Vlada prihvatila prijedloge zakona o znanosti i visokom obrazovanju

Vlada RH je na današnjoj sjednici prihvatila prijedloge zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, koji bi trebali predstavljati institucionalni okvir za restrukturiranje visokog obrazovanja i znanosti. O odluci Vlade i daljnjim akcijama danas će se raspravljati i na sastanku Akademske solidarnosti u 19 sati u D7 na FFZG-u.


Vlada RH je na današnjoj sjednici prihvatila prijedloge zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu, koji bi trebali predstavljati institucionalni okvir za restrukturiranje visokog obrazovanja i znanosti.

Vrijeme je da i Hrvatska započne s reformiranjem svojeg znanstveno-obrazovnog sustava u skladu s potrebama gospodarskog oporavka i razvoja društva jer u tome prilično kasni – slične reforme u zemljama EU počele su još prije 20 godina, upozoreno je na sjednici.

Postupak usvajanja zakonskih prijedloga bio je transparentan, a u raspravu su se mogli uključiti svi zainteresirani, rečeno je pri čemu je premijerka Jadranka Kosor istaknula kako prijedlog ide u saborsku proceduru na prvo i drugo, pa ako treba i treće čitanje.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs podsjetio je da su konzultirane i strane institucije poput Svjetske banke, OECD-a i Europske komisije.

Fuchs je naglasio kako se novim zakonima jača autonomija sveučilišta i omogućuje bolja integracija nekih svečilišta, pogotovo starijih, koja su dosad “djelovala dezintegrirano”.

Uvodi se kategorija financiranja po principu programskih ugovora, umjesto od godine do godine, što će sveučilištima omogućiti bolje planiranje poslovanja u razdoblju od tri godine.

Također se uvodi Sveučilišno vijeće od devet članova koje će nadzirati financije i trošenje novca poreznih obveznika unutar samog sustava, a da je to nužno pokazuju i zadnji nalazi državne revizije, koji su utvrdili neka vrlo ozbiljna kršenja zakona, naglasio je Fuchs.

Ponovio je da se predloženim zakonima osigurava javna dostupnost visokog školstva svima koji to žele i mogu. Upisnine će se financirati iz proračuna pri upisu na prvu godinu i pri svakom daljnjem upisu za studente koji redovito izvršavaju svoje obveze, dok će ih plaćati neredovni studenti, i to u iznosu od 60 posto prosječne plaće, što sada iznosi 3.200 kuna.

Restrukturiranje visokog obrazovanja i znanosti važno je i zbog hrvatskog ulaska u EU, upozoreno je na sjednici.

Potpredsjednik Vlade RH Slobodan Uzelac ocijenio je da se predloženim reformama napušta uravnilovka i uvodi konkurencija među sveučilištima, pa više neće biti svejedno gdje je netko diplomirao, već će se gledati i na kojem fakultetu je studirao.

Također se založio da se zbog uvođenja tržišnih veza između gospodarstva i viskog obrazovanja ne zanemare humanističke znanosti, koje teško mogu izazvati interes na tržištu ali su važne za cjeloviti razvoj društva.

Izvor: HINA

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve