kolumna 7. ožujka 2010.

Predstavljanje zbornika “Društvo u pokretu. Novi društveni pokreti u Jugoslaviji od 1968. do danas”

U četvrtak, 11. ožujka, u 18 sati u konferencijskoj dvorani knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održat će se predstavljanje zbornika radova s konferencije “1968. i novi socijalni pokreti u Jugoslaviji”, održane 12. – 14. lipnja 2009. u Novom Sadu, u organizaciji Alternativne kulturne organizacije (AKO) iz Novog Sada te ženskog informacijsko-dokumentacijskog centra Žindok iz Beograda. Zbornik možete skinuti u .pdf formatu ovdje.

“Društvo u pokretu. Novi društveni pokreti u Jugoslaviji od 1968 do danas”

Zbornik radova sa konferencije “1968 i novi socijalni pokreti u Jugoslaviji” održane 12-14 juna 2009. u Novom Sadu (Kino sala MSUV)

Raspad Jugoslavije do pre nekoliko godina tumačen je u zemljama nastalim usled tog procesa uglavnom kao neophodnost, koja je bila uslovljena navodnom “vekovnom mržnjom” različitih naroda na ovom prostoru. Teze proizašle iz ovog, nažalost vrlo uticajnog, diskurzivnog pomeranja, do danas utiču i na tumačenje prilika u jugoslovenskom društvu u vreme postojanja jugoslovenske države. Štaviše, naučni prikazi društvene transformacije u postjugoslovenskom periodu često su postavljani u kontekst (novih) nacionalnih (ili pre nacionalističkih) političkih i istorijskih projekata. Jugoslavija i uopšte sve što je iole podsećalo ili moglo da podseća na jugoslovensku državu ili društvo, svesno je prećutkivano.

Ako socijalistička jugoslovenska država zaista nije imala nikakav stvaran društveni legitimet, postavlja se pitanje kako onda objasniti postojanje brojnih pokušaja promene stanja u tom društvu, koje su artikulisali društveni pokreti tokom celog ovog perioda, pritom se ne pozivajući na tzv. nacionalne interese. Počevši od pokreta iz 1968. godine, kao prvog masovnog, od zvaničnih političkih centara nezavisno pokrenutog i usmeravanog društvenog pokreta, sve se češće postavljalo pitanje pravca budućeg razvoja jugoslovenskog društva. Pri tome, dakle, tzv. nacionalni problem nije igrao značajnu ulogu, budući da, prema uverenjima najvećeg broja savremenika, centralno pitanje u jugoslovenskom društvu tog vremena nije bilo nacionalno, već socijalno pitanje.

Raznovrsnost društvenih pokreta, koji su, uprkos jasnoj kritici različitih problema, njihovo rešenje uglavnom tražili upravo u tom jugoslovenskom kontekstu, do sada nije naišla na veće interesovanje ni u naučnim istraživanjima, ni u široj javnosti na prostoru bivše Jugoslavije. Deo ovih (novih) društvenih pokreta, pre svega oni značajniji tema su ovog zbornika.

Produkcija:

Alternativna kulturna organizacija – AKO (Novi Sad)

Ženski informaciono-dokumentacioni centar Žindok (Beograd)

Izdavač:

Cenzura, Novi Sad

Podrška projektu:

Rosa Luxemburg Stiftung (Berlin)

Download publikacije u elektronskom formatu na stranici: www.ako.rs

Tagovi:
,

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]
  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve