POZIV PROFESORI(CA)MA NA RASPRAVU O DISLOKACIJI NASTAVE – pismo skupine nastavnika/ca FFZG-a

Upravo nam je stiglo pismo skupine profesorâ s Filozofskog fakulteta koji nastavnike/ce i profesorIce FFZG-a pozivaju na (nastavničko) okupljanje sutra u podne u dvorani D III – namjera je potpisnikâ pisma sa svojim kolegicama i kolegama raspraviti i odlučiti hoće li, kako kažu, “podržati privid funkcioniranja sistema” koji se od sutra ima provoditi putem “dislocirane” nastave na raznim lokacijama u gradu Zagrebu. Ovim putem od srca pozdravljamo ovu inicijativu naših profesora i profesorica – još jednom hvala za solidarnost!



Poštovane nastavnice i nastavnici FF-a,

činjenica da smo isključeni iz rasprave o trenutnom stanju na Filozofskom fakultetu, da se proces odlučivanja odvija mimo nas, da ne sudjelujemo u razgovorima, pregovorima ili dogovorima o funkcioniranju ustanove na kojoj smo zaposleni i da jedino što nam preostaje jest pokorno izvršavanje naloga o održavanju dislocirane nastave – to je, ukratko, trenutno stanje stvari. Nakon niza pregovora u kojima nismo sudjelovali i odluka na koje nismo mogli utjecati, dodijeljena nam je uloga pukih izvršitelja. U dekanovu dopisu, upućenom 9. svibnja, nedvosmisleno stoji: „Radna je obveza nastavnika da održe nastavu bez obzira na broj prisutnih studenata“.

Nastavnice i nastavnici Filozofskog fakulteta pretvoreni su tako u represivnu snagu sistema i moraju po svaku cijenu održati privid njegova funkcioniranja, pri čemu se odgovornost za provođenje uvelike prebacuje na tzv. koordinatore nastave (satničare i tajnice). Izvanredno stanje prouzrokovano blokadom nastave dislokacijom se barem udvostručilo, bez ikakva prethodnog sudjelovanja nas koji smo uključeni u nastavni proces, ali s jasnom porukom da smo odgovorni za njegovu provedbu.

Stoga je naš položaj posve podudaran s položajem studenata u blokadi: njima već danima nitko ne odgovara na zahtjeve što su ih uputili, a nas nitko ne pita odnosno nitko nas ne uključuje u proces odlučivanja. U konačnici dijelimo istu sistemsku poruku, naime, onu da nam je mjesto u učionicama, a da se dogovori odvijaju i rješenja donose bez našeg sudjelovanja.

Vrijedilo bi se okupiti da razmotrimo situaciju u koju smo dovedeni, da raspravimo svoj položaj i odlučimo ima li razloga podržavati privid funkcioniranja sistema. Ako je jedini odgovor na trenutno stanje radna obveza, represija institucije ili sistema, onda smo daleko od vrijednosnog sustava na kojemu se temelji funkcioniranje sveučilišta, nastavni i istraživački rad.

Stoga vas pozivamo da se okupimo

sutra, u ponedjeljak, 11. svibnja 2009.

u 12 sati

u D-III.

Skupina nastavnica i nastavnika FF-a

Vezani članci

  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva Odbacujući dualizam između Prirode i Čovječanstva, Jason W. Moore, historičar okoliša, historijski geograf i docent na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta Binghamton te koordinator World Ecology Research Network, preispituje koncept antropocena, prema kojemu je za ekološku krizu kriva ljudska vrsta u cjelini. Nadomještajući ga pojmom kapitalocena, Moore naglašava presudni utjecaj kapitalizma, koji je historijski isprepleten s mrežom života, teži neodrživom ekonomskom rastu te parazitira na besplatnom i jeftinom radu ljudi i ostatka prirode.
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve