Marksizam i podčinjavanje žena

Pogledajte snimku predavanja Lise Vogel, održanog u sklopu programa konferencije 8. Subversive festivala. Nakon izlaganja u kojem je naznačila glavne teze koje iznosi u svojoj knjizi, kontekst u kojem je knjiga izvorno nastala i njezinu dosadašnju recepciju, Vogel u raspravi s moderatoricom Ankicom Čakardić i publikom govori o konceptima intersekcionalnosti i patrijarhata, teorijskoj rigoroznosti i empirijskim istraživanjima te budućnosti marksističkog feminizma.

Featured Video Play Icon


Lokacija: Kino Europa, Zagreb, 21h, 12.5.2015.
 
Moderira: Ankica Čakardić
 
U ovom ću predavanju govoriti o svojoj knjizi Marxism and the Oppression of Women: Toward a Unitary Theory (Marksizam i podčinjavanje žena: prema unitarnoj teoriji), prvi put objavljenoj 1983. godine, a potom u revidiranom obliku 2013. godine.
 
Izvorna knjiga zamišljena je kao intervencija u tada aktualnim raspravama među socijalističkim feministkinjama. Suprotstavila su se dva teorijska pristupa koja analiziranju podčinjenosti žena. Jedan, označen kao pristup „dualni sustavi” i popularan među socijalističkim feministkinjama, zalagao se za promatranje spola i klase kao distinktivnih (ili barem autonomnih) sustava. Drugi, koji sam imenovala „društvena reprodukcija”, nastojao je smjestiti žensku podčinjenost izravnije unutar marksističkog razumijevanja funkcioniranja kapitalizma.
 
Do trenutka kada je knjiga Marxism and the Oppression of Women objavljena, većina se društvenih pokreta iz prethodnih desetljeća nalazila u opadanju. Ženski pokret je opstao, no uvelike kroz liberalno-feminističku aproprijaciju, sve više internaliziran te često kooptiran. Napori da se socijalizam i feminizam ujedine nikada u potpunosti nisu napušteni, međutim sveli su se na iznimno malen broj glasova.
 
Trideset godina nakon izvornog objavljivanja, objavljeno je reizdanje knjige Marxism and the Oppresion of Women (2013.). Uz izvorni tekst, ova verzija sadrži novi uvod koji su napisali Susan Ferguson i David McNally, kao i moj dodatni članak, prvi put objavljen 2000. godine. Zanimljivo, ali čini se da mnogi novi čitači i interpretatori knjige daju prednost teoretiziranju o društvenoj reprodukciji naspram perspektive o dualnim sustavima.
 
U svojoj ću se prezentaciji najprije osvrnuti na povijesni, teorijski, politički, i osobni kontekst izvorne knjige, te pružiti pregled glavnih argumenata kojima se knjiga bavi. Potom ću sagledati neke od pouka koje mogu biti korisne za razvoj teorije i prakse koja je istodobno feministička i marksistička.
 
Lise Vogel je veteranka američkog pokreta za građanska prava i pokretâ za oslobođenje žena iz 1960-ih, koja trenutno drži status emeritus profesorice iz sociologije na Sveučilištu Rider (NJ). Tijekom ranije karijere povjesničarke umjetnosti, Vogel je predavala na Sveučilištu Brown i MIT-u, objavila je knjigu The Column of Antoninus Pius (Stupovi Antonija Pija, Harvard University Press, 1973.), kao i više drugih članaka u tom polju. Također je participirala u ranom razvoju feminističkog obrazovanja i nastave, kako iz povijesti umjetnosti, tako i iz ženske povijesti. Trenutno piše svoje memoare.
 

Vezani članci

  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.
  • 14. lipnja 2020. Trudeauov odgovor na rad policije i rasnu pravdu samo je prazna gesta Platitude centrističkih političara poput kanadskog premijera Justina Trudeaua i njihovo korištenje prilika za simboličku kooptaciju antirasističkih društvenih pokreta slaba su zamjena za strukturno adresiranje mehanizama i institucija koje potiču i održavaju rasizam, fenomen koji nikako nije ograničen na kontekst SAD-a.
  • 14. lipnja 2020. Rezervna armija – pandemijsko izdanje "Zbog načina na koji je američka ekonomija trenutno konfigurirana, privatna poduzeća počet će zapošljavati radnice i radnike i smanjivati rezervnu armiju tek kada im to postane profitabilno. Radnici i radnice će pak biti prepušteni na milost i nemilost tih odluka i, posljedično, na agregatnoj razini nastaviti gubiti naspram njihova suparnika, korporacija koje neovisno o ikome donose odluke o zapošljavanju."
  • 7. lipnja 2020. Rad od kuće nakon korona virusa osigurat će šefovima veću kontrolu nad radničkim životima Korist koju korporacijama donosi rad od kuće daleko nadilazi pogodnosti koje od takvog aranžmana imaju radnici i radnice. Unatoč tome što istraživanja pokazuju da ih većina jedva čeka vratiti se na tradicionalno radno mjesto, uštede koje se mogu ostvariti eksternaliziranjem nekretninskih i režijskih troškova na individualna kućanstva, uspješno provedeni eksperiment rada na daljinu tijekom pandemije i pritom zabilježeni porast učinkovitosti pružile su upravama velikih kompanija dovoljno povoda da krenu najavljivati prebacivanje na „digitalni standard“, koji radništvu predstavljaju kao povlasticu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve