Izjava za medije sindikata Akademska solidarnost, 27.10.2011.

U nastavku pročitajte izjavu Sindikata visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost u kojoj komentiraju nedavne događaje na FFZG-u vezane uz studentske akcije i ponašanje dekana Borasa, a kao glavnog krivca za ovo stanje ponovno optužuju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Ustrajan u svojoj dosljednoj i beskompromisnoj podršci pravednoj studentskoj borbi za potpuno javno financirano obrazovanje, Sindikat Akademska solidarnost izražava duboku zabrinutost za više stotina studenata koji ovih dana – zavarani javnim izjavama dekana o odgodi plaćanja – neriješena studentskog statusa borave na Filozofskom fakultetu.

Također smo zatečeni onime što iz usmenih iskaza svjedoka i medijskih izvješća doznajemo o nasilničkom ponašanju dekana Damira Borasa, iz čijih se izjava ne nazire niti svijest o tome što se dogodilo, a kamoli osjećaj odgovornosti i nakana da se povrijeđenoj studentici ispriča. Akademska solidarnost oštro osuđuje dekanov eksces kao oblik iskazivanja moći neprimjeren njegovoj funkciji, akademskom habitusu i moralnom autoritetu koji bi kao profesor morao utjelovljivati. Stoga zahtijevamo detaljnu nezavisnu istragu koja bi ispitala prave razmjere i posljedice njegova čina.

Nažalost, međutim, nad tim se činom zgražaju i oni koji su uvelike doprinijeli situaciji u kojoj se on odigrao i koji su za nju također neposredno odgovorni, kao što je to ministar Radovan Fuchs. On se danas svrstava uza studentsko pravo na prosvjed, premda je upravo MZOŠ svojom uskratom novca za školarine izravno studente dovelo u pravnu situaciju za koju je unaprijed znalo da će ih prisiliti da sami podmire troškove studija. Svojim pozivanjem na propale zakone MZOŠ nastavlja s dezinformacijama o tome da bi oni ovakve nemire spriječili, kao i s pokušajima da se unese razdor među članovima akademske zajednice.

O kojim je sve ucjenama, pritiscima i dogovorima između uprave Filozofskog fakulteta i resornog Ministarstva riječ Akademska solidarnost ne može precizno znati, no napominjemo sljedeće: na nalaze državne revizije o poslovanju Filozofskoga fakulteta upozorili smo davno prije negoli su se odlomci toga izvješća taktički plasirali u medije kao prigodna difamacijska vijest. Zato samo možemo izraziti čuđenje što Ministarstvo još uvijek nije zatražilo detaljnu istragu povodom tih nalaza. Možda bi takva istraga objasnila zašto je dekan Boras prekršio obećanje o odgodi plaćanja dano na Vijeću Filozofskog fakulteta, a zatim potvrđeno i u medijskoj izjavi. Svjesni smo, međutim, da nikakva odgoda neće i ne može zajamčiti punu financijsku potporu studija svih studenata koji su stekli pravo upisana II. i III. godinu studija u ovoj akademskoj godini. No, zbog dvosmislica, figa u džepu i neiskrenih obećanja sličnih ovima, punu financijsku potporu svim studentima nisu jamčili niti nacrti Fuchsovih zakona.

Neiskrenošću, lažnim obećanjima i licemjerjem smatramo i dušebrižništvo koje za studentske zahtjeve odnedavna pokazuje Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, upravo onaj koji je spomenute nacrte zakona zdušno promovirao. Kako je brzo spreman izdati studentska i profesorska prava, NSZVO je zorno pokazao i tijekom prve blokade Filozofskog fakulteta i tijekom nedavnog štrajka lektora. Kao što NSZVO kapitalizira situaciju nastalu s naplaćivanjem školarina, tako i MZOŠ skandalozno ponašanje jednog dekana pokušava iskoristiti za obnovu svojeg narušenog ugleda, a da pritom i jedna i druga institucija prikrivaju svoju upletenost u političke i financijske pritiske i ovisništva. U toj igri moći i novca, dakako, ponovno gube najslabiji, kojima, uza sve velike riječi i obećanja, još nijedna od svih ovdje navedenih instancija nije javila kako će se pobrinuti da im se školarine podmire.

27. listopada 2011., Sindikat Akademska solidarnost Zagreb

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.