Podrška Regionalne adrese za nenasilno djelovanje, Centra za mirovne studije te Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka

Pročitajte podršku Regionalne adrese za nenasilno djelovanje, Centra za mirovne studije te Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka jučerašnjem nenasilnom prosvjedu nezavisne studentske inicijative u organizaciji studenata Fakulteta političkih znanosti ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Podrška Regionalne adrese za nenasilno djelovanje, Centra za mirovne studije te Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka nenasilnom prosvjedu Nezavisne studentska inicijative ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

Mirno ili nenasilno?

Nakon jučerašnjih prosvjeda ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pitamo se jesu li se doista aktivnosti Nezavisne studentske inicijative od početnih mirnih demonstracija izrodili u nešto suprotno, sebi oprečno? Budući da su, kako izvještava novinarka HRT dnevnika bili „ na granici incidenta“.

Ova tvrdnja nas vodi do pitanja, je li mir samo onda kada nema incidenata, dok se držimo za rukice i zajedno pjevamo? Ili možda mir jest upravo „najmirniji“ ili „najmirotvorniji“ kada se za njega borimo kroz suprotstavljanje nepravdi, neredu koji se uporno želi predstaviti kao red?

Studenti/ce koje ponovno blokiraju više fakulteta u RH izabrali/e su nenasilan otpor za postizanje svoga cilja. Tko protestira, izabrao je biti dionikom sukoba. Izabrali su javno pokazati da nešto nije u redu, da postoji nepravda i da je žele učiniti VIDLJIVOM u javnosti. Dok hodaju držeći se za ruke, dok pjevaju, dok govore u mikrofon. Sve to služi jednoj poruci: nešto treba u-rediti jer nešto nije u redu, a naizgled je „mirno, bez incidenata“. Protest poručuje da, naprotiv, nešto treba promijeniti, jer nekima je dobro, a mnogima nije. Nešto treba popraviti, jer se čini da je sve ispravno, ali oni koji prosvjeduju pokazuju da nije.

Nenasilan otpor je legitiman i još više, on je za zajednicu blagodat. Mnogi na raznim razinama vide da nešto ne valja, nenasilnim protestom organiziraju se građani koji to isto javno kažu.

Nenasilje prepoznajemo u ponašanju prosvjednika koji u svojoj borbi napadaju problem, a ne vrijeđaju osobe. I predlažu alternativu. To možemo vidjeti na svakom video zapisu jučerašnjeg prosvjeda. Način na koji studenti međusobno komuniciraju, način na koji komuniciraju s drugima, kako se obraćaju policiji, to je nenasilan način.
Posebno je to očito u kontrastu prema načinu kako su komunicirali sa studentima blokirani službenici Ministarstva. Bili su iznervirani što ne nogu napustiti radno mjesto nakon isteka radnog vremena. Neki od njih su pljuvali, neki nogom šutirali, neki vrijeđali. Legitimno je njihovo osjećanje, ali njihov način kako izražavaju svoje nezadovoljstvo je nasilan.

I studenti/ce su nezadovoljni/e, njihovi zahtjevi nisu prihvaćeni (još), ministar se nije niti pojavio, a ipak do kraja protesta komuniciraju veselje, ne vrijeđaju. Drugačiji su.
Dajemo podršku NJIHOVOM NENASILNOM PONAŠANJU i želimo da u njemu ustraju. Ne bismo nikako, ali nikako, htjeli da se izrode u one koji pljuju, druge, udaraju nogama ili im govore uvredljive riječi.

Isto tako zadovoljni smo ŠTO SMETAJU, jer znamo da bez ometanja nema ni promjena. Slažemo se što remete prividni mir koji nije mir aktivnih građana nego pasivnost. Pasivnost je mnogo opasnija od „protesta na rubu incidenta“. Jer podržava nepravedno stanje, samo da se ništa ne događa. Jer se lako izrodi u udaranje i pljuvanje kada dođe trenutak nemoći i ljutnje.

Ovom podrškom PROTIVIMO SE ignoriranju i obezvređivanju zahtjeva studenata, protivimo se dezinformaciji kako se eto traži da lijenčine studiraju za badava. PODRŽAVAMO studente jer se slažemo da je znanje „besplatno“ kao duhovna vrijednost koja ne podliježe zakonima slobodnog tržišta. Podržavamo misao vodilju ZNANJE NIJE ROBA. Znamo da je i te kako moguće javno obrazovanje financirati iz proračuna koji pune porezni obveznici. Znamo da novaca ima, još samo treba volje da se on usmjeri za obrazovanje.

Znanje kakvo zagovara Nezavisna studentska inicijativa gradi mir koji ne izbjegava probleme i može doći do ruba incidenta, ali mir koji ne poznaje ignoriranje, pljuvanje, udaranje ljudi nogom, nikada, niti u situaciji ljutnje. Sukobi ukazuju na nepravdu i takvi su nam dobrodošli! Oni su šansa za promjenu na bolje. Ako ih možemo rješavati na način koji nam pokazuju studenti: uporno, nenasilno, nasmiješeno, kreativno. Na tom PRIMJERU i poticaju smo im duboko zahvalni.

2. prosinca 2009.

RAND – Regionalna adresa za nenasilno djelovanje Sesvete
Centar za mirovne studije Zagreb
Centar za mir nenasilje i ljudska prava Osijek

Miramida Centar iz Grožnjana potpisuje također današnju izjavu RAND-a, CMS-a i CZMOS-a. Nismo ju pisali ali nam ju je čast potpisati i podržati nenasilnu promjenu koju NSI zagovara rječju i djelom.
Goran Božičević
voditelj udruge
Miramida Centar

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve