Zbog zagrijavanja planeta oceanima prijete najveće promjene u posljednjih tri milijuna godina

Globalno zatopljenje izrazito pogađa morski živi svijet i stabilnost ekosustava u svjetskim oceanima. Iako bi već i scenarij “umjerenog zatopljenja” mogao uzrokovati “trostruko veće promjene od onih koje su se dogodile tijekom proteklih 50 godina”, “najviše zabrinjava izrazito zatopljenje, s predviđenim porastom temperature između 0,8 i 4,8°C, koje bi moglo ‘pogoditi morsku bioraznolikost u većoj mjeri od temperaturnih promjena koje su se dogodile kako između posljednjeg glacijalnog maksimuma i današnjice tako i između srednjeg pliocena i današnjice’ te pritom zahvatiti područje od čak 70 posto svjetskih oceana”.

Nova studija predviđa velike poremećaje u cjelokupnom planetarnom ekosustavu, kako uslijed umjerene tako i uslijed izrazito visoke razine zatopljenja
Nastavak zatopljenja svjetskih oceana mogao bi pokrenuti poremećaje za morski živi svijet koji bi bili veći od bilo kojih u posljednjih tri milijuna godina, stoji u novoj studiji objavljenoj 1. lipnja u znanstvenom časopisu Nature Climate Change.

Cilj tog istraživanja, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta znanosti i tehnologije u Lilleu u Francuskoj i znanstvenici s drugih institucija, je usporediti predviđenu ekološku krizu s poviješću ekoloških promjena.

Među promjenama koje se predviđaju je izumiranje dijela živih vrsta koje su od presudne važnosti za stabilnost oceanskih ekosustava te nastanak rasprostranjenog priljeva invazivnih vrsta biljaka i životinja, osobito u “umjerene i polarne biome”.

Među promjenama koje se predviđaju je izumiranje dijela živih vrsta koje su od presudne važnosti za stabilnost oceanskih ekosustava te nastanak rasprostranjenog priljeva invazivnih vrsta biljaka i životinja, osobito u “umjerene i polarne biome”

“Klimatske promjene mogle bi naglo preustrojiti raznolikost morskog živog svijeta u velikim predjelima oceana”, navodi se u studiji. “Intenzitet tog preustroja ovisit će, kao što je za očekivati, o razini zatopljenja”.

Prema toj će studiji scenarij “umjerenog zatopljenja”, po kojem se predviđa globalno zatopljenje u rasponu od 0,9 do 2.6ºC, “uzrokovati trostruko veće promjene od onih koje su se dogodile tijekom proteklih 50 godina”.

No najviše zabrinjava izrazito zatopljenje, s predviđenim porastom temperature između 0,8 i 4,8°C, koje bi moglo “pogoditi morsku bioraznolikost u većoj mjeri od temperaturnih promjena koje su se dogodile kako između posljednjeg glacijalnog maksimuma i današnjice tako i između srednjeg pliocena i današnjice” te pritom zahvatiti područje od čak 70 posto svjetskih oceana.

Učinci oba scenarija – scenarija umjerenog i izrazitog zatopljenja – u konačnici će pogoditi i ljude, izjavio je suautor studije Richard Kirby s britanskog Sveučilišta u Plymouthu, jer će se uslijed zatopljenja globalni ekosustav neizbježno promijeniti.

“S promjenom temperature okoliša mijenja se i lokalna brojnost životinja i biljaka ili se one sele na nove lokacije, ako na njima postoje staništa prikladnija za život”, rekao je Kirby. “Takva kretanja u konačnici utječu na hranidbene mreže i ekologiju, a ako su kretanja brza može doći do kidanja hranidbene mreže”.

Ova studija, nastavlja Kirby, ističe koje bi se “promjene u biologiji Zemlje mogle dogoditi u slučaju da ne riješimo problem globalnog zatopljenja”.
S engleskog preveo Damjan Rajačić

Fotografija australskog morskog lava preuzeta je sa stranice Australia’s Coral Coast i prilagođena formi ikone.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.