Mjere štednje – grčko putovanje u pakao

Prenosimo osvrt grčkog blogera od 30. prosinca 2011. na trenutno stanje u zemlji i posljedice koje grčki narod osjeća uslijed izloženosti mjerama štednje. Autor se nada da će ovdje opisana strava MMF-ovog žrvnja poslužiti kao upozorenje ostatku Europe kako se sličan scenarij ne bi odigrao i drugdje.


Kako se kriza eura razvija, a bezumne političke vojske ortodoksnog neoliberalizma, raspoređene na pozicijama moći širom kontinenta, te bankari čiji interes one zastupaju ne posustaju s napadima na europski socijalni model, situacija u Grčkoj nije bajna. Grci su, pošto su poslužili kao laboratorijski štakori za ekstremne mjere štednje, shvatili jednu stvar – mjere štednje nisu fiskalni program. One su politički projekt – projekt društvene i financijske sabotaže sa ciljem radikalne redistribucije bogatstva u zemlji u kojoj već vlada poprilična nejednakost, a sve u korist onih koji ga već posjeduju. Slično je stanje i na ostatku kontinenta. Ovako katastrofa uzrokovana mjerama štednje izgleda iz prve ruke:

Natrag u pećine: Deseci atenskih beskućnika provest će božićne blagdane u zaklonu od kiše i hladnoće koji pružaju pećine brda Philopappou. U dva izvještaja, Ministarstva zdravstva i Grada Atene, a koja je objavio Real News, navodi se kako je među beskućnicima sve veći broj dosadašnjih poduzetnika i trgovaca koji sada praznih džepova  spavaju po ulicama. Šokantna je istina da i čitave obitelji žive u takvim uvjetima.

Beskućnici u Ateni: Upoznajte nove beskućnike: s prosječnom starošću od 47 godina, 11% grčkih beskućnika ima sveučilišnu diplomu, 23,5% ih ima završenu srednju školu, a samo ih je 9,3% nepismeno. Novi pripadnici grčke klase beskućnika još uvijek imaju svoje laptope i iPhoneove, ostatke ‘starih’ života. „Dolaze nam u odijelima s laptopima pod rukom. Ti su građani još prije par mjeseci vodili normalne živote. Imali su posao, auto i dom“ kaže Nikitas Kanakis, voditelj atenskih Liječnika bez granica. Savjetnici Odjela za beskućnike opisuju sličnu situaciju: „Imamo čak i beskućnike iz elitnih četvrti Atene kao što su Kifisia i Voula! Dolaze nam šokirani i depresivni sa svojim laptopima i skupim smartphoneovima koje su nekoć koristili za posao.“

Glad: Atenski gradonačelnik George Kaminis izjavio je za dnevni tisak kako se broj gradskih beskućnika povećao za 20%, dok su se redovi za jušne kuhinje povećali za 15%. „Socijalni radnici više ne susreću tipične beskućnike; dolaze im ljudi koji su do prije samo tjedan dana imali savršeno uređene živote“, izjavio je Kaminis koji je ujedno i zatražio dodatno financiranje gradskih socijalnih službi. „Nedavno smo primijetili dramatičan porast u broju posjeta našim pučkim kuhinjama“, dodao je Chrysostomos Symeonidis, voditelj zaklade za siromašne atenske nadbiskupije. „Dijelimo 10.000 obroka na dan, a 250.000 ih se podijeli tjedno na državnoj razini“, izjavio je Symeonidis. (Usput, knjiga Starvation Recipes postaje velik hit).

– …glad u školama: „Naši učenici padaju u nesvijest od gladi. Učenici dolaze u školu s rupama na cipelama. Nemaju čak niti dosta novca za obrok u školskoj kantini.“ (izjava grčkog Učiteljskog sindikata, op. prev.)

– Što nas dovodi do napuštene djece: Potaknute siromaštvom, 500 je obitelji zatražilo da im se djeca smjeste u sirotišta SOS Dječjih sela, prenosi dnevni list Kathimerini. Jedno je dijete bilo ostavljeno na vratima sirotišta s porukom: „Neću se vratiti po Annu. Nemam novaca, ne mogu je odgajati. Žao mi je. Njena majka.“

Čak su i invalidi na meti novih politika: U kolovozu je nakon pet godina otkazan program koji je gluhima osiguravao tumače pošto je vlada naglo srezala financiranje na polovicu dosadašnjeg. Preko noći je 15.000 gluhih ostalo bez mogućnosti prijave zločina policiji, iznajmljivanja kuće ili odlaska na razgovor za posao. Rezovi u financiranju stvorili su rupe u socijalnim službama zbog čega trpe ranjive grupe poput slijepih, pacijenata kojima su presađeni organi, autistične djece, te paraplegičara kojima je potrebna fizioterapija.

