Izjava za medije sindikata Akademska solidarnost, 27.10.2011.

U nastavku pročitajte izjavu Sindikata visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost u kojoj komentiraju nedavne događaje na FFZG-u vezane uz studentske akcije i ponašanje dekana Borasa, a kao glavnog krivca za ovo stanje ponovno optužuju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Ustrajan u svojoj dosljednoj i beskompromisnoj podršci pravednoj studentskoj borbi za potpuno javno financirano obrazovanje, Sindikat Akademska solidarnost izražava duboku zabrinutost za više stotina studenata koji ovih dana – zavarani javnim izjavama dekana o odgodi plaćanja – neriješena studentskog statusa borave na Filozofskom fakultetu.

Također smo zatečeni onime što iz usmenih iskaza svjedoka i medijskih izvješća doznajemo o nasilničkom ponašanju dekana Damira Borasa, iz čijih se izjava ne nazire niti svijest o tome što se dogodilo, a kamoli osjećaj odgovornosti i nakana da se povrijeđenoj studentici ispriča. Akademska solidarnost oštro osuđuje dekanov eksces kao oblik iskazivanja moći neprimjeren njegovoj funkciji, akademskom habitusu i moralnom autoritetu koji bi kao profesor morao utjelovljivati. Stoga zahtijevamo detaljnu nezavisnu istragu koja bi ispitala prave razmjere i posljedice njegova čina.

Nažalost, međutim, nad tim se činom zgražaju i oni koji su uvelike doprinijeli situaciji u kojoj se on odigrao i koji su za nju također neposredno odgovorni, kao što je to ministar Radovan Fuchs. On se danas svrstava uza studentsko pravo na prosvjed, premda je upravo MZOŠ svojom uskratom novca za školarine izravno studente dovelo u pravnu situaciju za koju je unaprijed znalo da će ih prisiliti da sami podmire troškove studija. Svojim pozivanjem na propale zakone MZOŠ nastavlja s dezinformacijama o tome da bi oni ovakve nemire spriječili, kao i s pokušajima da se unese razdor među članovima akademske zajednice.

O kojim je sve ucjenama, pritiscima i dogovorima između uprave Filozofskog fakulteta i resornog Ministarstva riječ Akademska solidarnost ne može precizno znati, no napominjemo sljedeće: na nalaze državne revizije o poslovanju Filozofskoga fakulteta upozorili smo davno prije negoli su se odlomci toga izvješća taktički plasirali u medije kao prigodna difamacijska vijest. Zato samo možemo izraziti čuđenje što Ministarstvo još uvijek nije zatražilo detaljnu istragu povodom tih nalaza. Možda bi takva istraga objasnila zašto je dekan Boras prekršio obećanje o odgodi plaćanja dano na Vijeću Filozofskog fakulteta, a zatim potvrđeno i u medijskoj izjavi. Svjesni smo, međutim, da nikakva odgoda neće i ne može zajamčiti punu financijsku potporu studija svih studenata koji su stekli pravo upisana II. i III. godinu studija u ovoj akademskoj godini. No, zbog dvosmislica, figa u džepu i neiskrenih obećanja sličnih ovima, punu financijsku potporu svim studentima nisu jamčili niti nacrti Fuchsovih zakona.

Neiskrenošću, lažnim obećanjima i licemjerjem smatramo i dušebrižništvo koje za studentske zahtjeve odnedavna pokazuje Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, upravo onaj koji je spomenute nacrte zakona zdušno promovirao. Kako je brzo spreman izdati studentska i profesorska prava, NSZVO je zorno pokazao i tijekom prve blokade Filozofskog fakulteta i tijekom nedavnog štrajka lektora. Kao što NSZVO kapitalizira situaciju nastalu s naplaćivanjem školarina, tako i MZOŠ skandalozno ponašanje jednog dekana pokušava iskoristiti za obnovu svojeg narušenog ugleda, a da pritom i jedna i druga institucija prikrivaju svoju upletenost u političke i financijske pritiske i ovisništva. U toj igri moći i novca, dakako, ponovno gube najslabiji, kojima, uza sve velike riječi i obećanja, još nijedna od svih ovdje navedenih instancija nije javila kako će se pobrinuti da im se školarine podmire.

27. listopada 2011., Sindikat Akademska solidarnost Zagreb

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve