Izjava za medije 26. listopada 2011.

Na 154. plenumu studenti Filozofskog fakulteta odlučili su prekinuti blokadu referade i uprave. Prije gotovo mjesec dana uprava fakulteta odlučila je financijski manjak koji je uzrokovalo ministarstvo neizvršavanjem svojih obveza riješiti naplaćivanjem od vlastitih studenata. Studenti koji su prošle akademske godine upisali prvu godinu preddiplomskoga studija zbog studentskog pritiska bili su oslobođeni plaćanja školarina, a ministarstvo im je javno obećalo da će tako biti sve dok budu redoviti studenti. Ipak, sada velik broj studenata unatoč redovitom izvršavanju obveza mora platiti školarine.

Studenti Filozofskog fakulteta su na plenumu odlučili zaustaviti proces naplate blokadom studentske službe. Tijekom akcije je naglašeno da je igra prebacivanja odgovornosti između ministarstva i uprave fakulteta neprihvatljiva. Naša akcija je rezultirala pristankom uprave na ono što rijetko čini – da pristane na diskusiju o vlastitim odlukama na izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća, tijela koje bi u demokratskoj praksi takve odluke i trebalo donositi.

Nakon sjednice uprava je javno obećala da će naplatu školarina odgoditi do izbora te zajedno sa studentima organizirati pritisak prema instanci koja je problem i uzrokovala – resornom ministarstvu. No, ubrzo se ispostavilo da je to obećanje bilo isprazno – samo dan nakon dekanovog javnog obećanja studenti su u referadi saznali da bez djelomičnog ili potpunog plaćanja školarine ne mogu upisati godinu ni ostvariti svoja socijalna prava. Studenti su na ovakvu obmanu uprave reagirali obnovom blokade, nakon koje je uslijedio fizički napad dekana na našu kolegicu. Plenum je odlučio podnijeti zahtjev za oštrim sankcijama spram dekana Borasa, koji je trenutno u proceduri.

Ovakvu akciju blokade uprave prekidamo jer na trenutačnu upravu Filozofskog fakulteta nema smisla trošiti resurse ni vršiti pritisak budući da je ona jasno pokazala da neće napraviti ništa u borbi za javno financirano obrazovanje. Kada s riječi, bezbrojnih dopisa i izjava podrške zahtjevu za javno financiranim obrazovanjem treba prijeći na djela, uprava demantira vlastite izjave i pribjegava fizičkom nasilju. Umjesto da ranije izrečenu podršku besplatnom obrazovanju prevede u pritisak prema ministarstvu, uprava se odlučila na ‘oportuniji’ potez okretanja protiv vlastitih studenata.

Prekid ove blokade nipošto ne znači odustajanje od borbe za besplatno obrazovanje. Borbu nastavljamo bez obzira na to što nas je uprava izigrala. Također, željeli bismo naglasiti da argument resornog ministarstva o nepostojanju sredstava u proračunu pobija i jučerašnja preraspodjela – novca ima, ali Vladi nije prioritet visoko obrazovanje dostupno svima, već je dio proračunskog novca prenamijenila u vojnu nabavu i MUP. Slijedi nam strateška procjena i planiranje skorih akcija, usmjerenih prema svim odgovornim i nadležnim instancama.

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve