Plenum: osnovna pravila i smjernice

Prenosimo vam osnovna pravila (koja je izglasao plenum) i smjernice (koje su plenumu prezentirane od strane grupe za tehnička pitanja plenuma, ali je procijenjeno da ih ne treba izglasavati). Sva su ova pravila i smjernice ovdje kako biste već prije večerašnjeg plenuma stigli razmisliti i uputiti kritike, prijedloge i slično za moguće nove smjernice ili izmjene pravila.

Sve kritike, prijedloge i ino šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

A) PRAVILA

1. Tehničko osoblje plenuma uključuje:
a) Redare i njihovog koordinatora
b) Zapisničara
c) Tehničara (mikrofon, zvučnici, računala)
d) Osobu koja zapisuje redoslijed javljanja za riječ
e) Osobu koja zaprima pismene prijedloge za vrijeme sjednice

2. Od osoba navedenih pod točkom jedan, u vrijeme zasjedanja plenuma za stolom mogu uz moderatore sjediti isključivo osobe navedene pod 1. a, c, d, e. Zapisničar sjedi u prvom redu. Nitko drugi nema pravo sjediti za stolom. Plenum se slaže da se osobe na navedenim tehničkim funkcijama ne moraju rotirati niti izglasavati. Premda se i ta mogućnost ostavlja ako se za to stvori potreba.

3. Sekcije koje moraju biti dostupne svima 24 sata dnevno i u tu svrhu moraju imati istaknutu a) e-mail adresu na slobodnifilozofski.bloger.hr, b) jasno označenu stalnu prostoriju na FFZG i c) „uredovno“ vrijeme u trajanju od najmanje 2 sata prije i poslije podne su:

a) Redarska sekcija
b) Programska sekcija
c) Medijska sekcija
d) Sekcija za međuplenumsku suradnju
e) Sekcija za tehnička pitanja plenuma

4. Prijedlozi za dnevni red zaprimaju se do 18h na za to predviđenom mjestu u auli Fakulteta ili najkasnije na radnoj grupi o tehničkom funkcioniranju plenuma do 19h u a-220. U 18:30h moderatori tekućeg dana sastaju se u prostoriji a-220 s članovima Sekcije za tehnička pitanja plenuma, moderatorima prijašnjih dana i svim zainteresiranima radi strukturiranja dnevnog reda.

5. Svi prijedlozi koji nisu prijavljeni do najkasnije 19 h, a za koje se smatra da se moraju uvrstiti u dnevni red predlažu se na samom plenumu nakon što moderator izloži dnevni red. Da bi takav naknadni prijedlog bio uvršten u dnevni red mora se objasniti zašto prijedlog nije predan na vrijeme i zašto je bitno da se baš taj dan o tome raspravlja.

6. Moderatori moraju obrazložiti zašto su prijedlozi koji nisu uvršteni u dnevni red odbijeni.

7. U točku razno idu prijedlozi, komentari, obavijesti i tome slično koji se primaju tijekom plenuma na papirićima. O temama pod točkom razno se ne glasa. Točka razno dolazi na samom kraju plenuma, dakle nakon izglasavanja blokade te izbora moderatora i glasnogovornika za naredni dan.

8. Upute za moderatore

– predlagač točke dnevnog reda bi trebao prilikom predlaganja točke, ako je moguće, odmah i formulirati pitanje o kojemu bi plenum trebao glasati

– tokom trajanja plenuma pitanje može formulirati osoba koja je pokrenula tematiku, a ne nužno moderator. Ostavlja se moderatorima na procjenu ali ih se potiče u tom smjeru.

– pitanje prije glasanja mora biti jasno ispisano na zaslonu

B) SMJERNICE

1. Dva su moderatora, jedan prati liniju argumentacije i sumira svakih desetak minuta . Drugi obavlja ostale moderatorske dužnosti. Sumiraju naizmjenično po točkama dnevnog reda.

2. Pitanja koja idu na glasanje definira moderator, a ne zapisničar.

3. Sve odluke s prethodnih plenuma mora se izvući na jedan papir kako bi se moderatori mogli adekvatno pripremiti.

4. Tehničke upute za moderatore: treba biti smiren, suzdržan, objektivan, ne prekidati naglo raspravu koja nije direktno vezana uz temu, ne postavljati se iznad plenuma, ne nametati plenumu zaključke, iznad svega izbjegavati svaki oblik autoritarnosti, humor dobrodošao…ako se postave pitanja koja se ponavljaju (npr. Održavanje kolokvija, ispita…), to riješiti putem obavijesti.

C) ANEX

* smjernice se izglasavanjem pretvaraju u pravila. Dodavanje novih smjernica je dobrodošlo. Nova pravila treba dodavati s velikim oprezom kako ne bi došlo do pretjerane formalizacije plenuma

* sva prezentirana pravila i smjernice prošli su raspravu na Sekciji za tehnička pitanja plenuma te potom na samom Plenumu

OBAVIJEST: Kako će se ovaj post osvježavati, upozoravamo naše čitatelje i čitateljice kako će novodoneseni zaključci radne grupe za tehnička pitanja plenuma u tekstu biti potcrtana kako bi se lakše uočilo što je naknadno dodano. Hvala!

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.