Stigao i prvi izvještaj iz Splita!

Stigao nam je konačno i prvi izvještaj iz Splita! Pročitajte kako situacija izgleda tamo. Splitu šaljemo našu punu podršku i želimo puno sreće i konstruktivnih odluka na večerašnjem plenumu!

Izvještaj iz Splita
Prvi javni istup Nezavisne studentske inicijative Split zbio se u srijedu, 22.4., u Zavodu HAZU gdje je povodom Dana hrvatske knjige jedan njezin sudionik pročitao govor podrške inicijativama i pozvao na solidarnost i građanski angažman.

Inicijativa je za četvrtak (23.4.) najavila tribinu na kojoj će se odlučiti o blokadi fakulteta predviđenoj za petak (24.4). Međutim, za petak je bio najavljen i prosvjed u organizaciji drugih dviju udruga, Udruge Studenti za studente i Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu, čiji se zahtjevi također tiču školarina, ali su oprečni zahtjevima Inicijative. Loša informiranost studenata i medija o studentskim akcijama otežala je akciju Inicijative – čini se da ni jednima ni drugima nije bilo jasno koja su od tih događanja vezana uz blokade nastave na drugim hrvatskim sveučilištima. Mediji su pratili i jednu i drugu akciju, neprestano brkajući informacije, zbog čega se Inicijativa morala boriti za medijski prostor, opovrgavati krive navode, uporno ponavljati da blokada, a ne prosvjed, ima potporu Nezavisnih studentskih inicijativa iz drugih gradova i dodatno opravdavati svoje „radikalne metode“. Studente je, s druge strane, trebalo bombardirati lecima i informacijama da bi se pojavili na tribini i podržali blokadu.

Kako bi što uspješnije eliminirala dezinformacije i privukla studente, inicijativa je u tom procesu obavještavanja pokrila čitavo Sveučilište, a ne samo jedan fakultet. Na tribini održanoj u četvrtak pojavilo se dvjestotinjak ljudi, uglavnom studenata Filozofskog fakulteta, ali i znatan broj studenata drugih fakulteta. Unatoč tome, a i činjenici da je Filozofski fakultet raspršen na nekoliko lokacija, na tribini je izglasano da će nastava u petak ipak biti blokirana u zgradi Filozofskog fakulteta u Radovanovoj ulici u kojoj se nalazi i dekanat. Blokada je uspjela i isti je dan u 20h je održan prvi plenum. Na plenumu je oko 40% sudionika bilo s drugih fakulteta pa se dugo raspravljalo o tome hoće li sljedeći korak biti blokada neke druge zgrade Filozofskog fakulteta, ili blokada drugog fakulteta. O tome će plenum odlučiti večeras.

Vijeće Filozofskog fakulteta u Splitu podržalo je ciljeve blokade, a Nezavisni sindikat zaposlenika u javnim službama, čiji će predstavnik prisustvovati današnjem plenumu, dao je punu potporu.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.