– U isto vrijeme već oronuli zdravstveni sustav i dalje se nagriza, kako tvrdi The Lancet: Sve u svemu, stanje zdravstva u Grčkoj je zabrinjavajuće i podsjeća nas kako u naporu da se podmire dugovi obični ljudi plaćaju najvišu cijenu – gube pristup njezi i preventivnim službama, suočeni su s većim rizikom zaraze HIV-om i spolno prenosivim bolestima, a u najgorem slučaju i s gubitkom života. Posvećivanje veće pažnje zdravlju i pristupu zdravstvenim uslugama potrebno je kako bi se osiguralo da grčka kriza ne potkopa najveći izvor državnog bogatstva – narod. Rađanje je postalo luksuz. Pretpostavljam kako se od žena očekuje da rađaju same kod kuće – sjajan način da smrtnost majki i novorođenčadi dođe na razinu zemalja Trećeg svijeta…

– Očajni, ljudi se ubijaju u neviđenom broju: Stopa samoubojstava u Grčkoj dosegla je europski rekord, što stručnjaci pripisuju ekonomskoj krizi i bolnim mjerama štednje. Statistike grčkog Ministarstva zdravstva pokazuju kako je ove godine između siječnja i svibnja bilo 40% više samoubojstava u odnosu na isto razdoblje u 2010.

Što je s ekonomijom? Zasigurno su svi ti čarobnjaci mjera štednje poboljšali koprcajuću grčku ekonomiju, potaknuli proizvodnost i ostalo, zar ne? Pa, i nisu baš:

– Grčka: Očajnički potezi za spas teške industrije: Teška industrija u Grčkoj, pogotovo grane koje proizvode čelik, beton, aluminij, bakar i papir, očajnički traži način da ublaži neke od negativnih utjecaja ekonomske krize kroz koju zemlja prolazi. Neke tvrtke prodaju čak 70% svoje proizvodnje po proizvodnoj cijeni kako bi opstale… Energetski intenzivne industrije u Grčkoj vode dnevnu bitku za preživljavanje na domaćem tržištu koje je već četiri godine u recesiji popraćenoj niskom likvidnošću, ograničenim financijskim resursima, rastućim kamatnim stopama i serijom mjera štednje koje, čini se, ignoriraju svoj učinak na stvarnu ekonomiju, poput visokih poreza na energiju.

Nezaposlenost ubrzano raste, dosežući zastrašujuće razine:

Prema izvještaju grčkog zavoda za statistiku nezaposlenost je porasla na 17,7% u trećem kvartalu u odnosu na 16,3% u prethodnom i 12,4% u odgovarajućem kvartalu 2010. – 878.000 ljudi izgubilo je posao u tri mjeseca, većina od kojih su žene i mlađi od 30 godina.

– U isto vrijeme mladi (i ne tako mladi) Grci napuštaju zemlju ili to ubrzo planiraju napraviti. Većina njih je visoko obrazovana i zapošljiva. Lois Lambrianidis, ekonomist i geograf na Makedonskom sveučilištu u Thessaloniki, izjavio je za The Australian da je 9% mladih grčkih diplomaca emigriralo između svibnja 2009. i veljače 2010, dok se posljednjih mjeseci broj odlazaka povećao, napominjući kako grčka populacija od jedanaest milijuna ljudi uključuje otprilike milijun imigranata, dok je Grka u dijaspori sedam milijuna – broj koji se stalno povećava.

– Dok se alternativne lokalne valute pojavljuju u mnogim gradovima, posao ide vrlo loše pošto sve veći broj malih i srednjih poduzeća odlazi u bankrot, a jedna od svake četiri trgovine se zatvara. Ovog Božića prodaja je pala za 30%… Toliko o slavlju…

– U isto vrijeme bogati bježe. Ogromni iznosi novca već su van zemlje, uloženi u nekretnine, te položeni u poreznim oazama diljem svijeta…

– Budućnost nije svijetla pošto se duboka recesija nastavlja, a sigurno će se protegnuti i na 2012. (vjerojatno i dulje od toga ako se politika ne promijeni), što će označiti petogodišnjicu depresije.

