Grčka kriza – Papandreou se previše kocka s referendumom

Costas Lapavitsas, profesor ekonomije na SOAS u Londonu piše za Guardian od 1. studenog o ovogodišnjim zbivanjima u Grčkoj, najavljenom referendumu te mogućnostima razvoja situacije s posljedicama po eurozonu.


Malo je vjerojatno da bi grčki narod u otvorenoj raspravi odabrao ostanak u eurozoni – to je jasno naglašeno tijekom rujanskih prosvjeda.

Referendum koji je u ponedjeljak najavio grčki premijer George Papandreou vjerojatno je posljednje zvono za uzbunu prije nego što Grčka objavi da ne može plaćati dugove i izađe iz eurozone. Pod pretpostavkom da ga se ne povuče usred političkih previranja u vladajućoj stranci, glasanje se planira obaviti u siječnju, a pretpostavka je da će predmet glasanja biti posljednji bailout. No pravo pitanje će biti: „Euro ili drahma?“

Grčka vladajuća elita savršeno razumije dilemu, otud i negativne reakcije političkih stranaka i medija na Papandreouovu inicijativu te šest visokih dužnosnika njegove vlastite stranke koji traže da podnese ostavku. Ako bi se glasovanje okrenulo protiv eura, grčka tridesetogodišnja ekonomska, politička i diplomatska strategija bila bi duboko uzdrmana. Posljedice bi bile nesagledive, kako za Grčku, tako i za Europu.

Papandreouva odluka nije donesena olako, iako sa sobom nosi dašak nepredvidivosti članova njegove obitelji kao političara. Glavni razlog je to što je Grčkom postalo nemoguće upravljati uzastopnim paketima „pomoći“ Europske unije.

Užurbani rasap domaće političke moći započeo je ljetos masovnim skupovima diljem glavnih grčkih urbanih središta. Najveći su bili na trgu Syntagma u Ateni, gdje su Aganaktismenoi („Ogorčeni“) odbacili politički sustav i zahtijevali „pravu demokraciju“. Ogromne demonstracije održane su u lipnju, Vlada je bila uzdrmana, a Papandreou je čak i podnio ostavku na nekoliko sati, pokušavajući uspostaviti koalicijsku vladu s oporbom. No, nedostatak političkog fokusa „Ogorčenih“ omogućio je vladi da se spasi.

U rujnu su se narodni nemiri vratili s još više odlučnosti, predvođeni sindikatima koji su prekinuli veze s vladajućom strankom. Zaposlenici lokalnih vlasti pustili su da se smeće nakuplja u gradovima. Radnici u elektroprivredi izjavili su kako neće surađivati s državnim planom ubiranja poreza na imovinu preko računa za struju. Državni službenici počeli su zauzimati ministarstva i druge institucije, znatno slabeći kapacitete grčke države da ubire poreze i smanji izdatke.

Trenutak eskalacije vjerojatno se dogodio 28. listopada, na obljetnicu grčkog ulaska u Drugi svjetski rat. Tradicija je da se tada održavaju studentske i vojne parade u središtima gradova, a najveća je u Solunu. U činu bez presedana nazočno mnoštvo prekinulo je parade po cijeloj zemlji, uključujući i onu u Solunu. Predstavnici vlasti protjerani su kao psi, a predsjednik je prozvan izdajicom. Mehanizmi simboličke i ideološke moći grčke države su popustili.

Reakcija mase signalizirala je razvoj događaja koji je već dugo bio na vidiku. Nametanjem nemilosrdnih mjera štednje, privatizacije i liberalizacije, Europska unija je s vremenom uspjela usijati nacionalističke sentimente Grka. Odbijanje posljednjeg bailouta poprimilo je nacionalistički karakter i često je bilo usmjereno protiv percipirane njemačke dominacije.

Da se ne bi shvatilo pogrešno, još uvijek se ne radi o žestokom nacionalizmu. Više se radi o reakciji na gubitak nacionalne suverenosti i neovisnosti do kojeg bi došlo permanentnim nadziranjem grčkih financija od strane europskih birokrata i planom prodaje širokog raspona javne imovine kako bi se vratio dug.

To je također reakcija na opipljivo slabljenje demokratskog procesa u tijeku krize. Papandreou je potpuno svjestan rizika da ga se, pravedno ili nepravedno, proglasi izdajicom. Također je svjestan predstojećeg raspada njegove vlade. Ali nije sklon tomu da održi nove izbore jer zna da bi mu to uništilo stranku. Zato se odlučio na očajničko kockanje s referendumom u nadi da može kupiti vrijeme, kao i uplašiti ljude pitanjem „euro ili drahma“.

Ostaje za vidjeti hoće li biti referenduma. Vlada ovaj tjedan u parlamentu mora dobiti glasove povjerenja, što je daleko od toga da bude sigurno. Isto tako, vrlo brzo bi moglo doći do političke promjene koja bi vodila prema izborima.

Međutim, važnost Papandreouovog poteza je ta da stavlja pravu dilemu ove krize pred grčki narod. Ako bi se o njoj slobodno raspravljalo, nema jamstava da bi se Grci odlučili za euro. A ako odluče otići iz eurozone, moguće je da će se cijela monetarna unija početi raspadati.

Grčko odustajanje od eura vlastitom odlukom vjerojatno bi iznenadilo tvorce politika u EU. Oni nikada nisu stvarno planirali izbaciti Grčku jer bi rizik za banke bio ogroman. Zavedeni krotkim stavom grčke vlade, nametnuli su još surovije mjere, umišljajući kako time čine Grcima uslugu. Netko unutar mjehura u Bruxellesu trebao je priopćiti donositeljima odluka što se točno događa na terenu u Grčkoj.

Pravi rizik je od početka bio taj da će Grčka iz oskudice biti prisiljena osloboditi se eura i to je trenutno vjerojatnije nego ikada.

S engleskog preveo: Martin Beroš

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve