Izvještaj sa 4. plenuma, 23. travnja 2009.

Na plenumu održanom u četvrtak, 23.4.2009., raspravljalo se o jedanaest točaka dnevnog reda te su većinskim glasovanjem izglasane daljnje akcije u sklopu blokade Filozofskog fakulteta. Na plenumu je sudjelovalo blizu osam stotina ljudi.

Plenum je izglasao da se blokada Fakulteta nastavlja i sutra.

Kolegama i kolegicama iz Pravokutnika (pravokutnik.net) odobreno je fotografiranje. Prijedlog snimanja radio-drame prihvaćen je, uz uvjet autorizacije prije emitiranja.

Plenum prihvaća molbu moderatora da se nakon pola sata rasprave o nekoj točki glasa o tome želi li plenum nastaviti raspravu ili ne. Ako da, nastavlja se; ako ne – saziva se naknadni plenum, tribina, kružok ili radionica za tu temu.

Moderatori ponavljaju kako svi svoje prijedloge za raspravu mogu zapisati na papir i putem redara u dvorani poslati do moderatora.

Objavljuje se vijest o preuzimanju Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i priključenju Inicijativi studenata iz Splita. Iz Rijeke dolazi obavijest kako je Akademija likovnih umjetnosti u blokadi.

Plenum je oduševljeno popratio potragu za ministrom (projekcija filma „Gdje je nestao ministar“).

Obavješćuje se plenum o mnogobrojnim potporama organizacija i udruga, te potpori FFZG-u od strane kolegâ iz Finske koji su također krenuli u blokadu.

Ponovno se postavlja pitanje odnosa upisnih kvota i kvalitete obrazovanja na pojedinom fakultetu. Zainteresirani za ovu temu javiti se kolegi Marku.

Plenum zahvaljuje sindikatima na potpori, doručku i financiranju Skripte. Sindikati pozivaju na podršku i priključenje štrajku kad ga jednom pokrenu. G. Ribić poziva na koordinaciju i zajednički pristup odnosima s Vladom RH.

Što se tiče postavljenog pitanja o menzi na Filozofskom, zaključeno je kako to nije pitanje za ovaj plenum te se predlaže posebna diskusija oko toga.

Mole se zainteresirani da izvještaje i prikaze događanja i aktivnosti na fakultetu tijekom blokade, uključujući slike, šalju na mail bloga: slobodnifilozofski[at]googlemail.com.

Što se tiče neslužbenog poziva na razgovor s Ministarstvom, stav je plenuma da ne idemo ni na kakve pregovore, ne tražimo nikakve pregovore; zahtjev je dovoljno jednostavan i jasan. Ne odgovaramo na neslužbene, poluslužbene i slične pozive ni prijedloge. Podsjeća se na stav plenuma da nema tradicionalnih pregovarača ni pregovaranja.

U prostorijama A-118 i A-119 može se i tijekom dana spavati u bilo koje vrijeme.

Plenum naglašava da se ujutro u 6h treba očistiti fakultet.

Sutra u 9h svi zainteresirani mogu doći raditi na peticiji, mjesto sastanka – aula.

Izabrani su sutrašnji glasnogovornici i moderatori.

Plenum zaključen u 21:45h.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve