Izjava inicijative Sloboda za Başak povodom oslobađanja Başak Şahin Duman

Prenosimo izjavu inicijative Sloboda za Başak, povodom puštanja Başak Şahin Duman na slobodu. Başak je u hrvatskom pritvoru provela 68 dana, pod prijetnjom izručenja Turskoj koja je njezin studentski aktivizam okarakterizirala kao terorizam. Podsjećamo da je Turska država s izuzetno velikim brojem političkih zatvorenika.


Danas je, nakon 68 dana pritvora, Başak Şahin Duman oslobođena. Oslobađanje se dogodilo nakon što je Županijski sud u Zagrebu donio odluku o odbijanju zahtjeva Turske Republike za izručenjem, a policija odobrila zahtjev za azilom. Kao što smo upozoravali ranijih mjeseci, do sada su prvostupanjski sudovi zahtjeve za izručenje u pravilu prihvaćali, ignorirajući zakonsku i međunarodnu obavezu zaštite žrtava političkog i drugog progona, a Başak je postala jedna od svega tridesetak osoba u Hrvatskoj kojima je odobren azil. Uvjereni smo da dobar dio zasluga za ovakve odluke imaju svi oni koji su posljednja dva mjeseca surađivali ili pomagali ovoj kampanji. To nam ujedno pokazuje i da se, unatoč nepovoljnom razvoju za prava političkih zatvorenika posljednjih godina, još uvijek isplati boriti za obranu prava koja bi se trebala podrazumijevati, kao što je pravo na zaštitu od političkog progona.

Zato ovom prilikom želimo zahvaliti svima koji su na bilo koji način pomogli kampanju, materijalno, moralno ili osobnim sudjelovanjem u širenju informacija ili pomaganju organiziranju pomoći i podrške Başak u zatvoru. Podsjetimo, osim dva prosvjeda u Osijeku i Zagrebu, održano je i preko trideset prosvjeda diljem Europe, od Londona i Haaga do Beograda i Ankare. Održana je tribina, koncert solidarnosti, brojne konferencije za medije, tiskani su informativni i propagandni materijali i sakupljan novac za njezine potrebe u zatvoru i pomoć obitelji u plaćanju obrane. Međutim, uspješno rješavanje slučaja Başak nije samo prilika za slavlje i čestitanje. Ovakve odluke nadležnih institucija istodobno ostavljaju u obavezu svima onima koji su pomagali ovoj kampanji da nastave braniti pravo na zaštitu od političkog progona u Hrvatskoj, bilo da se radi o stranim ili domaćim državljanima. Očekujemo da konačno u sličnim slučajevima pažljivije istraživanje zakonitosti izručenja radi zaštite ljudskih prava postane standard.

U Turskoj je još uvijek preko 10 000 političkih zatvorenika, od čega je 1000 djece i velika većina njih je u zatvoru baš kao i Başak, isključivo zbog iznošenja mišljenja koje je suprotno mišljenju režima. U međuvremenu je u Hrvatskoj uhićena još jedna turska državljanka, Vicdin Özerdem, progonjena po istom zakonu, koja već ima azil u Njemačkoj, ali je unatoč tome već više od tjedan dana u hrvatskom pritvoru. Međunarodne Interpolove tjeralice raspisane zbog “terorizma” i u mnogim drugim slučajevima služe represivnim režimima da progone žrtve političkog progona daleko izvan svojih granica, kao što svjedoče nedavni slučajevi progona etiopske opozicije i uhićenja iranskih političkih izbjeglica u Švedskoj. Predsjednica Ustavnog suda RH Jasna Omejec nedavno je prilikom komentiranja kaznenog zakona izjavila kako je potrebno ozakoniti snažnije mehanizme borbe protiv međunarodnog terorizma, pri tome potpuno ignorirajući činjenicu kako je fleksibilna i nikad jasno definirana etiketa terorizma danas glavno sredstvo progona političke opozicije u mnogim zemljama svijeta koja prijeti da potpuno obezvrijedi teško izborena prava na zaštitu od političkog progona. Sve to, samo nas još jednom upozorava na opasnosti i nužnost obrane prava na društveni aktivizam.

Sloboda svim političkim zatvorenicima!

Inicijativa “Sloboda za Başak”
Alerta – centar za praćenje desnog ekstremizma i protudemokratskih tendencija

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.