– Porezni sustav pretvorio se u stalno mijenjajući, iracionalni mehanizam, čiji je jedini cilj isisati posljednju kap krvi uglavnom iz onih koji su porez već platili ili su bili presiromašni da bi ih se oporezovalo. Vlada je donijela dodatni, regresivni, porez na nekretnine koji će se plaćati kroz račun za struju, te tako prijeti s isključenjem kućanstvima koja ga ne mogu ili ne žele platiti. Doduše, vampir se jednom žrtvom može hraniti samo toliko puta; vlada je već suočena s opadajućim prihodima i pobunom zbog poreza.

– Plaće se posvuda smanjuju. Nakon što su plaće u javnom sektoru smanjene za 30-60%, što znači da većina liječnika i učitelja radi za minimalnu nadnicu, MMF, vjeran svom tradicionalnom profilu ‘neprijatelja naroda’, traži slične rezove i u privatnom sektoru (ili barem u onom što je od njega ostalo), gdje većini radnika kasni isplata plaća (nekima mjesecima), ne otvaraju se radna mjesta i stvarne su plaće daleko ispod minimalne službene razine.

Loše je. Vrlo loše. Loše u smislu koji se obično spominje u slučaju rata ili prirodne katastrofe. Nemojte niti na čas pomisliti da se vas sve ovo ne tiče –  nije bitno živite li na periferiji ili u centru Europe, ovo je na ovaj ili onaj način budućnost koja vam se sprema. Grčka je poslužila kao kanarinac u rudniku za socijalnu Europu tijekom ove krize. Očerupana i jadna ptica otpočetka, mora se priznati, no svejedno pokazatelj pravca u kojem se stvari kreću u Europi. Bez obzira na to jesu li mjere štednje sustavno opravdane same po sebe (najvjerojatnije nisu), kanarinac polako ali sigurno krešti. Umire. Grčko društvo prima udarce koji će ga zauvijek promijeniti, te je na putu za koji ne zna kamo vodi, a na kojem se raspada. Stoga su naše samoubojice, nezbrinuti bolesnici, napuštena djeca, siromašna srednja klasa, beskućnici i gladni pokazatelj stvari koje se spremaju širom Europe. Ili se barem tako čini. Dobre su vijesti da se ovo društvo puno bolje nosi no što su to neki (uključujući i mene) predviđali. Pojavile su se mreže potpore širom Grčke; mnogi se solidariziraju s radnicima u industriji čelika (i to ne samo u Grčkoj) koji se već dva mjeseca bore za preživljavanje. Solidarnost s njima je snažna i postaje centralna točka otpora uništavanju našeg zajedničkog života.

Zanimljiva se stvar događa na političkoj razini – ‘neozbiljna’ ljevica jača. U nedavnoj anketi, utjecaj koji na birače imaju tri mainstream lijeve stranke iznosi od 37-41% ukoliko im se pridodaju glasovi manjih stranaka i Zelenih – broj koji je do sada neviđen i koji očito raste. No, teško da će to rezultirati sposobnom vladom –  komunisti sve ostale smatraju kapitalističkim potrčcima, neozbiljnima po pitanju sustavne promjene. Čini se da Demokratska ljevica, desna frakcija SYRIZA-e, radije raspravlja o suradnji s PASOK-om (pod uvjetom da PASOK preživi do izbora), nego s bilo kim drugim. No, pritisak javnosti čini čuda i još je moguće nadati se kako će Grčka biti prva koja će baciti odvijač u bankarsko-eurobirokratski stroj za promicanje mjera štednje. Naravno, sve pod pretpostavkom da će se trenutna koalicija socijalista, konzervativaca i krajnjih desničara pod vodstvom bivšeg zamjenika predsjednika ECB-a zbilja udostojiti održati izbore u bližoj budućnosti kako je bilo i obećano.

Budućnost ostaje nejasna. No, na ostalim je stanovnicima Europe hoće li reagirati prije no što dođu do razine očaja koju su Grci dosegli.


histologion.blogspot.com
S engleskog preveo Velimir Gašparac
Tekst u izvorniku objavljen je na histologion.blogspot.com, 30.12.2011.

Vezani članci

  • 11. prosinca 2016. Fotografija iz 1870-ih koja prikazuje brdo bizonskih lubanja koje su kasnije samljevene za umjetno gnojivo (izvor). Ljudi bez empatije su užasno problematičan društveni činilac Među izazovima suvremenog kapitalizma koji se nalaze na dnevnom redu evropske ljevice sve više i sve češće nalaze se i ekološka pitanja, odnosno takozvana zelena agenda. Važnu ulogu pritom igra politička ekologija, pristup usmjeren na klasnu analizu uzroka i posljedica ekoloških promjena. Uključivanjem takvog pristupa, ljevica nadograđuje registar tema kojima se bavi i svoju političku borbu proširuje na dosad zanemarivane probleme i populacije. O odnosu političke ekologije i ljevice, crveno-zelenoj privredi, socijalnoj inkluziji marginaliziranih društvenih grupa, ali i odnosu čovjeka prema drugim živim bićima razgovarali smo s Marijom Jakovljević, sociologinjom iz Beograda.
  • 23. studenoga 2016. Predstavljanje kandidacijske liste "Filozofski je naš!" u predvorju knjižnice FFZG-a uoči održavanja izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta (izvor: Facebook stranica kandidacijske liste "Filozofski je naš!") Izvještaj s 213. plenuma Filozofskog fakulteta Uoči izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta, održan je još jedan plenum. Na plenumu su kandidati liste „Filozofski je naš!“ predstavili svoj program i odgovarali na pitanja koja su se ticala budućeg funkcioniranja SZ-a i njegovog odnosa s plenumom te nastavka borbe za besplatno obrazovanje. Plenum je izglasao podršku radnicima/ama Studentskog centra u borbi za njihova prava.
  • 17. studenoga 2016. Novi odnos između radnika i poslodavaca, karikatura u švicarskim novinama iz 1896. godine (izvor). Zamor trećeputaškom socijaldemokracijom Praksa ideološkog razvodnjavanja dovela je socijaldemokratske stranke tzv. Trećeg puta do sve većeg oslanjanja na princip „biranja manjeg zla“. Dugogodišnji proces skretanja nominalne parlamentarne ljevice prema desnom centru rezultirao je gubljenjem političke vjerodostojnosti i trajne glasačke baze, suprotno očekivanjima stranačkog vodstva. S Karolinom Leaković, kandidatkinjom na predstojećim izborima za čelnu osobu Socijaldemokratske partije Hrvatske razgovarali smo, između ostaloga, o nužnoj transformaciji socijaldemokratskih političko-ekonomskih ciljeva, zahtjevima za snažnijim ideološkim pozicioniranjem te potrebi za suradnjom s izvanparlamentarnim lijevim snagama.
  • 16. studenoga 2016. Transparent na pročelju zgrade Filozofskog fakulteta (izvor: Facebook stranica kandidacijske liste  "Filozofski je naš!") Studentska lista: „Filozofski je naš!“ Nakon nelegalnog raspuštanja Studentskog zbora Filozofskog fakulteta, pritisak od strane Sveučilišta i o.d. dekana Holjevca se nastavlja. Mimo volje Vijeća i studentskih predstavnika Filozofskog fakulteta postavljeni su članovi izbornih tijela te je odlučeno da se izbori za Studentski zbor FFZG-a održavaju 22. i 23. studenog 2016. godine. Klub studenata psihologije STUP pozvao je kandidate na izborno sučeljavanje, no nitko osim članova/ica liste „Filozofski je naš!“ nije se odazvao pozivu. Donosimo vam osnovne točke programa liste „Filozofski je naš!“ i pozivamo vas da se odazovete na izbore u što većem broju.
  • 10. studenoga 2016. Marš solidarnosti pod sloganom „Za otvorenu Europu!“ u organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreba i inicijative „Dobrodošli!“, Zagreb, 14. studeni 2015. godine (izvor: Ivana Schmidt / CMS). Kolateralne žrtve kolonijalnih politika Humanitarna kriza nastala ulaskom velikog broja izbjeglica na teritorij EU prošle je godine otkrila inherentna proturječja „zapadne civilizacije“. Strukturna ksenofobija i kolonijalistička institucionalna agenda suočili su se sa samoorganiziranom solidarnošću formalnih i neformalnih mreža, pojedinaca, inicijativa i udruga. Danas, kada je očito da je prolazak ljudi tzv. Balkanskom rutom nužnost, postavljaju se pitanja kako stati na kraj imperijalnim politikama vladajućih elita, ali i kako poboljšati položaj izbjeglica koje se već nalaze u Europi. O ovim i drugim vezanim temama razgovarali smo s Julijom Kranjec iz zagrebačkog Centra za mirovne studije.
  • 31. listopada 2016. Povorka ponosa u Zagrebu 2016. godine (izvor). Izgradnja širokih koalicija Globalno već tri desetljeća suočen s trendom depolitizacije kroz festivalizaciju i karnevalizaciju, a u Hrvatskoj opterećen liberalnim nasljeđem institucionalnog usmjerenja svoje borbe još od 1990-ih, LGBTIQ+ pokret permanentno se nalazi pred izazovom politizacije svojeg djelovanja. U Hrvatskoj, već godinama najjasnije političke poruke šalju se sa zagrebačke Povorke ponosa, koja je postala tradicionalno okupljalište LGBTIQ+ osoba i njihovih drugarica i drugova s ljevice. O dosadašnjoj razvojnoj putanji LGBTIQ+ pokreta te njegovim trenutnim tendencijama i suradnjama razgovarali smo s Jelenom Miloš iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju.
  • 31. listopada 2016. Skup Antifašističkog fronta žena u selu kraj Splita, svibanj 1944. godine (izvor: Znaci.net). Borba u polju diseminacije znanja U uvjetima depolitiziranog identitarnog (post)diskursa odvojenost koncepta roda od pripadajućih ekonomskih kategorija ideološka je nadgradnja buržoasko-tehnokratske vizije kurikularne reforme. U tom se kontekstu ključnima pokazuju emancipatorni napori za smještanjem feminističkog obrazovanja unutar obrazovnih institucija, ali uz očuvanje neformalnih oblika proizvodnje znanja koja bi trebala težiti širem, klasnom povezivanju te pomjeranju obrazovnog modela individualnog osnaživanja prema sistemskoj, kolektivnoj borbi za zajedničke društvene interese. O navedenim temama razgovarali smo s Andrejom Gregorinom iz Centra za ženske studije u Zagrebu.
  • 18. listopada 2016. Magičar David Blaine izvodi trikove za Billa i Hillary Clinton (izvor: Wikipedia, prilagođeno prema Creative Commons licenci). Tik do pobjede Za vrijeme predsjedničkih predizbora unutar Demokratske stranke pokrenuta je kampanja s ciljem prevođenja lijevog krila demokrata iz tabora demokratskog socijalista Bernieja Sandersa u tabor podržavatelja Hillary Clinton. Ignorirajući njezine problematične stavove i povijest političkog djelovanja, deklarativna racionalnost te operacije počivala je na premisama da Sanders ne može odnijeti konačnu pobjedu na izborima te da je potrebno spriječiti predsjednički mandat republikanskog kandidata Donalda Trumpa. Nakon što je Sanders izgubio na predizborima i podržao Clintoničinu kandidaturu, lijevi su glasovi disenzusa među demokratima utišani. No kako objasniti izostanak kritike s lijevih pozicija na njezin račun i nakon što je Trumpova kampanja, uslijed niza skandala, doživjela definitivni fijasko?
  • 18. listopada 2016. Izvor: Ohranimo Tovarno Rog Solidarnost u praksi Prihvat izbjeglica na takozvanoj „balkanskoj ruti“, aktiviranoj 2015. godine, pokazala je različite strategije suočavanja s izbjegličkim valom koje su demonstrirali različiti akteri. Među njima se ističu samoorganizirane grassroots volontersko-aktivističke grupe. Nasuprot onim akterima koji su se u prihvat izbjeglica uključili po službenoj dužnosti ili tražeći strukturna rješenja za problem prihvata, takvi su kolektivi u fokus svojeg djelovanja postavili izgradnju solidarnosti na svakodnevnoj razini. O pozadini grassroots angažmana, ali i o izazovima koji pred njima stoje razgovarali smo s Aigul Hakimovom iz Protirasistične fronte brez meja.

Plenum FFZG

pogledaj sve

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve