Plenum

Izjava za medije, 3. listopada 2011.

Početak nove akademske godine srušio je iluzije i nekolicini preostalih koji su uporno tvrdili da je besplatno obrazovanje već ostvareno te ga samo treba formalizirati u predloženim „Fuchsovim zakonima“.

I ovaj listopad donio je studentima našeg fakulteta račun od 6 tisuća kuna za tzv. besplatno obrazovanje. Radi se upravo o studentima tzv. besplatne generacije, upisane u prvu godinu studija 2010. godine. Blokadom studentske službe, mjesta na kojem će im taj račun biti ispostavljen, ukazujemo na financijski udar na studente koji se skriva iza spomenutih praznih fraza i medijskih kampanja koje su ih lansirale.

Uz MZOŠ-evo neizvršavanje svojih proračunskih obaveza prema fakultetima i cijelom akademskom pogonu – čega je izravna posljedica gore opisana situacija, ovakvu scenariju su pogodovali i predstavnici autonomnog nam sveučilišta i fakulteta koji već duži niz godina nebrigu države za ovaj segment javnog sektora kane vrlo jednostavno riješiti naplaćivanjem participacija od najslabijih unutar sveučilišne zajednice – studenata. Time su studenti postali puki “korisnici usluga” preko kojih će se nastaviti voditi politika “linije manjeg otpora” uprava naših visokoškolskih ustanova.

Zbog neodgovornog i kukavičkog ponašanja spomenutih aktera spremni smo, kao i proteklih godina, djelovati u okvirima Ustavom nam zagarantirane autonomije koja se tijekom zadnjih dana našla na udaru ministra Fuchsa i njegovih saveznika na sindikalnoj, medijskoj i gospodarskoj sceni. Ovim činom blokade studentske službe i sprečavanjem upisa i naplaćivanja participacija, želimo poručiti i upravi našeg fakulteta, a i rektoru i upravi Sveučilišta u Zagrebu, da naše savezništvo u rušenju Fuchsovih zakona nije bezuvjetno. Drugim riječima, ne kanimo sjediti skrštenih ruku dok nastavljate linijom inercije koja je nakratko prekinuta jedinstvenim otporom prijedlozima novih zakona. Nećemo vam dopustiti da vlastitu likvidnost održavate financijskim udarom na studente.

Pogotovo to ne možemo prihvatiti danas, kada su u trenutku krize najniži slojevi upravo najpogođeniji mjerama štednje – dokidanjem stečenih prava, masovnim otpuštanjima i fleksibilizacijom radnih mjesta, smanjenjem izdvajanja za javni sektor. Takve mjere nisu zaobišle ni studentsku populaciju, a svjesno ih provode sve razine vlasti: od Grada Zagreba kao lokalne uprave koja ukida besplatan javni prijevoz preko trgovačkog društva u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu – Studentskog centra koji izmišlja nove troškove pri smještanju u studentske domove, te MZOŠ-a i njihova tobože besplatnog obrazovanja koje na našem fakultetu košta šest tisuća kuna. Ovaj kontekst političkih odluka, kao i uvjeti iz koje proizlaze traže od nas nastavak pritiska i djelovanje koje će zaustaviti svaku nedogovornu socijalnu politiku bez obzira iz čijih parlamentarnih klupa dolazila.

Stoga, koristimo ovu akciju da upozorimo kako ćemo i dalje ostati zatvoreni prema svakom pokušaju upliva stranačke politike u naše autonomne odluke i djelovanje. Također, dajemo do znanja, budućoj vladi tko god ju sačinjavao , da ćemo jednako revno pratiti i njihovu obrazovnu, socijalnu i ekonomsku politiku i biti spremni pravovremeno reagirati ukoliko se nastave u smjeru komercijalizacije i privatizacije javnog sektora i resursa koji ukidaju njegovu dostupnost svim slojevima našeg društva.

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagreb

3. listopada 2011.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka