Rezultati istraživanja studentskog mnijenja o ugovorima o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a

Studentsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu uz pomoć nastavnika provelo je istraživanje studentskog mnijenja o ugovorima o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a. U nastavku donosimo informacije o metodologiji istraživanja, anketna pitanja i rezultate ankete (link).

Nakon objavljivanja rezultata ankete na FFZG-u su osvanuli plakati (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)


Metodologija istraživanja


– anketu su sastavili: studenti FF-a uz tehničku podršku nastavnika sa sociologije


– anketu su provodili: službeni studentski predstavnici (i studenti)


– ukupan broj anketara: 108


– trajanje anketiranja: 2 tjedna (27.4.-08.05.)


– mjesto anketiranja: predavanja/seminari obaveznih i izbornih kolegija na svim odsjecima u dogovoru s predmetnim nastavnicima


– populacija: studenti preddiplomskih i diplomskih studija na FFZG-u


– uzorak: 2070


– broj odbijenih anketa: 15-ak



Anketna pitanja


P1) Kakvo je vaše mišljenje o prijedlogu sklapanja Ugovora između FFZG-a i KBF-a o zajedničkim dvopredmetnim studijima? Odaberite samo JEDAN od ponuđenih odgovora.


1) Ne znam, ne mogu procijeniti.


2) U potpunosti sam protiv sklapanja bilo kakvog ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a.


3) Sklapanje ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a podržavam jedino ako će u ugovoru eksplicitno biti definirani određeni uvjeti takve suradnje.


4) U potpunosti podržavam sklapanje ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a bez definiranja dodatnih uvjeta u ugovoru.


P2) Niže su navedeni različiti uvjeti koji su spominjani kao mogući preduvjeti pristanka na sklapanje ugovora između FFZG-a i KBF-a o zajedničkim dvopredmetnim studijima. Molimo Vas da zaokružite redne brojeve svih uvjeta za koje Vi osobno smatrate da bi morali biti eksplicitno navedeni u ugovoru (moguće odabrati više odgovora):


1) U ugovoru mora biti definirano vrijeme trajanja ugovora (npr. 3 godine).


2) U ugovoru mora stajati da zajedničke dvopredmetne studije s KBF-om izvode isključivo oni odsjeci s FFZG-a koji su za to iskazali interes.


3) U ugovoru moraju biti pojedinačno navedeni odsjeci koju su iskazali interes za izvođenje zajedničkih dvopredmetnih studija.


4) U ugovoru mora biti navedeno da kandidati koji žele studirati zajednički dvopredmetni studij FFZG-a i KBF-a moraju položiti razredbeni ispit na oba fakulteta.


5) U ugovoru mora stajati da kandidati koji žele upisati zajednički dvopredmetni studij FFZG-a i KBF-a ni na jednom fakultetu neće tražiti na uvid krsni list i preporuku župnika, redovničkog poglavara, ordinarija i sl.


6) U ugovoru mora stajati da kolegija iz studija kojega je nositelj jedan fakultet ne mogu izvoditi nastavnici drugog fakulteta na tom drugom fakultetu.


7) U ugovoru mora stajati da promjene sadržaja kolegija na FFZG-u ne podliježu crkvenim zakonima, odnosno odobrenju Svete Stolice, kao što je to slučaj s kolegijima na KBF-u.


8) U ugovoru mora biti navedena kvota kojom se uređuje ukupan broj studenata za upis na zajedničke dvopredmetne studije.


9) Nositelj (fakultet koji izdaje diplomu) zajedničkih dvopredmetnih studija ne može biti samo KBF.


10) Neki drugi uvjet (napišite koji):




Rezultati


ANKETA 01

ANKETA 02


Studentsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


Zagreb, 17. svibnja 2016.


Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.