Prijedlog načela novog sustava financiranja javnoga visokog školstva

U nastavku pročitajte “Prijedlog načela novoga sustava financiranja javnoga visokog obrazovanja”, tj. konsenzualne zaključke sa zadnje sjednice Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju održane 21. prosinca. Možete pročitati i odbačeni “Prijedlog načela za studiranje bez školarina“.


Prijedlog načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva 
(konsensualni zaključci sjednice Povjerenstva od 21. prosinca)

0. Studentska populacija konstituira se posljetkom ispunjavanja sustavski zadanih uvjeta (završetkom prethodnih obrazovnih razina, razredbenim ispitom i/ili državnom maturom), s obzirom na to njezina su prava nužno uvjetovane, a ne apsolutne naravi.
0.1. Pravo na studij bez plaćanja participacije u društvenome je kontekstu uvjetovano stalnim povećanjem:
  • postotka BDP-a izdvojenoga za naobrazbu i znanost;
  • postignute razine kvalitete javno-obrazovnih ustanova i njezinim stalnim povećanjem;
  • sume sredstava kojima raspolažu javna visoka učilišta (kako temeljem prihoda iz budžeta, tako i na osnovi participacija i školarina);
  • sume sredstava za financiranje znanstveno-istraživačkoga rada.

1. Pravo na studij bez plaćanja participacije pripada, pod ovim uvjetima, svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određenima sveučilišnim kriterijima i kapacitetima);
    1.1. Ovo pravo obuhvaća pet godina ili šest godina studija (tj. preddiplomski i diplomski, te integrirani studij), a utemeljeno je na razvojnoj strategiji javnoga visokog školstva i strategiji njegova dugoročnog održiva financiranja. Trajanje prava nije ograničeno, a odnosi se na sve studente/studentice svih sveučilišnih studijskih programa koji se izvode na osnovi ugovora s Vladom RH;
    1.2. Uvjet ostvarenja prava na svaku pojedinačnu godinu studija bez plaćanja školarine jest zadovoljenje studijskih obveza propisanih za prethodnu; ostvarivanje prava na upis uvjet je neplaćanja školarine za prvu godinu preddiplomskoga, diplomskog odnosno integriranog studija;
    1.3. Studenti/studentice koji nisu zadovoljili propisane uvjete za uspješan završetak studijske godine (iskazane ECTS bodovima koje određuje sveučilište, odnosno njegova sastavnica), za upis u narednu godinu plaćaju školarinu na osnovi odluke sveučilišta, odnosno njegove sastavnice. Plaća se dio godišnje školarine adekvatan postotku ECTS bodova koji studentu/studentici nedostaju u odnosu na broj bodova propisanih studijskim programom za godinu u pitanju. Nakon toga studenti/studentice nastavljaju studij u narednoj godini bez plaćanja (sveučilišta u Zadru i Puli imaju rezerve na formulaciju ovoga članka);
    1.4. Ugovorom sveučilišta i vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina iz čl. 1 ovoga prijedloga. U slučaju da država prestane podmirivati obveze iz ovoga ugovora, javna visoka učilišta će, koristeći svoje pravo, a polazeći od načela solidarnosti, razmotriti mjere odgovarajuće nastaloj situaciji uključujući i ponovno uvođenje participacija u mjeri u kojoj nedostaju sredstva predviđena ugovorom.
    1.5. Posebnim zakonom bit će regulirana cjelina studentskoga socijalnog standarda.
2. Sveučilište, odnosno njegova sastavnica može naplaćivati školarinu samo za posebne studijske programe koji nisu sastavnim dijelom ugovora sveučilišta s Vladom.

Vezani članci

  • 27. srpnja, 2016 Detalj sa spomenika ustanku naroda Hrvatske u Srbu kipara Vanje Radauša, učesnika NOB-a (izvor: SNV / Jovica Drobnjak). S roguljama boj smo bili U suradnji s Antifašističkim Vjesnikom, donosimo tekst posvećen 75. obljetnici ustanka narodā Hrvatske. U pregledu povijesne situacije u Hrvatskoj 1941. godine naglasak je na dinamici odnosa između fašističkog terora kojeg je provodio ustaški represivni aparat i partizanskog pokreta, koji se pod vodstvom KPJ ubrzo nakon narodnih ustanaka u Hrvatskoj i drugim krajevima Jugoslavije prometnuo u jedan od najmasovnijih antifašističkih pokreta u okupiranoj Europi.
  • 18. srpnja, 2016 Izvor: Maciej Lewandowski @ Flickr Privatizacija društva: proizvodnja ljudskog viška Na pozadini demontaže socijalnih država i resemantizacije „društva“ kao „zone nesputane trgovinske razmjene“, neujednačena tržišna utakmica tretira mase ljudi u najboljem slučaju kao jeftinu radnu snagu, a ni srednja klasa više ne uživa nekadašnju razinu sigurnosti i materijalnih privilegija – zbog čega postaje potencijalno prijemčiva za fašizirajuće trendove obračunavanja s percipiranom „nelojalnom konkurencijom“. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua s voditeljicom programa „Motor mijene“.
  • 14. srpnja, 2016 Dio učesnika i kamera SkriptaTV-a prate predavanje Campbella Jonesa, 24. lipnja (foto: ISSH-S). Izvještaj: School for Politics and Critique 2016 Od 24. do 27. VI. na Ohridu je održana treća po redu School for Politics and Critique, u organizaciji skopskog Institute of Social Sciences and Humanities. Škola je, zamišljena kao regionalni marksistički edukacijsko-diskusijski forum na teorijske i političke teme, okupila preko tridesetero učesnika, uglavnom iz regije. Kao predavači, na njoj su sudjelovali Silvia Federici, Campbell Jones, Gal Kirn i Santiago Zabala.
  • 1. srpnja, 2016 Naslovna slika preuzeta iz Youtube videa  „Press Censorship in Japan“  prema Creative Commons  licenci. Sedam zahtjeva za spas medija Neprofitni mediji (Forum.tm, Lupiga, CroL, Tris, Slobodni Filozofski, Zarez, Radio 808, Radio Student i Nepokoreni grad) okupljeni u Mrežu emancipacije E-net uputili su političkim akterima sedam zahtjeva za spas medija, kako bi se zaustavilo urušavanje medijske scene i novinarstva u Hrvatskoj: "Jedino pluralističan sustav javnih, komercijalnih i neprofitnih medija u kojem se posebna pažnja posvećuje novinarskom radu, transparentnosti vlasništva te održivim i stabilnim modelima javnih potpora može osigurati ostvarivanje javnog interesa u medijima." Pismo možete pročitati u nastavku.
  • 30. lipnja, 2016 Spomenik Marxu i Engelsu u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana (izvor: PhilosophersForChange.org). Interpretacijski spor oko Marxa: Haug vs. Heinrich Prenosimo uvodni tekst prvog broja časopisa „3k: kapital, klasa, kritika“ (pdf), posvećenog polemici između Wolfganga Fritza Hauga i Michaela Heinricha: „Teorijski dosljedna kritika iluzornosti 'instrumentalizacije' robne proizvodnje za socijalističke ciljeve nije samo neophodan moment kritičkog suočavanja ljevice s vlastitom prošlošću, nego i šansa za formulaciju perspektive vlastitog budućeg djelovanja koja neće mehanički robovati inventaru naslijeđenih formula.“
  • 28. lipnja, 2016 Talijanski fašisti prilikom tzv. Marša na Rim, 1922. godine (izvor). Fašizam u službi zaštite kapitalizma od demokracije U prilogu o fašizmu prve epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“ razgovarali smo s Nikolom Vukobratovićem, urednikom hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua u kojoj se dotičemo pitanja društvenih implikacija preuske, odnosno preširoke definicije fašizma, političko-ekonomske funkcije povijesnih fašizama i njihovih ideoloških nasljednika te, kao jedinu uistinu djelotvornu metodu borbe protiv njihove revitalizacije, uočavamo potrebu za masovnom demokratskom mobilizacijom odozdo.
  • 25. lipnja, 2016 Prosvjed protiv politika štednje u Londonu 2015. godine (izvor: David B. Young prema Creative Commons licenci). Ako želi izaći iz krize, Europa mora napustiti politike štednje Tijekom njegova gostovanja na 9. Subversive festivalu, s njemačkim kejnzijanskim ekonomistom Heinerom Flassbeckom razgovarali smo o problemima tržišta rada povezanima s politikama štednje i odnosom Njemačke prema drugim državama Europe te o političkim opcijama za ekonomski oporavak. Naš sugovornik istaknuo je da je potrebno napustiti mjere štednje kao prevladavajuću političku paradigmu reakcije na recesiju te ojačati poziciju rada u odnosu na kapital, kako bi se demokratizirale pozitivne posljedice rasta BDP-a.
  • 12. lipnja, 2016 Fašističko uništavanje sjedišta sindikata CGL, Rim, 1922. godine (izvor). Iste klase profitiraju od liberalizma i od fašizma Diskurs antitotalitarizama pretvorio je 20. stoljeće u „noć u kojoj su sve krave crne“, a njegove političke aktere u zlikovce podjednakih kalibara. U postsocijalističkim zemljama, to je diskreditiralo socijalizam kao političku i ekonomsku alternativu. Danas, kada ponovo svjedočimo formiranju bloka liberala i nacionalista, analitički se vraćamo u prošlost i ponovo osvjetljavamo uvjete u kojima je nastao fašizam, s naglaskom na strategije gušenja radničkog pokreta. Donosimo proširenu verziju intervjua s Lukom Matićem iz Antifašističkog VJESNIKA.
  • 8. lipnja, 2016 Prizor polaganja prijemnog ispita za stipendije već u osnovnoškolskoj dobi; snimljeno 1940. godine u Australiji (izvor: commons.wikimedia.org). Čemu toliko ispita? Marksistički odgovor Pitanje obrazovanja nemoguće je adresirati parcijalnim reformama u okviru kapitalističkog realizma. Vjera u sustav koji se navodno temelji na nepristranosti i nepolitičnosti stručnjakâ te na inherentnoj dobronamjernosti autoritetâ, ostaje slijepa za političko-ekonomsku dimenziju obrazovanja. Autor nudi drukčiju perspektivu razmišljanja i djelovanja, koja zahtijeva širi društveni angažman.