Snimke predavanja i razgovora: Michael Heinrich, 12-14.3.2014.

Pogledajte snimke regionalnog gostovanja Michaela Heinricha, autora trenutno najprodavanije knjige o Marxovu Kapitalu u Njemačkoj. Heinrich je u Zagrebu, u organizaciji Centra za radničke studije održao dva predavanja – Vrijednost, fetišizam i nepersonalna dominacija te Građanska država: klasna vladavina na osnovi slobode i jednakosti, dok su u Ljubljani (u organizaciji Inštituta za delavske študije) te Beogradu (u organizaciji Centra za Društvenu Analizu) upriličeni razgovori s autorom.

Javni pogovor z Michaelom Heinrichom

Inštitut za delavske študije v sodelovanju z založbo Sophia vabi na javni pogovor z nemškim marksistom in marksologom Michaelom Heinrichom, ki bo v sredo, 12. marca, ob 18.00 v prostorih Zveze svobodnih sindikatov Slovenije na Dalmatinovi 4, Ljubljana.

Heinrich je eden izmed najvidnejših predstavnikov teoretske tradicije Novega branja Marxa (Neue Marx-Lektüre) in avtor številnih del o Marxovi teoriji vrednosti in drugih tematikah s področja kritike politične ekonomije. Med njegovimi najodmevnejšimi monografijami sta Znanost o vrednosti (Die Wissenschaft vom Wert) in Kritika politične ekonomije: Uvod, katere slovenski prevod je nedavno izšel pri založbi Sophia.

S Heinrichom se bomo pogovarjali o nekaterih najpomembnejših tezah, ki jih razvije v omenjenih delih. Preizpraševali bomo njegovo tezo o Marxovi znanstveni revoluciji, ki jo odlikuje radikalen rez s teoretskim poljem klasične politične ekonomije. Posebno pozornost bomo posvetili njegovi interpretaciji Marxove teorije vrednosti kot monetarne teorije vrednosti, ki se razlikuje od delovne teorije vrednosti klasičnih ekonomistov, in nekaterim kritikam te interpretacije. Dotaknili se bomo tudi tematike aktualnosti monetarne teorije vrednosti oziroma vprašanja, kako nam le-ta lahko pomaga pri razlagi sodobnega kreditnega in monetarnega sistema ter kapitalističnih kriz.

Lepo vabljeni!
————————————————————————————————————–
Pozivamo vas na predavanja Michaela Heinricha koja će se održati 13.3.2014. u prostorima net.kulturnog kluba mama i Filozofskog fakulteta. Prvo predavanje, posvećeno Marxovoj teoriji vrijednosti, najava je skorašnjeg izdanja hrvatskog prijevoda Heinrichove knjige ‘Kritika političke ekonomije: uvod u Marxov Kapital I-III’ u ediciji CRS-a. Večernje predavanje, ishodišno u našem ovogodišnjem ciklusu čija je tema teorija kapitalističke države, pružit će uvid u ključne aspekte marksističkog shvaćanja države.

Vrijednost, fetišizam i nepersonalna dominacija

net.kulturni klub mama, Preradovićeva 18, Zagreb, 16h, 13.3.2014.

Marxova teorija vrijednosti nije čisto ekonomska teorija, ona je teorija društva. Cilja na razliku između predgrađanskog i građanskog podruštvljenja. Marx potonje zahvaća pojmom fetišizma: društveni odnosi proizvođača javljaju se kao društvena svojstva stvari. Time se mijenjaju i značajke dominantnih odnosa moći – na mjesto personalnih odnosa moći stupaju nepersonalni, objektivni odnosi dominacije. Ta vladavina objektivne prinude nije puka ideologija, ali nije ni bez alternative.

Građanska država: klasna vladavina na osnovi slobode i jednakosti

Filozofski fakultet, dvorana 6, Ivana Lučića 3, Zagreb, 20h, 13.3.2014.

U modernom građanskom društvu građani su slobodni i jednaki, a u pravilu biraju i svoje vlade. Unatoč tome, vladavina države predstavlja klasnu vladavinu. To nije posljedica korumpiranosti političara. Klasna vladavina upisana je već u slobodu i jednakost vlasnika robe. A tome ne proturječi ni činjenica da ta državno posredovana klasna vladavina nerijetko ide ruku pod ruku s ograničenjem kapitalističke eksploatacije.

Michael Heinrich predaje ekonomiju u Berlinu i urednik je PROKLA-e: časopisa za kritičku društvenu znanost. Pored spomenutog uvoda u ‘Kapital’, autor je studije Znanost vrijednosti: Marxova kritika političke ekonomije između znanstvene revolucije i klasične tradicije i s Wernerom Bonefeldom je uredio zbornik Kapital i kritika: poslije ‘Novog čitanja’ Marxa.

Program Centra za radničke studije podupire Rosa Luxemburg Stiftung SouthEast Europe.
Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

————————————————————————————————————–

Razgovor sa Mihaelom Hajnrihom

Pozivamo vas da prisustvujete razgovoru i predavanju prof. Mihaela Hajnriha, koji će se održati 14.marta u prostorijama Kulturnog centra Beograda, u 20h, sala Podroom (Trg Republike 5, suteren).

Prof. Hajnrih će predavati o sledeća tri pristupa u društvenim naukama: (1) metodološkom individualizmu; (2) tradicionalnom marksizmu koji se bavi klasama i ideologijom i (3) „Novom čitanju Marksa“ koje se bavi analizom društvenih oblika, fetišizmom i nepersonalnim oblicima vlasti.

Naglasak predavanja biće na upoznavanju sa „Novim čitanjem Marksa“, pretežno nemačkom školom koja se delom oslanja na kritičku društvenu teoriju, tj. teoriju koju je razvijala mahom frankfurtska škola, ali ne ostaje isključivo u njenim okvirima, već ima i svoje originalne doprinose. Pored toga, veliki deo njenih napora bio je posvećen i novom razumevanju teorija vrednosti i Marksove ekonomske teorije, putem kritike uobičajenih i najpoznatijih načina razumevanja Marksa. Ta škola je do skoro bila relativno nepoznata van Nemačke; tek u poslednjih nekoliko godina nastaje ozbiljnije interesovanje za njenu teoriju i interpretaciju.

Takođe, u razgovoru ćemo se dotaći bitnih dnevnopolitičkih tema, poput pitanja evrointegracija Srbije, neoliberalizma, tranzicije u kapitalizam, i sl., iz ove “novomarksističke” perspektive.

U kontekstu političkih dešavanja u Srbiji, njene ekonomske pozicije u svetu danas, ali i stanja u društvenim naukama, ovaj događaj je veoma bitan i možemo mnogo toga da saznamo i zajedno sa Hajnrihom da prodiskutujemo o ovim važnim pitanjima iz perspektive koja je dugo godina već zapostavljena na ovim prostorima!

Vidimo se uskoro!

Prof. Hajnrih (1957) je nemački politikolog i ekonomista. Doktorat iz političkih nauka je stekao na Slobodnom univerzitetu u Berlinu (Freie Universität Berlin). Bio je gostujući predavač na Univerzitetu u Beču (Universität Wien), a trenutno predaje na berlinskom Univerzitetu za tehnologiju i ekonomiju (Fachhochshule für Technik und Wirtschaft). Član je uredništva PROKLA – časopisa za kritičku društvenu nauku. Njegova knjiga „Uvod u tri toma Kapitala“ trenutno je najprodavaniji uvod u Kapital u Nemačkoj.

Centar za društvenu analizu (CDA) je studentska organizacija sa sedištem na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, osnovana sa ciljem unapređenja kritičke društvene analize. Ciljevi CDA su, između ostalog, popularizacija društvenih nauka, podsticanje studenata i studentkinja na bavljenje društvenom analizom i podsticanje interdisciplinarnog pristupa u nauci, a posredstvom organizovanja obrazovnih sadržaja, tribina, seminara i čitalačkih grupa, kao i putem izdavaštva.

Događaj je realizovan u saradnji sa Centrom za Radničke Studije (Zagreb) i fondacijom Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe (Beograd).

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.