“Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za /mirovni/ aktivizam u 90-tima”, 27.3.2014.

Pogledajte snimku tribine pod nazivom Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za /mirovni/ aktivizam u 90-tima, prve u seriji “Aktivističke prakse i civilno društvo: Mirovni aktivizam i malo šire: pretpostavke, konteksti, (dis)kontinuiteti”, održane 27.3.2014. u Galeriji Nova u organizaciji Centra za mirovne studije, Mirovnih studija i kolektiva Što, kako i za koga. Paul Stubbs uveo je u ciklus izlaganjem o valovima aktivizma te njihovim ciljevima, oblicima i praksama od 80-tih do danas, nakon čega je Benjamin Perasović govorio o kontekstu pokretanja mirovnih, feminističkih i ekoloških inicijativa u 80-tima. Zadnja je izlagala Vesna Teršelič, o začecima samoniklih mirovnih inicijativa 80-tih i njihovom razvoju u 90-tima u kontekstu međunarodne solidarnosti, nakon čega je uslijedila rasprava.

Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za /mirovni/ aktivizam u 90-tima

Aktivističke prakse i civilno društvo

Mirovni aktivizam i malo šire: pretpostavke, konteksti, (dis)kontinuiteti

Serija predavanja i diskusija & čitaonica četvrtkom ožujak — travanj 2014., Galerija Nova [Showroom] • Teslina 7 • Zagreb

Suorganizatori: Mirovni studiji — prostor za nemirne građane, Centar za mirovne studije i Što, kako i za koga / WHW

U nizu od tri javna predavanja i diskusije predstavit ćemo jedan od mogućih pogleda na razvoj i nasljeđe aktivističkih praksi te na razvoj civilnog društva u Hrvatskoj od kraja 80-tih godina XX. stoljeća do danas. Sa sviješću da ih ima puno više, biramo one koje su relevantne za mirovni rad u širem smislu. S akterima i teoretičarima (nerijetko su akteri ujedno i teoretičari) razgovarat ćemo o kontekstu u kojem su se pojedine inicijative i oblici djelovanja razvijali, koliko su samonikli, iz čega su nastali i kako danas vidimo njihovo nasljeđe. Kritički ćemo razmotriti zašto su se u određenim kontekstima birale pojedine taktike i metode.
27/03/2014

Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za /mirovni/ aktivizam u 90-tima

Uvod — Paul Stubbs: Valovi aktivizma: oblici, ciljevi, prakse

Fokus prezentacije je na narativima, oblicima, ciljevima i praksama onoga što Paul Stubbs naziva tri vala aktivizma posvećena miru, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i socijalnoj pravdi u Hrvatskoj. Predavanje će otvoriti pitanje je li uopće moguće analizirati ta tri vala aktivizma ako se uzmu u obzir različite generacije koje su djelovale na osnovama različitih lokalnih, nacionalnih, regionalnih i globalnih premisa.

Paul Stubbs je sociolog, rođen je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a od 1993. godine živi i radi u Hrvatskoj. Glavna područja njegovih istraživanja su sociologija povijesti aktivizma u Hrvatskoj, aktivizam i kompjutorski posredovana komunikacija te uloga međunarodnih aktera u prijevodu socijalne politike. Bio je član savjetodavnog odbora Centra za mirovne studije i predavao je o ‘civilnom društvu’ tijekom prva dva ciklusa Mirovnih studija.

Benjamin Perasović: Društveni pokreti 80-tih: kontekst pokretanja mirovnih, feminističkih i ekoloških inicijativa
Osamdesete godine predstavljaju specifično razdoblje koje se često mistificira. Ovdje je namjera opisati kontekst i naznačiti ključne elemente djelovanja različitih aktivističkih aktera u drugoj polovini osamdesetih godina. Mimo mistifikacija koje postoje u medijskom diskursu, potrebno je stvoriti što širi okvir za razumijevanje jednog razdoblja i aktera koji su u tom razdoblju djelovali.

Benjamin Perasović, sociolog, glavna područja njegovih istraživanja odnose se uglavnom na subkulture, društvene pokrete i kvalitativne metode. Objavio je, između ostalog, knjigu Urbana plemena — sociologija subkultura u Hrvatskoj, a nedavno i knjigu Sociologija i party scena zajedno s Rašeljkom Krnić. Osamdesetih je bio jedan od osnivača Svarun-a i akter raznovrsnih subkulturnih scena.

Vesna Teršelič: Začeci samoniklih mirovnih inicijativa osamdesetih i njihov razvoj u devedesetima u kontekstu međunarodne solidarnosti
Izlaganje će ilustrirati značaj samoniklih inicijativa na primjerima zagovaranja prigovora savjesti i ustanovljenja civilne službe u tadašnjoj Jugoslaviji, u drugoj polovici osamdesetih te kasnije suradnje Antiratne kampanje Hrvatske s međunarodnim mirovnim mrežama (War Resisters International, Quakers Peace and Social Witness i dr.) u devedesetima.

Vesna Teršelič, aktivistica, od 1985. godine aktivna je u zelenim, ženskim i mirovnim civilnim inicijativama. Suosnivačica je Svarun-a — Radne grupe za ekološke, mirovne, ženske i duhovne inicijative (1986), Zelene akcije (1990), Antiratne kampanje Hrvatske (1991), Centra za ženske studije (1995), Centra za mirovne studije (1996), Documente — Centra za suočavanje s prošlošću (2004) i drugih organizacija.

četvrtak 10/04/2014 19 h

Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih

Vesna Janković: Mirovni pokret 90-tih: Ideje i alati

Sven Cvek: Autonomna tvornica kulture: Fizički i mentalni prostori autonomije

Dražen Šimleša: Alterglobalizacija u našem dvorištu

Čitaonica

U Showroomu Galerije Nova bit će od 27.3. do 17.4. dostupna čitaonica s publikacijama na temu aktivističkih praksi i razvoja civilnog društva na ovim prostorima u posljednja tri desetljeća. Bit će dostupni i dokumentarni radovi u produkciji FADE IN‑a i SkriptaTV. U prikupljanju građe sudjeluju Centar za mirovne studije (CMS), Sven Cvek i Autonomni kulturni centar (Attack!), izdavačka kuća Što čitaš?, Centar za suočavanje s prošlošću — Documenta, Centar za ženske studije, FADE IN, Dražen Šimleša, Benjamin Perasović, Vesna Janković, Dejan Kršić …

Čitaonicu je osmislila Martina Kontošić/ WHW.

Radno vrijeme čitaonice:

Četvrtak i petak: 12 – 20h

Subota: 11 – 14h

Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.