Plenum

Izvještaj s 204. plenuma, 13. travnja 2016.

Sinoć ste u Dvorani 7, između ostaloga, mogli saznati ponešto o pravnim aspektima suspenzije prodekanice Galić, čuti u kojem su obliku FFZG i KBF dosad surađivali i na koji način se ta suradnja razlikuje od nove sporne "suradnje" te koje su još suradnje, osim aktualne s KBF-om, potencijalno sporne i zašto. Još jednom se moglo čuti da plenumaši ne žele podjele niti diskriminacije u ikojem obliku te da je problem ugovora iznad svega politički problem, a rad Plenuma FFZG-a trenutno je većinom usmjeren na borbu unutar Filozofskog fakulteta. Prenosimo službeni izvještaj.

Početak 204. plenuma, 13.4.2016. (foto: MN)

Na 204. plenumu održanom 13. travnja raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda. Radne grupe su podnijele  izvještaj o svom radu i analiziralo se priopćenje za medije i javnost Uprave Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sljedeći plenum održat će se u srijedu, 20. travnja u 20h u dvorani D7.



Na samom početku plenuma pročitan je nov popis podrške borbi protiv klerikalizacije obrazovanja, izvijestio se plenum o podrškama Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagreba i u Splitu u vezi slučaja suspendiranja prof. Galić sa funkcije prodekanice od strane Dekana FFZG-a te je izglasano da se novinarima omogući javljanje uživo sa samog plenuma.



Podneseni su izvještaji radnih grupa. Medijska sekcija izvijestila je o otvaranju službenog e-maila: plenum.mediji@gmail.com, mobitela: 099/ 6302 – 885, Facebook stranice „Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu“  te je zatim plenum dao mandat medijskoj sekciji.  Radna grupa za mini akcije izvještava da su na pročelje FFZG-a stavljena dva transparenta – „FFZG protiv klerikalizacije“ i „FFZG protiv homofobije“. Delegiran je novi plenumski blagajnik pod točkom Izvještaja radne grupe za tehnička pitanja plenuma.



Pročitalo se priopćenje za medije i javnost potpisano od strane Uprave FFZG-a te se raspravljalo o analizi priopćenja, koju je pripremila medijska sekcija.  Plenum se složio da na temelju pripremljene analize i zapisnika rasprave o ovoj točki medijska sekcija napiše i objavi odgovor na priopćenje.



Izabrani su moderatori i zapisničarka za sljedeći plenum. Plenum će se održati u srijedu, 20. travnja u 20 sati u Dvorani 7.



Termini sastanka radnih grupa:

Radna grupa za procjenu situacije:  Ponedjeljak, 18. travnja u 18h, A-001

Radna grupa za program:  Četvrtak, 14. travnja u 18h, A-001

Medijska sekcija:  Ponedjeljak, 18. travnja u 18h, A-015

Radna grupa za mini akcije: Petak, 15. travnja (točan termin biti će objavljen na plenumskoj mailing listi)



Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.



Plenum i sve njegove radne grupe otvoreni su za sve zainteresirane građane i građanke.

14. travnja 2016.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
Arhiva članaka