Podsjetnik: Kako uručiti molbu MZOŠ-u?

(sadrži nove informacije)

OBAVIJEST O URUČENJU MOLBE MZOŠ-u

(za one koji to još uvijek ne znaju)

Svi su građani/ke Republike Hrvatske slobodni besplatno uručiti neku molbu Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, pa tako i molbu za besplatnim obrazovanjem. Primjer takve molbe svima je dostupan ovdje.

Ako podupirete naš cilj (ukidanje svih oblika uvedenog naplaćivanja visokoga obrazovanja na svim razinama: preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj), molbu Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa možete uručiti na Donjim Sveticama 38 u urudžbenom uredu Ministarstva. Kako bi se, ipak, izbjeglo stvaranje nepotrebne gužve ili dugo čekanje u redu (ponekad se, naime, može dogoditi da mnogo građana/građanki u isto vrijeme Ministarstvu želi uručiti neku molbu), ne bi bilo loše molbu doći uručiti što ranije,

primjerice, u petak u 9.00 sati…

Treba samo napomenuti da građani/građanke svoje molbe Ministarstvu ne mogu uručiti između 12.00 i 12.30 jer službenici i službenice Urudžbenog ureda tada imaju pauzu.

Isto tako, svaki se građanin/građanka RH koji/a to želi Ministarstvu može obratiti telefonom, faksom ili e-mailom svakim radnim danom,

recimo, u petak u 9 sati ili u neko slično vrijeme.

Ako, primjerice, neki građanin ili građanka RH ima želju obratiti se nekim upitom državnome tajniku Radovanu Fuchsu, Uredu za visoko obrazovanje i slično, brojeve telefona, faksa i e-mail adrese te ostale kontakte može pronaći na internetskim stranicama

http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=1936

te

http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=1938


Svaki se građanin/građanka RH Ministarstvu može obratiti svakim radnim danom,

recimo, u petak u 9 sati i slično, a ovdje napominjemo da je e-pošta Ministarstva dostupna stalno, stoga svakom građaninu/građanki RH stoji na raspolaganju u bilo koje vrijeme.

Na kraju, molimo građane/građanke da u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ne odlaze organizirano odnosno istovremeno (primjerice, u petak u 9.00 sati ili u neko slično vrijeme) jer bi se to moglo smatrati nenajavljenim javnim okupljanjem, a to nikako ne bismo željeli.


Kako prenose mediji, neki dan neki su građani i građanke RH odlučili uručiti ovu molbu u Ministarstvo. Jedna je građanka objavila i snimku svoga uručivanja molbe koju možete vidjeti ovdje, a vijest o tome prenio je i HRT.

NAPOMENA: U primjeru molbe u zaglavlju stoji [Ime i prezime pošiljatelja] i [Adresa pošiljatelja]. Kada građani/građanke RH uručuju svoje molbe, oni, naravno, u zaglavlje trebaju staviti svoje ime i prezime, a na dnu se molbe trebaju potpisati.

Ovo su iskustva jedne građanke koja je neki dan uručila molbu Ministarstvu i nakon toga nam poslala e-poruku koju je, zajedno s linkom na ovaj članak, poslala i svim svojim poznanicima.

Vezani članci

  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva Odbacujući dualizam između Prirode i Čovječanstva, Jason W. Moore, historičar okoliša, historijski geograf i docent na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta Binghamton te koordinator World Ecology Research Network, preispituje koncept antropocena, prema kojemu je za ekološku krizu kriva ljudska vrsta u cjelini. Nadomještajući ga pojmom kapitalocena, Moore naglašava presudni utjecaj kapitalizma, koji je historijski isprepleten s mrežom života, teži neodrživom ekonomskom rastu te parazitira na besplatnom i jeftinom radu ljudi i ostatka prirode.
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve