Zbog zagrijavanja planeta oceanima prijete najveće promjene u posljednjih tri milijuna godina

Globalno zatopljenje izrazito pogađa morski živi svijet i stabilnost ekosustava u svjetskim oceanima. Iako bi već i scenarij “umjerenog zatopljenja” mogao uzrokovati “trostruko veće promjene od onih koje su se dogodile tijekom proteklih 50 godina”, “najviše zabrinjava izrazito zatopljenje, s predviđenim porastom temperature između 0,8 i 4,8°C, koje bi moglo ‘pogoditi morsku bioraznolikost u većoj mjeri od temperaturnih promjena koje su se dogodile kako između posljednjeg glacijalnog maksimuma i današnjice tako i između srednjeg pliocena i današnjice’ te pritom zahvatiti područje od čak 70 posto svjetskih oceana”.


Nova studija predviđa velike poremećaje u cjelokupnom planetarnom ekosustavu, kako uslijed umjerene tako i uslijed izrazito visoke razine zatopljenja


Nastavak zatopljenja svjetskih oceana mogao bi pokrenuti poremećaje za morski živi svijet koji bi bili veći od bilo kojih u posljednjih tri milijuna godina, stoji u novoj studiji objavljenoj 1. lipnja u znanstvenom časopisu Nature Climate Change.

Cilj tog istraživanja, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta znanosti i tehnologije u Lilleu u Francuskoj i znanstvenici s drugih institucija, je usporediti predviđenu ekološku krizu s poviješću ekoloških promjena.

Među promjenama koje se predviđaju je izumiranje dijela živih vrsta koje su od presudne važnosti za stabilnost oceanskih ekosustava te nastanak rasprostranjenog priljeva invazivnih vrsta biljaka i životinja, osobito u “umjerene i polarne biome”.

Među promjenama koje se predviđaju je izumiranje dijela živih vrsta koje su od presudne važnosti za stabilnost oceanskih ekosustava te nastanak rasprostranjenog priljeva invazivnih vrsta biljaka i životinja, osobito u “umjerene i polarne biome”
“Klimatske promjene mogle bi naglo preustrojiti raznolikost morskog živog svijeta u velikim predjelima oceana”, navodi se u studiji. “Intenzitet tog preustroja ovisit će, kao što je za očekivati, o razini zatopljenja”.

Prema toj će studiji scenarij “umjerenog zatopljenja”, po kojem se predviđa globalno zatopljenje u rasponu od 0,9 do 2.6ºC, “uzrokovati trostruko veće promjene od onih koje su se dogodile tijekom proteklih 50 godina”.

No najviše zabrinjava izrazito zatopljenje, s predviđenim porastom temperature između 0,8 i 4,8°C, koje bi moglo “pogoditi morsku bioraznolikost u većoj mjeri od temperaturnih promjena koje su se dogodile kako između posljednjeg glacijalnog maksimuma i današnjice tako i između srednjeg pliocena i današnjice” te pritom zahvatiti područje od čak 70 posto svjetskih oceana.

Učinci oba scenarija – scenarija umjerenog i izrazitog zatopljenja – u konačnici će pogoditi i ljude, izjavio je suautor studije Richard Kirby s britanskog Sveučilišta u Plymouthu, jer će se uslijed zatopljenja globalni ekosustav neizbježno promijeniti.

“S promjenom temperature okoliša mijenja se i lokalna brojnost životinja i biljaka ili se one sele na nove lokacije, ako na njima postoje staništa prikladnija za život”, rekao je Kirby. “Takva kretanja u konačnici utječu na hranidbene mreže i ekologiju, a ako su kretanja brza može doći do kidanja hranidbene mreže”.

Ova studija, nastavlja Kirby, ističe koje bi se “promjene u biologiji Zemlje mogle dogoditi u slučaju da ne riješimo problem globalnog zatopljenja”.


S engleskog preveo Damjan Rajačić



Fotografija australskog morskog lava preuzeta je sa stranice Australia’s Coral Coast i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.
  • 14. lipnja 2020. Trudeauov odgovor na rad policije i rasnu pravdu samo je prazna gesta Platitude centrističkih političara poput kanadskog premijera Justina Trudeaua i njihovo korištenje prilika za simboličku kooptaciju antirasističkih društvenih pokreta slaba su zamjena za strukturno adresiranje mehanizama i institucija koje potiču i održavaju rasizam, fenomen koji nikako nije ograničen na kontekst SAD-a.
  • 14. lipnja 2020. Rezervna armija – pandemijsko izdanje "Zbog načina na koji je američka ekonomija trenutno konfigurirana, privatna poduzeća počet će zapošljavati radnice i radnike i smanjivati rezervnu armiju tek kada im to postane profitabilno. Radnici i radnice će pak biti prepušteni na milost i nemilost tih odluka i, posljedično, na agregatnoj razini nastaviti gubiti naspram njihova suparnika, korporacija koje neovisno o ikome donose odluke o zapošljavanju."
  • 7. lipnja 2020. Rad od kuće nakon korona virusa osigurat će šefovima veću kontrolu nad radničkim životima Korist koju korporacijama donosi rad od kuće daleko nadilazi pogodnosti koje od takvog aranžmana imaju radnici i radnice. Unatoč tome što istraživanja pokazuju da ih većina jedva čeka vratiti se na tradicionalno radno mjesto, uštede koje se mogu ostvariti eksternaliziranjem nekretninskih i režijskih troškova na individualna kućanstva, uspješno provedeni eksperiment rada na daljinu tijekom pandemije i pritom zabilježeni porast učinkovitosti pružile su upravama velikih kompanija dovoljno povoda da krenu najavljivati prebacivanje na „digitalni standard“, koji radništvu predstavljaju kao povlasticu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve