Akademska solidarnost 15. ožujka 2012.

Deklaracija o znanosti i visokom obrazovanju

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost” predstavlja akademskoj i široj javnosti, te akademskim i političkim institucijama svoju “Deklaraciju o znanosti i visokom obrazovanju”, pozivajući sve zainteresirane pojedince i institucije da se uključe u raspravu o “Deklaraciji” i o pitanjima kojima se ona bavi. U post je naknadno dodana i izjava Sindikata “Akademska solidarnost” povodom objavljivanja Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju.

Izjava u povodu objavljivanja Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju

Deklaracija o znanosti i visokom obrazovanju nastala je na temelju analize normativnog okvira i strateških dokumenata Republike Hrvatske, postojećih istraživanja, relevantne literature, rada u akademskoj zajednici i iskustva studiranja. Kroz kritiku ideologije ekonomskog redukcionizma, u okviru koje se hrvatski građani definiraju isključivo kao potrošači, poduzetnici i radna snaga, kao „ljudski resurs“, a studenti kao naizgled samostalni pojedinci i proračunati klijenti, u Deklaraciji se iznosi alternativni vrijednosni okvir i njemu pripadne definicije pojedinca i društva.

Deklaracija ukazuje na slijepa mjesta i nudi alternativu mehaničkom povezivanju znanosti i visokog obrazovanja s gospodarstvom, kao i uznapredovaloj hijerarhizaciji znanstvenih disciplina, područja i vrsta istraživanja s obzirom na pretpostavljenu tržišnu isplativost. U Deklaraciji se iznose vrijednosti i rješenja suprotstavljena danas globalno dominantnom stajalištu prema kojem je kompetitivnost osnovni pokretač kvalitete, a različite vrste kvantitativnih evaluacija njezini objektivni pokazatelji.

Deklaracija kritički oblikuje alternativu pogubnim posljedicama ideologije, koja tezom o državi kao lošem vlasniku, uz krinku nužne štednje i rezanja javnih sredstava, provodi i potiče privatizaciju i komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja, predviđa financijsku penalizaciju studenata, a pravo na besplatno obrazovanje omogućuje sve manjem broju studenata. Deklaracija je ujedno i kritika prakse kojom se reforme u područjima znanosti i visokog obrazovanja donose isključivo odozgo, uz fingiranje javne rasprave, mimo temeljitog preispitivanja šireg vrijednosnog okvira i u neposrednom dosluhu s međunarodnim financijskim institucijama.

U Deklaraciji iznesena kritika i vrijednosna alternativa neodrživom stanju sustava hrvatske znanosti i visokog obrazovanja usmjerena je na dobrobit svih studenata, cjelokupne akademske zajednice, kao i svih građana Republike Hrvatske bez obzira na njihov socijalni status, nacionalnost, spol, vjersku pripadnost, dob ili političku opciju. U njoj iznesene vrijednosti i rješenja prijeko su potreban uvjet za rad na održivoj razvojnoj perspektivi znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra od primarne društvene važnosti. Te vrijednosti i ta rješenja moraju poslužiti kao temelj svakoj budućoj strategiji znanosti i visokog obrazovanja RH, a ne tek kao puki političko-korektni ukras državnih politika znanosti i obrazovanja.

Deklaracija je objavljena u Zarezu 15. ožujka 2012. i sljedećih će dana biti dostupna za preuzimanje na web stranicama Akademske solidarnosti i Slobodnog Filozofskog.

U Zagrebu 15. ožujka 2012.

Tagovi:
, , ,

Vezani članci

  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve