Prijedlog načela novog sustava financiranja javnoga visokog školstva

U nastavku pročitajte “Prijedlog načela novoga sustava financiranja javnoga visokog obrazovanja”, tj. konsenzualne zaključke sa zadnje sjednice Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju održane 21. prosinca. Možete pročitati i odbačeni “Prijedlog načela za studiranje bez školarina“.


Prijedlog načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva 
(konsensualni zaključci sjednice Povjerenstva od 21. prosinca)

0. Studentska populacija konstituira se posljetkom ispunjavanja sustavski zadanih uvjeta (završetkom prethodnih obrazovnih razina, razredbenim ispitom i/ili državnom maturom), s obzirom na to njezina su prava nužno uvjetovane, a ne apsolutne naravi.
0.1. Pravo na studij bez plaćanja participacije u društvenome je kontekstu uvjetovano stalnim povećanjem:
  • postotka BDP-a izdvojenoga za naobrazbu i znanost;
  • postignute razine kvalitete javno-obrazovnih ustanova i njezinim stalnim povećanjem;
  • sume sredstava kojima raspolažu javna visoka učilišta (kako temeljem prihoda iz budžeta, tako i na osnovi participacija i školarina);
  • sume sredstava za financiranje znanstveno-istraživačkoga rada.

1. Pravo na studij bez plaćanja participacije pripada, pod ovim uvjetima, svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određenima sveučilišnim kriterijima i kapacitetima);
    1.1. Ovo pravo obuhvaća pet godina ili šest godina studija (tj. preddiplomski i diplomski, te integrirani studij), a utemeljeno je na razvojnoj strategiji javnoga visokog školstva i strategiji njegova dugoročnog održiva financiranja. Trajanje prava nije ograničeno, a odnosi se na sve studente/studentice svih sveučilišnih studijskih programa koji se izvode na osnovi ugovora s Vladom RH;
    1.2. Uvjet ostvarenja prava na svaku pojedinačnu godinu studija bez plaćanja školarine jest zadovoljenje studijskih obveza propisanih za prethodnu; ostvarivanje prava na upis uvjet je neplaćanja školarine za prvu godinu preddiplomskoga, diplomskog odnosno integriranog studija;
    1.3. Studenti/studentice koji nisu zadovoljili propisane uvjete za uspješan završetak studijske godine (iskazane ECTS bodovima koje određuje sveučilište, odnosno njegova sastavnica), za upis u narednu godinu plaćaju školarinu na osnovi odluke sveučilišta, odnosno njegove sastavnice. Plaća se dio godišnje školarine adekvatan postotku ECTS bodova koji studentu/studentici nedostaju u odnosu na broj bodova propisanih studijskim programom za godinu u pitanju. Nakon toga studenti/studentice nastavljaju studij u narednoj godini bez plaćanja (sveučilišta u Zadru i Puli imaju rezerve na formulaciju ovoga članka);
    1.4. Ugovorom sveučilišta i vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina iz čl. 1 ovoga prijedloga. U slučaju da država prestane podmirivati obveze iz ovoga ugovora, javna visoka učilišta će, koristeći svoje pravo, a polazeći od načela solidarnosti, razmotriti mjere odgovarajuće nastaloj situaciji uključujući i ponovno uvođenje participacija u mjeri u kojoj nedostaju sredstva predviđena ugovorom.
    1.5. Posebnim zakonom bit će regulirana cjelina studentskoga socijalnog standarda.
2. Sveučilište, odnosno njegova sastavnica može naplaćivati školarinu samo za posebne studijske programe koji nisu sastavnim dijelom ugovora sveučilišta s Vladom.

Vezani članci

  • 15. veljače 2017. Turisti u posjeti Bijeloj kući u Washingtonu (izvor: Wasted Time R, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Opomena sindikatima Nekoliko dana nakon stupanja na dužnost Donald Trump se sastao s vođama sindikata građevinske industrije obećavši velika infrastrukturna ulaganja koja će dati posla toj industriji, što je rezultiralo sindikalnim oduševljenjem i hvalospjevima na račun novog stanara Bijele kuće – tim nevjerojatnije jer na sastanku nije bilo riječi o planovima nove administracije o poreznom rasterećenju najbogatijih i antisindikalnoj legislativi, koji se direktno tiču radničke klase. Zbog prešućivanja tih tema, kao i veličanja Trumpove odluke o ponovnom pokretanju radova na Keystone XL i Dakota Access cjevovodima, Hamilton Nolan pita se mogu li sindikati biti snaga zagovaranja društvenih jednakosti u Trumpovu mandatu.
  • 12. veljače 2017. Plenarna dvorana konvencijskog centra kralja Husseina na Mrtvom moru u Jordanu, gdje je od 21-23. listopada 2011. održan izvanredni sastanak Svjetskog ekonomskog foruma o ekonomskom rastu i stvaranju radnih mjesta u arapskom svijetu (foto: Nader Daoud, izvor: World Economic Forum @ Flickr prema Creative Commons licenci). Pojmovnik: Ekonomski rast Ekonomski rast izražen rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) često zauzima središnje mjesto političkih rasprava. No prihvaćanje tih dvaju koncepata kao središnjih mjesta političke diskusije na (polu)periferiji ignorira činjenicu da je riječ o konceptima skrojenima po mjeri razvijenih zemalja Zapada čija se ekonomija bazira na kapitalističkoj proizvodnji te koji zanemaruju onu ekonomsku aktivnost koja ne rezultira viškom vrijednosti, prije svega rad u javnom sektoru i kućanstvima. Kao doprinos diskusiji o njihovoj primjenjivosti, iz rubrike „Pojmovnik“ sedmog broja časopisa RAD. prenosimo tekst Tonija Pruga, u kojem autor analizira što zapravo jesu te kako su nastali koncepti ekonomskog rasta i BDP-a.
  • 3. veljače 2017. Demonstracije Podemosa u Madridu pod nazivom „Marš za promjenu“ (izvor: Barcex prema Creative Commons licenci). Solidarne prakse kao baza ljevice Paralelne strukture sve se češće javljaju kao strategija lijevih organizacija i pokreta za sidrenje u društvenom polju. Budući da odgovaraju na potrebe za nečime što u postojećim strukturama nedostaje te ih dopunjavaju, podrazumijeva se da one donose neku novu vrijednost. S druge strane, inzistiranje na paralelnim strukturama ponekad prati i zahtjev za udaljavanjem od tradicionalnih obrazaca, čime se zapada u opasnost da se, ionako erodirane, institucije socijalne države i dalje oslabljuju. O primjerima praksi te ulozi paralelnih struktura u izgradnji lijevih pokreta i organizacija razgovarali smo s Jovicom Lončarom iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju.
  • 26. siječnja 2017. „Bifurcated Girls“ iz posebnog izdanja Vanity Faira 6. lipnja 1903. godine (izvor: Infrogmation). Rod kao društvena temporalnost: Butler (i Marx) Autorica donosi neke od važnih teorijskih i analitičkih uvida za razumijevanje rodne i spolne opresije, ukazujući na vezu između temporalnosti i kapitalističke eksploatacije. Na primjeru analize performativnosti roda (Judith Butler), Arruzza ukazuje i na njezin temeljni propust. Butler temporalnosti pristupa na ahistorijskoj, apstraktnoj razini, oslanjajući se primarno na lingvistički pristup društvenim praksama, zanemarujući pritom materijalne i ekonomske aspekte potonjih. Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Jane Pamuković u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo dr. sc. Ankice Čakardić.
  • 25. siječnja 2017. Pula 2004. godine, pogled iz zraka (izvor: Orlovic prema Creative Commons licenci). Klijentelističke prakse tutta forza Iz rubrike „U fokusu“ sedmog broja časopisa RAD. prenosimo članak Gorana Matića o uzrocima i posljedicama političke dominacije IDS-a na teritoriju Istre koja je u posljednjih četvrt stoljeća rezultirala širenjem koruptivne klijentelističke mreže i degradacijom pozicije radničkih organizacija. Zapošljavanje „preko veze“, sabotiranje sindikalnog rada i povećavanje radnog opterećenja za preostale radnike dio su strategije koju u stopu prati folklorizacija antifašističkih ideja i praksi, a čijom se implementacijom „posljednja stranka ljevice“ faktički svrstava u desni političko-ekonomski tabor.
  • 12. siječnja 2017. Živili samoupravljači! (foto: LM, eksponat na izložbi iz 2016-e "Dizajn za novi svet", Muzej istorije Jugoslavije, Beograd) Onkraj doktrinarnih rasprava o ljevici Nedavno osnovanoj stranci Nova ljevica upućene su kritike da se ne radi o lijevoj, nego još jednoj liberalnoj stranci. Takvom dojmu svakako pridonosi činjenica da su se među osnivačima stranke našli prvaci i prvakinje liberalnog, ljudskopravaškog, civilnog društva i proponenti politike koja se uvriježeno naziva „građanski antifašizam“. Predsjednik Nove ljevice, Dragan Markovina, u tekstu za Novi plamen adresirao je kritike u pokušaju afirmacije svoje stranke kao ljevičarske, otvorivši prostor za polemiku na koju je odgovorio Mate Kapović iz Radničke fronte. Donosimo komentar na raspravu, s naglaskom na njezine neartikulirane i problematične pretpostavke.
  • 31. prosinca 2016. Marija Šoljan-Bakarić u svojoj radnoj sobi, 1957. godine (fotografija je dio privatnog arhiva obitelji Šoljan-Bakarić). Žensko i klasno – zaboravljeni historijat U trenutku kada su feminističke borbe i diskusije najzad došle na dnevni red ljevice, otvara se i diskusija o feminističkom nasljeđu jugoslavenskog socijalizma i Narodnooslobodilačke borbe kojom je inauguriran. Tako je 29. prosinca u Sarajevu predstavljen zbornik Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava, a mi donosimo tekst Andreje Gregorine iz zagrebačkog Centra za ženske studije, u kojemu adresira današnje potencijale AFŽ-ovske tradicije. Te je potencijale važno obnavljati danas, kaže Gregorina, kada se ženski pokret dominantno oslanja na liberalno-radikalnu tradiciju i brani autonomiju ženskog tijela, dočim se ugroženost žena materijalnim uvjetima društvene reprodukcije često zanemaruje.
  • 31. prosinca 2016. Vizualna predodžba dviju rodno binarnih ličnih zamjenica na švedskom jeziku: „hon“ – „ona“ i „han“ – „on“, uz rodno neutralni „hen“ (izvor). O rodu, jeziče, da ti pojem Jedno od područja u kojima transrodne osobe najčešće proživljavaju opresiju područje je jezika. Naime, iako se stupanj orodnjenosti razlikuje od jezika do jezika, gramatika, sintaksa i pragmatika u različitim nas trenucima prisiljavaju da sebi ili drugima pridajemo rodnu oznaku. Uvođenje posebne lične zamjenice „hen“ u švedskom jeziku, korištenje lične zamjenice za treće lice množine u engleskom ili eksperimentalni načini oslovljavanja u njemačkom, samo su neki od pokušaja da se omogući transgresija spolne/rodne binarnosti u jeziku. U našem jeziku, pak, kao strategije transgresije nude se arhaična prošla vremena – aorist i imperfekt – čija je upotreba neobična i u standardu i u vernakularu, ili korištenje srednjeg roda koje konotira infantilnost.
  • 31. prosinca 2016. Dugina zastava (izvor: Lukas Volk prema Creative Commons licenci). Solidarnost u prostorima nevidljivosti Dominantna javna percepcija o temama kojima se bavi LGBTIQ+ pokret dovela je do njihove redukcije na problematiku ljudskih prava, uz često prenaglašavanje prvih dvaju identiteta koje ovaj akronim označava. Unatoč proklamiranim najboljim namjerama liberalnog mainstreama, takva „borba“ za prava LGBTIQ+ osoba zapravo rezultira održavanjem nevidljivosti redovnih i svakodnevnih poteškoća ove populacije i prateće uloge društvenih institucija, primjerice obitelji, u njihovom perpetuiranju. S Ninom Čolović, iz LGBTIQ inicijative „AUT“, razgovarali smo o tim redovnim i svakodnevnim problemima koje LGBTIQ+ osobe doživljavaju isključivanjem iz obitelji i posljedičnom društvenom marginalizacijom.

Plenum FFZG

pogledaj sve

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve