Iz medija – 1. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 20. travnja

Počelo je, počelo…
“Studenti krenuli u zauzimanje fakulteta”

“Studenti danas preuzimaju vlast nad Filozofskim fakultetom, a dekan im na Copacabani”
“‘Ne nasjedajte na njihove proglase!’, poručuje u vlastitom proglasu Boras ponavljajući da je ‘preuzimanje kontrole nad faksom’ ili ‘bojkotiranje nastave’ neetično, protuzakonito i nedemokratsko. Nije morao čekati dugo na odgovor.”

Točno u podne…
“Blokada za besplatno obrazovanje” (plus video)

U potrazi za besplatnim školovanjem…
“Studenti Filozofskog fakulteta blokirali nastavu tražeći besplatno školovanje” (plus video)

Profesore, oprostite na smetnji…
“Poništili ispite zbog blokade Filozofskog” (plus video)
DEMANTIJ: Dio članka koji kaže kako je skupina prosvjednika “u trenutku dok je 20-ak studenata pisalo završni ispit iz engleskog jezika, (…) upala unutra i natjerala profesoricu da poništi ispit.” nije točna. U pitanju je, naime, bio kolokvij, a ne završni ispit iz engleskoga jezika.

Započela studentska borba za besplatno školstvo…
“Studenti preuzeli Filozofski fakultet”
“U užurbanoj atmosferi, uzbuđeni, ali ipak dobro organizirani studenti, uz zvižduke, skandiranje i pljeskanje obilazili su kat po kat ustanove. Od učionice do učionice, »pobunjenicima« su se pridruživale brojne kolege, te je studentska kolona rasla poput snježne lavine, da bi na kraju brojila više stotina ljudi.”

“Studenti blokirali nastavu na Filozofskom” (plus video)
“To je neposredna demokracija, zahtijevamo ukidanje svih oblika uvedenog naplaćivanja visokog obrazovanja – rekao je jedan od organizatora, koji se nije htio predstaviti jer, kako kaže, ne želi personalizirati prosvjed.”

“Studenti blokirali fakultet”
“Na mjesto događanja došao je i Vilim Ribić, dopredsjednik Matice sindikata hrvatskih javnih službi. ‘Stavovi studenata su od riječi do riječi i naši stavova. Za jednu naciju je smrt da se obrazovanje čini nedostupnim svim društvenim slojevima.’ “

Znanje nije roba!
“Uspjesna blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu”
“Svakako je nazanimljivije to da je blokada osmišljena kao otvoreni proces koji će sve odluke donositi neposredno demokratski – dakle, bez vođa i predstavnika već su svi pozvani na javne plenume koji su mjesto diskusije i donošenja odluka o daljnjem tijeku blokade, ali i smjera u kojem će ići.”

“Studenti blokirali fakultet, traze besplatno školovanje” (plus video)

“Ne želimo mrvice, gladni smo znanja” (plus video)
“Ako se odluče na nastavak, prema ‘skripti’ koju su dijelili, sutra će vježbati jogu i slušati predavanja o aktivizmu, hladnom ratu i tranziciji i demokraciji.”

“Prosvjed studenata”
“U 20 sati počeo je za medije zatvoreni studentski sastanak na kojemu će razmotriti kakve je rekacije imao prosvjed te odlučiti o daljnjim akcijama. O tome će javnost izvijestiti ujutro.”

“Školarine neka plaćaju oni koji padaju godinu” (plus video)
“U Hrvatskoj oko 55 posto studenata plaća školarinu, a tek 8 posto ih uspije ostvariti subvencionirani smještaj u studentskim domovima. Cijena stanovanja, hrane, udžbenika i života u mjestu u kojem ne živi obitelj ogromni su, stoga ne čudi podatak da dijete čija obitelj zarađauje manje od 2000 kuna mjesečno ima već u startu točno tri puta manju šansu za dolazak na studij od školskog kolege čiji roditelji zarađuju više od 10.000 kuna.”

Prva noc na Filozofskom
“Nastavlja se blokada: Studenti će prenoćiti na Filozofskom fakultetu”
“Gromoglasan pljesak prolomio se velikom dvoranom Filozofskog fakulteta. Stotine studenata došle su podržati blokadu fakulteta. (…) Resorno ministarstvo i ministar o svemu šute. Rekli su samo da se blokada fakulteta i zahtjevi studenata njih ne tiču.”

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.