Predstavljanje zbornika “Društvo u pokretu. Novi društveni pokreti u Jugoslaviji od 1968. do danas”

U četvrtak, 11. ožujka, u 18 sati u konferencijskoj dvorani knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održat će se predstavljanje zbornika radova s konferencije “1968. i novi socijalni pokreti u Jugoslaviji”, održane 12. – 14. lipnja 2009. u Novom Sadu, u organizaciji Alternativne kulturne organizacije (AKO) iz Novog Sada te ženskog informacijsko-dokumentacijskog centra Žindok iz Beograda. Zbornik možete skinuti u .pdf formatu ovdje.


“Društvo u pokretu. Novi društveni pokreti u Jugoslaviji od 1968 do danas”

Zbornik radova sa konferencije “1968 i novi socijalni pokreti u Jugoslaviji” održane 12-14 juna 2009. u Novom Sadu (Kino sala MSUV)

Raspad Jugoslavije do pre nekoliko godina tumačen je u zemljama nastalim usled tog procesa uglavnom kao neophodnost, koja je bila uslovljena navodnom “vekovnom mržnjom” različitih naroda na ovom prostoru. Teze proizašle iz ovog, nažalost vrlo uticajnog, diskurzivnog pomeranja, do danas utiču i na tumačenje prilika u jugoslovenskom društvu u vreme postojanja jugoslovenske države. Štaviše, naučni prikazi društvene transformacije u postjugoslovenskom periodu često su postavljani u kontekst (novih) nacionalnih (ili pre nacionalističkih) političkih i istorijskih projekata. Jugoslavija i uopšte sve što je iole podsećalo ili moglo da podseća na jugoslovensku državu ili društvo, svesno je prećutkivano.

Ako socijalistička jugoslovenska država zaista nije imala nikakav stvaran društveni legitimet, postavlja se pitanje kako onda objasniti postojanje brojnih pokušaja promene stanja u tom društvu, koje su artikulisali društveni pokreti tokom celog ovog perioda, pritom se ne pozivajući na tzv. nacionalne interese. Počevši od pokreta iz 1968. godine, kao prvog masovnog, od zvaničnih političkih centara nezavisno pokrenutog i usmeravanog društvenog pokreta, sve se češće postavljalo pitanje pravca budućeg razvoja jugoslovenskog društva. Pri tome, dakle, tzv. nacionalni problem nije igrao značajnu ulogu, budući da, prema uverenjima najvećeg broja savremenika, centralno pitanje u jugoslovenskom društvu tog vremena nije bilo nacionalno, već socijalno pitanje.

Raznovrsnost društvenih pokreta, koji su, uprkos jasnoj kritici različitih problema, njihovo rešenje uglavnom tražili upravo u tom jugoslovenskom kontekstu, do sada nije naišla na veće interesovanje ni u naučnim istraživanjima, ni u široj javnosti na prostoru bivše Jugoslavije. Deo ovih (novih) društvenih pokreta, pre svega oni značajniji tema su ovog zbornika.


Produkcija:

Alternativna kulturna organizacija – AKO (Novi Sad)

Ženski informaciono-dokumentacioni centar Žindok (Beograd)

Izdavač:

Cenzura, Novi Sad

Podrška projektu:

Rosa Luxemburg Stiftung (Berlin)

Download publikacije u elektronskom formatu na stranici: www.ako.rs

Vezani članci

  • 5. srpnja 2020. Proučavanje Marxa nije za elitiste "Čitanje Marxove teorije nije samo za samodopadne naučenjake – samo pitajte milijune radnica i radnika čije su ideje o ulozi koju bi mogli imati u promjeni svijeta bile transformirane kako promišljanjem, tako i praksom."
  • 5. srpnja 2020. Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima novac. "Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva pala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave s takvom pomoći, ali to se ne događa – naime, pristup SAD-a socijalnoj skrbi krivo je usmjeren i okrutan."
  • 5. srpnja 2020. Kratka povijest Jordana Petersona "Poruka Jordana Petersona je jednostavna: „zlo“ je inherentno ljudskoj vrsti, a dominacija određenih ljudi nad drugima biološki je utemeljena."
  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve