedno na umu.

Puno vam hvala na suradnji i razumijevanju.

Urednice i urednici portala Slobodni Filozofski

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.