Iz medija – 3. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 22. travnja

24sata: “Rektor Bjeliš: Za prosvjed je kriv dekan Filozofskog”

Dnevnik.hr: “Studenti smatraju kukavičkim ponašanje ministra Primorca” (plus video)
“Na novinarski upit što će se dogoditi ako studenti nastave s blokadom i nakon ponedjeljka, Boras je rekao da će u tom slučaju odmah sazvati novu izvanrednu sjednicu Vijeća.”

Glas Slavonije: “Prosvjedi se šire diljem zemlje”
“U provedbi blokade nastave u ponedjeljak je aktivno sudjelovalo barem tisuću studenata, rekli su studentski glasnogovornici.”

H-alter: “Ministar u nestanku”
“Da su državne instance zabrinute i po običaju ne znaju reagirati u nepoznatoj situaciji, pokazao je prvo državni tajnik Radovan Fuchs sa svojom deplasiranom i smiješnom usporedbom studentskog plenuma sa sjednicama Komunističke partije, a danas je to potvrdio i glasnogovornik Duje Bonacci u svom odgovoru ‘Nova TV’ u kojem kaže da ministar nema što odgovarati ‘dječurliji sa Filozofskog fakulteta koja ionako ne zna što želi’. (…)
Koliko će se još blokada dogoditi dok se Ministarstvo ne izjasni?”

Javno.com: “Studenti nisu zvali Primorca na razgovor”
“- Nije točno da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ignorira studentske prosvjede i ne želi se o njima očitovati – rekao je Bonacci.”

Javno.com: “Vijeće Filozofskog pridružilo se bojkotu nastave”
“Prije samog početka konferencije za medije novinari su došli do dopisa upućenog prodekanu Borasu u kojem su navedene PR strategije koje je poslao Krešimir Macan, inače poznati stručnjak za komunikacije i bivši ‘spin doktor’ pokojnog Ivice Račana.
U spomenutom dopisu navedene su neke teze nakon početka studentskih prosvjeda: da su postigli efekt, zainteresirali su medije za problematiku i imaju partnera u Fakultetu i Sveučilištu koji se zalaže za besplatan studij redovnim studentima. U dopisu stoji i da za konstruktivan dijalog moraju imenovati predstavnike i definirati svoje zahtjeve kako bi eventualno zajednički studenti i Fakultet nastupili prema Vladi.”

Javno.com: ” Puhovski: Studenti su impotentni, traže premalo “
“- Njihove metode su legitimne, ali nisu demokratske. Ja sam žalostan što je njihov nastup impotentan. Traže premalo, trebali su tražiti ukidanje Bologne – rekao je Žarko Puhovski u emisiji ”Otvoreno”. Također, kazao je kako je prva žrtva prosvjeda, barem onih na Filozofskom fakultetu, studentska organizacija, koja se u pravilu raspada nakon prosvjeda.
Rektor zagrebačkog Sveučilišta Alekasa Bjeliš smatra da bi se ukidanje školarina katastrofalno odrazilo na kvalitetu obrazovanja. – Oko 80 posto ljudi poslije srednje škole ide studirati, a ta bi brojnost, ako se ukinu školarine, dodatno ‘srozala’ kvalitetu visokog obrazovanja – smatra Aleksa Bjeliš.”

Javno.com: “Štulhofer upozorava na kolateralne žrtve blokade”
Uz sve moje simpatije prema ovakvim inicijativama jednostavno ne vidim kako se ovako radikalnim načinom išta može riješiti i stvarno bih zamolio ukoliko netko iz Inicijative za besplatno obrazovanje ovo pročita da mi to objasni – poručuje profesor i unaprijed zahvaljuje.”

Jutarnji list: “Studenti vježbaju jogu i pitaju se gdje je nestao Primorac”
” – Ovu akciju poduzimamo u znak prosvjeda protiv oduzimanja prava na svima dostupno obrazovanje, bez obzira na imovinsko stanje – potvrdio nam je Petar Bogdan, predsjednik udruge ‘Studenti za studente’. Zahtjevi splitskih studenata su trenutno smanjivanje školarina za 50 posto, s ciljem da se one kroz razdoblje od 5 godina potpuno ukinu.”

Jutarnji list: “I dalje blokirana nastava na Filozofskom fakultetu”
“Ovo su do sada najžešći studentski prosvjedi u Zadru (…) U srijedu ujutro predavanja su blokirana i u sveučilišnom campusu u bivšoj vojarni Franka Lisice koji je u utorak radio normalno.”

Monitor.hr: “Studenti PMF-a podupiru studente Filozofskog fakulteta”
“(…) [P]održavamo studente Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, a i sve druge, u njihovim zahtjevima za besplatnim obrazovanjem, tj. oslobađanja studenata od plaćanja participacije u školarinama i administrativnih troškova na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom stupnju studija unutar kapaciteta iskazanih kroz donesene ukupne kvote sveučilišta.”

Nacional: “Studenti nastavili s blokadom nastave na Filozofskom fakultetu”
“Na fakultetu je sve mirno, nema nikakvih incidenata, a ispiti i međunarodni skupovi normalno se održavaju, rekao je Boras.”

Net.hr: “I političke znanosti kreću u blokadu”
Među studentima na Filozofskom fakultetu doznaje se da će studenti politologije i novinarstva blokirati Fakultet političkih znanosti, piše Večernjak.

ZaMirZine.net: “Nastavljene blokade u Zadru i Zagrebu, održani prosvjedi u Rijeci”
“Državni tajnik Radovan Fuchs rekao je da će se Ministarstvo očitovati kad se studenti artikuliraju i odrede tko su njihovi predstavnici, i da to nije upitno. Time je zapravo još jednom potvrdio već izražene stavove, ali i činjenicu da Ministarstvo, čini se, ne razumije demokratske procese i način odlučivanja koji su studenti odlučili primjenjivati.”

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.