Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja?

Pogledajte snimku tribine na kojoj su Andrea Horvat (Studentski zbor FFZG), Mate Kapović (Odsjek za lingvistiku) i Tomislav Pletenac (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju) izlagali o ugovoru o suradnji između Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji dolazi na valu neokonzervativizma koji se arterijski širi institucijama, nakon čega im se ispunjeni auditorij dvorane 7 pridružio u raspravi pod moderatorskom palicom Zdravka Popovića iz inicijative Akademska solidarnost koja je organizirala tribinu i čiju izjavu protiv ugovora s KBF-om možete pročitati u nastavku.

Featured Video Play Icon


Organizacija: Inicijativa Akademska solidarnost
Lokacija: Dvorana 7, Filozofski fakultet u Zagrebu, 22.3.2016., 19.30h
Moderator: Zdravko Popović (Akademska solidarnost)
Izlagači: Andrea Horvat (Studentski zbor FFZG), Mate Kapović (Odsjek za lingvistiku), Tomislav Pletenac (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju)




Izjava za javnost inicijative Akademska solidarnost povodom pokušaja nasilne integracije Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Katoličkog bogoslovnog fakulteta

 
U javnosti se već nekoliko godina govori o konzervativnoj kontrarevoluciji, koja se pod novom vlasti samo zahuktala – od prvobitne najave “registra izdajnikâ”, preko nasrtajâ na slobodu medijâ i sve češćeg javnog zastrašivanja “nepodobnih” s najviših razina. S druge strane, ekonomski modeli koji će se gurati su očekivani i predviđani – od privatizacijâ preko daljnje komercijalizacije zdravstva pa do i dalje Inicijativa Akademska solidarnost ističe svoje oštro protivljenje ovakvim napadima na Filozofski fakultet i odbija totalitarističku infiltraciju konzervativnog političkog konglomerata u sve pore društvanedovoljnog izdvajanja za znanost i obrazovanje. No neki aspekti konzervativne kontrarevolucije u široj su javnosti potpuno nepoznati.
 
Dok se daljnja komercijalizacija, komodifikacija i privatizacija visokog obrazovanja, često u žarištu političkih borbi još od 2008-9., pripremaju kroz daljnje smanjivanje izdvajanja za obrazovanje i znanost iz proračuna, na polju visokog školstva sprema se ofanziva drugačije vrste. Naime, upravo se odvija plan da se zagrebački Filozofski fakultet (koji se inače, opravdano ili ne, smatra bastionom progresivne misli) integrira ni više ni manje nego s Katoličkim bogoslovnim (!) fakultetom.
 
Nejasno je po kojem bi se to logičkom kriteriju jedan društveno-humanistički fakultet (na kojem se studiraju i predaju jezici, arheologija, sociologija, psihologija i sl. znanstveni predmeti) mogao spajati s učilištem na kojem se obrazuju vjeroučitelji, crkveni orguljaši i različiti katolički birokrati.
 
Naravno, logika tu nema nikakve veze bilo s čim. Na prizemnoj je razini tu riječ o političkim dealovima uobičajenog tipa – bivšem dekanu FF-a Damiru Borasu su 2014. trebali glasovi s KBF-a da bi bio izabran za rektora Sveučilišta u Zagrebu, a ideja integracije FF-a i KBF-a mu ni ideološki nije bila mrska (dovoljno se sjetiti prvog, kontroverznog medijskog istupa novog rektora Borasa o “biblijskim vrijednostima”). Integracija se FF-a i KBF-a pokušala provesti odmah tada, potpuno netransparentno i ispod žita, ali kako to, zbog otpora na FF-u, nije odmah uspjelo, sklapanje se ugovora prolongiralo za dvije godine.
 
Trenutni dekan FF-a, Vlatko Previšić, po svemu je nasljednik prethodnoga dekana i njegov “igrač”. Stoga ni ne čudi da sadašnja uprava FF-a, u fingiranju javne rasprave na Fakultetu, pokušava silom progurati neznatno promijenjen i i dalje netransparentan ugovor FF-a i KBF-a (a na štetu svojih studenata i profesora), pri čemu ne prezaju čak ni od ucjenâ pa se pojedinim odsjecima neizravno daje do znanja da neće dobiti nova docentska mjesta ako ne pristanu na sklapanje ugovora s KBF-om.
 
No na stranu sitno politikantstvo i činjenica da se nasilnim guranjem takvog ugovora krše i brojni fakultetski propisi, ono što je stvarno zabrinjavajuće je što ovakvo nešto znači u široj slici.
 
Riječ je, bez ikakve sumnje, o napadu na sekularnost visokoga obrazovanja, o daljnjem pokušaju premrežavanja Crkve i države, o pokušaju još čvršće integracije vjeronauka u osnovnom i srednjem školstvu (jer će vjeronauk ubuduće, prema ovom planu, držati vjeroučitelji koji će također biti i profesori hrvatskog, engleskog, sociologije, filozofije i sl.), kao i o praktički izravnom političkom napadu na jedan fakultet koji trenutna vlast može, bar dijelom, smatrati “disidentskim” i “buntovničkim” jer s njega dolazi čitav niz javnih intelektualaca koji se ne slažu s konzervativnim idejama koje promiče nova vlast, kao što je u prošlosti upravo FF bio izvor više studentskih gibanja koji su išli protiv ekonomskoga smjera u kojem ide ova (kao i bivša) vlast.
 
Nakon napadâ na slobodu medijâ, nakon napadâ na “buntovne” nacionalne manjine, uz napade na prava i životni standard radne većine kojiNa prizemnoj je razini tu riječ o političkim dealovima uobičajenog tipa – bivšem dekanu FF-a Damiru Borasu su 2014. trebali glasovi s KBF-a da bi bio izabran za rektora Sveučilišta u Zagrebu se najavljuju, politički konglomerat koji gura konzervativnu kontrarevoluciju (a koji se ne može, dakako, svesti samo na stranke trenutno na vlasti) to planira učiniti napadom na najveći društveno-humanistički fakultet u zemlji. Nema nikakve sumnje, kao što je već rečeno, da su ovakvi postupci, započeti na iznimno koruptivan način (kupovinom glasova prilikom izbora za rektora), motivirani vrlo prozaičnim političkim namjerama.
 
Inicijativa Akademska solidarnost ističe svoje oštro protivljenje ovakvim napadima na Filozofski fakultet u Zagrebu i s gnušanjem odbija totalitarističku infiltraciju konzervativnog političkog konglomerata u sve pore društva. Najavljujemo da ćemo se aktivno boriti protiv integracije Filozofskog fakulteta u Zagrebu s Katoličkim bogoslovnim fakultetom, kao i protiv svih drugih negativnih tendencija u visokom obrazovanju – od komercijalizacije, komodifikacije i privatizacije pa do nasilne retradicionalizacije i klerikalizacije.
 
Želimo slobodno i otvoreno sveučilište, spremno na kritičko propitivanje svijeta oko sebe, a ne sveučilište kao psa čuvara sistema i promotora uskogrudnih i nazadnih ideja, koje služe samo očuvanja trenutnog statusa quo.
 

Dijelovi tribine prikazani su u mozaičnom pregledu programa vaninstitucionalnog političkog obrazovanja prve epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“, emitirane 29.4.2016. na TV Istra te dostupne na SkriptaTV:

Vezani članci

  • 30. srpnja 2017. Istok Hrvatske, septembar, 2015 (foto: LM; obrada: PB) Izbjeglice i dalje prkose beznađu „balkanske rute“ Od osnutka takozvane Islamske Države prošlo je već više od desetljeća, no posljedice nastanka ove zločinačke tvorevine tvrđavi Europi postale su vidljive tek 2015. godine, kada je Viktor Orbán, ultrakonzervativni predsjednik mađarske vlade, zatvorio granice države za izbjeglice iz ratom pogođene Sirije, Iraka i Afganistana, kao i za migrante iz velikog broja azijskih i afričkih zemalja. Ni nakon dvije godine izbjeglicama se ne pružaju alternative mogućem utapljanju na Sredozemlju ili beskrajnom čamljenju u nekome od istočnoeuropskih detencijskih centara, izbjegličkih kampova itsl. Donosimo prijevod teksta u kojem Tajana Tadić, volonterka Are You Syrious?, sagledava trenutnu situaciju i utjecaj hrvatskog pravnog sustava na istu.
  • 16. srpnja 2017. „Privatno vlasništvo“, ispred crkve Sv. Katarine u Kuldīgi, Latvija. (foto: Laima Gūtmane; izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Komplementarnost u borbi za sekularnu državu S historičarkom i sociologinjom Mirom Bogdanović, autoricom nedavno objavljene knjige „Elitistički pasijans – Povijesni revizionizam Latinke Perović“, razgovarali smo o liberalizmu kao političkom projektu, njegovim povijesnim fazama, različitim strujama i odnosu prema demokraciji te razilaženju sa socijalističkim projektom koje je najočiglednije u različitom poimanju slobode i jednakosti. Premda postoji potreba da se pojača zajednički front u obrani onih zasada koje i liberalizam i socijalizam baštine iz prosvjetiteljstva, Bogdanović podsjeća da borba za jednakost sviju u jednadžbu mora uključiti varijable materijalnih preduvjeta i raspolaganja sredstvima za proizvodnju.
  • 10. srpnja 2017. Fotografska retrospektiva borbe za potpuno javno financirano visoko obrazovanje izložena je u sklopu „Festivala prvih“, održanog tijekom studentskog preuzimanja kontrole nad Filozofskim fakultetom u proljeće 2009. godine (foto: MR; izvor) Studentski aktivizam nije dovoljan Potaknut člankom Amber A’Lee Frost „All Worked Up and Nowhere to Go“, dopisnik Jacobina Freddie deBoer komentira preveliko ulaganje nade u potencijale studentskog organizaranja, potaknuto činjenicom da se akademski prostor u SAD-u doživljava kao jedno od mjesta na kojem ljevica ima neki značaj i moć. DeBoer izlaže 8 empirijskih tvrdnji zbog kojih smatra da je studentski aktivizam, iako bitan i potreban, ipak precijenjen u kontekstu lijevog organiziranja te zagovara radničko organiziranje kao ono koje ima stvarne antikapitalističke potencijale.
  • 20. lipnja 2017. Ana Brnabić na sastanku Nacionalne Alijanse za Lokalni Ekonomski Razvoj, 28. srpnja 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Jedna boja Ane Brnabić: od pink washinga do ružičaste revolucije Činjenica da bi autana lezbijka Ana Brnabić mogla postati buduća premijerka Srbije uzburkala je duhove na regionalnoj političkoj i društvenoj sceni prvenstveno iz razloga javnog iznošenja vlastite seksualne orijentacije, dok je analiza njenog ekonomskog programa u kojem zagovara daljnje derogiranje radničkih i socijalnih prava, uključujući i prava klasno deprivilegiranih LGBTIQ+ osoba, dobila puno manje prostora. O ambivalentnosti aktivističke strategije koja pozicioniranje nekog člana/ice identitetski marginalizirane skupine na društveno i politički istaknutu funkciju interpretira kao egalitarizirajuću praksu za većinu/sve pripadnike/ice te društvene zajednice, gubeći često iz vida kontekst neoliberalnog kapitalizma, kritički piše Dušan Maljković.
  • 14. lipnja 2017. Potonula crkva, Rosa Luxemburg Platz, Berlin, 2017., autori: NOVOFLOT (foto: AG) Feministička teologija kao borbena politička praksa Danas, u vrijeme snažnog kontrarevolucionarnog zamaha klerikalnih struktura i njima bliskih subpolitičkih pokreta, mapiranje emancipatornih potencijala različitih religioznih teorija i praksi od strateške je važnosti za promišljanje ekonomski i socijalno pravednijeg društva. Donosimo vam pregled razvoja feminističke teologije, jedne od teorija oslobođenja koja iz rodne perspektive kritizira religijske tekstove i historiju kršćanstva, a materijalističku analizu koristi kao alat za prokazivanje sprege crkvenih institucija i vladajućih struktura, pozivajući rodno, klasno i rasno deprivilegirane grupe na solidarnost u otporu sistemskom nasilju i u crkvi i u društvu. Rad Roberte Nikšić o feminističkoj teologiji nastao je u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Ankice Čakardić.
  • 8. lipnja 2017. „European Union, Brand New Headquarters“ (izvor: Peter Kurdulija @ Flickr prema Creative Commons licenci). Zašto sam potpisao „10 prijedloga“ Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije“ nije potpisala niti jedna politička stranka, organizacija civilnog društva ili bilo koje drugo tijelo s prostora bivše Jugoslavije. U osobno ime potpisali su ga filozofkinja Tijana Okić iz BiH, Maja Breznik, istraživačica iz Slovenije, Rastko Močnik, sociolog i sveučilišni profesor iz Slovenije i Andreja Živković, istraživač iz Srbije koji nam je u kratkom tekstu ocrtao svoje viđenje političkih dimenzija trenutnih previranja u Europi i razloge za potpisivanje manifesta s kojim se ne slaže u potpunosti, ali koji razumije kao „tranzicijski program ujedinjenog fronta“, čija je svrha da razotkrije „političke kontradikcije između stvarnih potreba radnih ljudi i zahtjeva progresivnih snaga te nesposobnosti sistema Europske unije da u obliku kako je trenutno konstituiran ispuni takve potrebe i zahtjeve“.
  • 1. lipnja 2017. Osijek - Essegg 1905., naklada R. Bačić. Gornjegradsko šetalište - Oberstädter Park. (izvor: Vladimir Tkalčić @ Flickr prema Creative Commons licenci). Diskretni šarm revizije Povodom osječkog predstavljanja makedonskog prijevoda romana Unterstadt i drugog kruga lokalnih izbora u kojima sudjeluje i njegova autorica Ivana Šojat kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice za gradonačelnicu Osijeka, donosimo analizu političke dimenzije Šojatina književnog teksta koji se skladno uklopio u postsocijalističke prozne trendove na ovim prostorima, barem na dva načina: kriminaliziranjem Narodnooslobodilačke borbe u skladu s teorijom o dvama totalitarizmima te viktimizacijom kapitalista izvlaštenih nakon pobjede socijalističke revolucije u Jugoslaviji.
  • 13. svibnja 2017. „LEBANON HANOVER III“ (izvor: Rowena Waack @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci.) Zajedno protiv kapitalizma i patrijarhata Repozicioniranje feminističke borbe iz dominantno reformističkog polja (neo)liberalnog feminizma u revolucionarno polje lijevog feminizma od velike je važnosti za konsolidaciju ženskog pokreta, ali i promišljanje progresivnih strategija svih budućih antikapitalističkih platformi. S Petrom Odakom razgovarale smo o retradicionalizaciji rodnih odnosa, heteropatrijarhalnosti kapitalističkog sustava, zaboravu materijalističkog historijata crvenog feminizma te posljedicama marginalizacije njegova zahtjeva za klasnom solidarnošću, odnosno eksplanatornoj važnosti ovakvog pristupa za izgradnju širih savezništava u neoliberalnom društveno-ekonomskom kontekstu.
  • 13. svibnja 2017. "Narodni junak", grafit o Jeremyju Corbynu u Camdenu u Londonu (izvor: duncan c prema Creative Commons licenci). Budućnost ljevice u Europi Autor predviđa da će pozicije lijevog centra sve više slabjeti, odnosno da već sada nemaju budućnost, čime se otvara prostor za radikalne proeuropske lijeve opcije. No s obzirom na njihove unutarnje razjedinjenosti i antagonizme, istovremeno postavlja pitanje hoće li takva ljevica imati kapaciteta natjecati se s emotivnom snagom nacionalističke desnice. James K. Galbraith, postkejnzijanski je ekonomist koji će u Zagrebu održati nekoliko predavanja od kojih je prvo 14. svibnja 2017. na otvorenju Konferencije 10. Subversive Festivala s Costasom Lapavitsasom, na temu društveno-ekonomske krize Grčke. U narednim će danima na Festivalu i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu otvoriti i teme političke ekonomije globalizacije te razvoja nejednakosti.