Izvještaj s 216. plenuma FFZG-a

Studenti Hrvatskih studija se od 20. ožujka do danas okupljaju na Studentskom saboru kako bi pokušali obraniti vlastiti studij i suprotstaviti se još jednom potezu koji dolazi sa Sveučilišta, a povezan je s pokušajem osiguravanja povoljnije pozicije za konzervativne struje u društvu. Kako bi pružili podršku kolegama s Hrvatskih studija, studenti s nekoliko fakulteta Sveučilišta okupili su se na prvom zajedničkom plenumu Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija kako bi raspravili o trenutnoj situaciji i razmotrili moguće korake u zajedničkoj borbi. U ponedjeljak 3. travnja na FFZG-u sastaje se radna grupa za pripremu blokade na kojoj će se raspravljati o Zakonu o HKO-u i degradaciji stručnih studija te sudjelovanju u organizaciji Marša za znanost 22. travnja.

Zgrada Hrvatskih studija (izvor: Facebook stranica Studentski sabor Hrvatskih studija)
216. Plenum – 30.3.2017.

 

Početak: 20:20

 

Dnevni red:

1. Uvod u problematiku na HS
2. Traženje podrške
3. Rasprava o daljnjoj borbi
4. Razno
5. Odabir moderatora, zapisničara i termina idućeg plenuma

 

Dnevni red je prihvaćen.

 

1. Uvod u problematiku na HS

Blokada započela uslijed borbe za studij filozofije. HS trenutno su u drugom tjednu borbe. Osnovni zahtjevi blokade su ukidanje odluke o kvoti 0 za filozofiju, ostavka pročelnika i uprave HS, ostavka predsjednice i svih članova studentskog zbora HS. Sve je započelo u svibnju prošle godine. Povodom odluke senata o ukidanju smjera filozofije studenti ispituju međusobnu spremnost na blokadu. Facebook pitanje je uspjelo i studenti su odlučili blokirati HS. Prva blokada počinje 20.3. Studenskim saborom. Blokiraju se 3 zgrade na kampusu. Sutra se očekuje drugo mirenje profesora uslijed pitanja štrajka. Uvjet je izglasavanje kvota. Dio studenata aktivno blokira, dok drugi podržavaju iako ne blokiraju. Blokada je uspješna iako postoje situacije u kojima se profesori zaključavaju u učionice sa studentima. Problemi nastaju zbog nedostatka motivacije i premorenosti studenata, svaki dan treba blokirati nastavu jer nije moguće okupirati prostorije, a ako profesori ne krenu u štrajk sve pada u vodu te se stoga čeka odluka izvanredne sjednice (redovna 11.4.). Sutra se odlučuje o blokadi za ponedjeljak.

 

Sudionik kaže da imamo svi sličnu situaciju i slične probleme, predlaže jednodnevnu blokadu solidarnosti (FFZG-a).

 

Sudionik daje podršku HS, smatra da se neki problemi mogu pronaći i na FFZG. Koji moment blokade je najbitniji za vršenje pritiska? Treba li pomoć u vidu ljudstva ili sudjelovanja na saboru?

 

Sudionica misli da nitko stvarno ne želi blokadu, i cijeni sentiment blokade FFZG-a.

 

Problematika uvezene blokade uslijed kvarenja medijske slike o HS, sudionik pita bi li veće povezivanje s FFZG bilo kontraproduktivno za HS?

 

Sudionica smatra da suradnja ne umanjuje potencijal borbe, upravo suprotno, pomaže.

 

Sudionica smatra da blokada FFZG nije bitna. Nema potrebe za ispomoć u provedbi blokade. Problem je u umoru i udaljenosti kampusa Borongaj. Bilo bi bolje raditi na ujedinjenju HS-a, bilo bi dobro povezati se druženjem i aktivnostima.

 

Sudionica ističe da postoji otpor dijela studenata HS zbog potencijalne afilijacije s FFZG-om.

 

Sudionik smatra da bi blokada FFZG-a bila problematična jer su kandidati koji su izabrani podržani od strane plenuma. Trebalo bi se to sve dići na sveučilišnu razinu, da se svi fakulteti aktiviraju.

 

Sudionik predlaže osnivanje zajedničke radne grupe: radna grupa za suradnju između FF i HS.

 

Moderator napominje ideje koje su se iskristalizirale: zajednički proglas FF-a i HS-a koji adresira probleme studentske populacije koji se ne može ignorirati. Problem upravinog mimoilaženja demokratskih struktura i institucionalnog nasilja nad studentima.

 

Sudionik smatra da se povezivanje najviše ostvaruje dolaženjem na „evente“.

 

Sudionica pita zašto su odgođeni izbori za studentski zbor?

 

Izbori su odgođeni zbog navodnih „nasilnih metoda blokade i zastrašivanja studenata“, izbori se održavaju za dva tjedna.

 

Sudionica pita što je sa izborom za Sveučilišni zbor ako je za HS odgođen – čeka se da se održe na HS.

 

Sudionik u ime kazališne sekcije KSFF-a predlaže održavanje predstave „Fotelja“ u znak podrške.

 

Sudionica podržava djelovanje kroz sveučilišnu platformu.

 

Sudionik smatra da sveučilišna platforma ne funkcionira, smatra da bi poziv fakultetima na zajednički rad djelovao puno drugačije, trebali bismo zajedno raditi na eventima, prosvjedima, trebali bismo napraviti zajednički marš.

 

Sudionica predlaže da prva takva suradnja bude sudjelovanje u Maršu za znanost (22.4.) u organizaciji udruge studenata sociologije HS „Anomija“.

 

Sudionik predlaže suradnju u tjednu događanja za Dan planeta Zemlje (17.-22.4.) i iskazuje nepovjerenje u djelovanje sveučilišne platforme.

 

Sudionica smatra da sveučilišna platforma djeluje i funkcionira i da nije nužno djelovati zasebno i stvarati nove podjele.

 

Sudionik kaze da se na Anomijin event ne može utjecati, suradnja bi bila određena tuđom organizacijom.

 

Sudionica odgovara da se može utjecati na organizaciju marša.

 

Sudionik smatra da se stvara zajednički stav na istoj razini, međutim potrebno je to raditi postepeno i stvarati dugotrajniju suradnju.

 

Sudionica sa Tehničkog veleučilišta u ZG-u daje podršku, kaže da će se TVZ uključiti u borbu ako to bude potrebno.

 

Sudionica napominje da nije sigurna da svi prisutni znaju što se događa s veleučilištima.

 

Na veleučilištima se dogada to da ustavnom odlukom rektor Boras ukida veleučilištima 7. razinu kompleksnosti ishoda učenja, TVZ je za sada jedini reagirao. Do 7.4. je izglasavanje o tom pitanju.

 

Sudionica smatra da bi TVZ studenti trebali pripaziti na pokušaje stvaranja međusobnih zavada (sveučilišnih i veleučilišnih).

 

Sudionica upućuje na javnu raspravu putem platforme e-savjetovanje. Korijen problema ispada činjenica da studenti EFZG ne razlikuju stručni od sveučilišnog studija.

 

Sudionica smatra da bi bilo super da se u marš uključe i veleučilišta.

 

Sudionik predlaže zajednički marš za visoko obrazovanje.

 

Sudionik smatra da postojeći Marš za znanost odvraća od konkretnih problema HS-a i FF-a.

 

Sudionica napominje da nema šanse da sudjelujemo u dva marša.

 

Je li plenum za to da organiziramo zajednički Marš za znanost (FF, HS, TVZ)?
Plenum je za.

 

 

2. Traženje podrške

Sudionik kaže da uslijed malog broja ljudi možemo zaključiti da dio FFZG-a ne daje podršku, i da ove zajedničke akcije ostaju na privatnoj razini.

 

Sudionica kaže da je jasno da nema ljudi i da zato nije ni došlo do blokade solidarnosti, no nema veze, to nas ne treba obeshrabriti da radimo dalje.

 

3. Rasprava o daljnjoj borbi

Plenum se složio da se dogodila u prvoj točki.

 

4. Razno

Sudionik napominje da je ugrožen studij japanologije zbog umirovljenja jednog profesora.

 

Sudionik napominje da ga to ne sprječava da predaje u vidu suradnika sklapanjem ugovora o djelu.

 

5. Odabir moderatora, zapisničara i termina idućeg plenuma

Idući plenum po potrebi. Moderatori i zapisničar na tehnikalijama prije plenuma.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve