Izjava za medije 4. prosinca 2009.

Početkom prošlog tjedna, nakon studentskog preuzimanja kontrole nad fakultetima u četiri hrvatska grada, premijerka je izjavila kako će novi prijedlog zakona koji regulira financiranje visokoškolskog obrazovanja biti gotov ovaj tjedan. Danas je petak, a prijedlog još nitko nije vidio. Drugačiji scenarij nismo ni očekivali: ne treba nasjedati blefovima profesionalnih manipulatora. Njihova je jedina svrha privremeno otkloniti izravnu prijetnju kolektivne političke akcije u nadi da će se sama od sebe ugasiti. Dobro to znamo i mi i radnici i seljaci. No studenti u svojoj akciji ustraju, iako se ne treba zavaravati da će novi prijedlog zakona, jednom kad predstavnici vlasti odluče da je oportuno objaviti ga, donijeti ikakve relevantne promjene: i premijerka Kosor i ministar Fuchs jasno su dali do znanja da ih se ne tiče volja 76% studenata (prema Gallupu) koji se slažu s prijedlogom da visokoškolsko obrazovanje treba biti potpuno javno financirano, kao ni interesi većine članova ovog društva kojoj bi takav model financiranja nesumnjivo koristio. I dalje se studentski zahtjev tretira kao nerazuman, a pokušava se to opravdati potpuno lažnim argumentom o postojanju “vječnih studenata”, navodnih parazita na državnom proračunu, iako je sâm Bolonjski proces eliminirao tu fantomsku kategoriju. Zajedno s tim, razni komentatori do tupila ponavljaju neinformiranu ocjenu o “pravednosti” Fuchsova prijedloga zakona, prema kojem će svi startati bez plaćanja te kasnije besplatno studirati ako budu među “uspješnima”, a plaćati ako budu među “ostalima”. Ta je ocjena također pogrešna. Kriterije “uspješnosti” nitko nikada nije točno definirao, otvarajući time prostor za manipulativno postavljanje letvice previsoko, kako bi što više studenata plaćalo. Fuchsovim modelom ne može se riješiti ni problem studenta koji, primjerice, ima 2 ECTS-boda manje od kriterija uspješnosti pa odustaje od studija jer ne može platiti školarinu, i onog koji ima 5 bodova manje, ali nastavlja studirati jer može platiti. U tom je slučaju, očito, socijalni status najvažniji kriterij za nastavak studija – Fuchsov model štetan je za socijalno najosjetljivije i ne čini ništa kako bi se zaustavila reprodukcija socijalne nejednakosti kroz sustav visokoškolskog obrazovanja.

Osim pitanja financiranja studija, o kojem se priča glasno, već je dugo aktualno i pitanje restrukturacije sveučilišta prema novom Zakonu o sveučilištima, o kojem se šapuće iza zatvorenih vrata. Već smo na to upozorili, ali ponavljat ćemo sve dok ne budemo sigurni da su nas čuli oni kojih se izravno tiče: postojeći prijedlog tog zakona opasno ugrožava autonomiju sveučilišta otvaranjem mogućnosti da Vlada diktira raspoređivanje sveučilišnih financija. Struktura sveučilišta njime će se korporatizirati, a dosad postojeći demokratski minimum smanjiti, ako ne i posve ukinuti. Nije teško zaključiti da su takve promjene priprema terena za buduću privatizaciju i daljnju elitizaciju dostupnosti visokoškolskog obrazovanja. Te se promjene tiču svih, no odgovornost za njihovo zaustavljanje ipak trebaju preuzeti oni koji su najbliže njihovom izvoru. Šutnja profesora, fakultetskih vijeća i ostalih sveučilišnih instanci o destrukciji koja se pred njima događa na štetu čitavog društva možda dokazuje da je autonomija sveučilišta već i sada obična fraza, a njegova društvena uloga svedena na to da bude servis tržištu i tek ukras državi. U raspravi o nacrtu novog zakona na Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta održanom 3.12. 2009. predloženo je da profesori istupe zajedno sa studentima u novom prosvjedu pred Ministarstvom te otvore zajedničku frontu u borbi protiv tog zakona. Prijedlog je naišao na mlaku indiferenciju i potiho propao. Ovakav okoštali konformizam nimalo nas ne iznenađuje. No ozbiljno vas upozoravamo: ne pomoći gasiti požar u susjedovoj kući sebično je i kratkovidno. Ne gasiti ga u vlastitoj, potpuno je suludo.

Vezani članci

  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 18. lipnja 2025. Poziv na konferenciju za medije i izjava povodom izglasavanja Odluke o participacijama na Filozofskom fakultetu

    Poštovani_e predstavnici_e medija, Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizira konferenciju za medije koja će se održati danas, 18. lipnja 2025. godine s početkom u 15 sati ispred glavnog ulaza na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na adresi Ulica Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb. Povod organiziranja konferencije za medije jest održavanje sjednice Fakultetskog vijeća na kojoj će studentski predstavnici zahtijevati izglasavanje studentske inačice Odluke o participacijama za akademsku godinu 2025./2026. koja je rezultat višemjesečne borbe. Studenti su tijekom te borbe revitalizirali tijelo Plenuma koji već više od desetljeća ima kontinuitet borbe u Hrvatskoj, ali i regiji, za ljudska i studentska […]

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve