Apel za spas talijanskog lista “Il Manifesto”

Talijanski list »il Manifesto« rođen je iz svijesti i potrebe za obnovom marksističke i komunističke misli unutar pokreta ’68., te se uvijek borio za slobodno izražavanje ideja i mišljenja svih. Danas ekonomsko-financijska logika, koja pokušava svime ovladati i sve podčiniti te nikada u tolikoj mjeri kao u aktualnoj krizi ljude, društvene odnose, i sve proizvode kulture svodi na puku robu, želi savladati misao, osobito ako se radi o kritičkom mišljenju.

Uvjereni da je kritička misao osnovni pokretač povijesnog kretanja čovječanstva, ne možemo ostati ravnodušni pred cenzorskom namjerom zatvaranja »il Manifesta«, odnosno zatvaranja lista koji je u protekle 43 godine bio, i još uvijek jest, jedan od najvažnijih glasova slobodne misli u Italiji. Smatramo da je licemjerno predstavljati takvu namjeru kao objektivnu ekonomsku nužnost. Svjesni smo što se sve može skrivati, i što se skriva, iza nepristranosti ekonomske nužde. Nije neophodno biti marksist da bi se znalo da je »nepristranost iluzija naivaca« – ili još češće – »kukavičluk oportunista, prijevara varalica«. Baš zbog toga želimo podsjetiti na slučaj i iskustvo časopisa »Praxis« koji je u svoja dva izdanja – jugoslavenskom i međunarodnom – pronosio program radikalne kritike svega postojećeg, kritike kapitalizma kao i takozvanog realnog socijalizma ukazujući na kontradikcije oba sistema. Kada je vlast onemogućila izlaženje časopisa, ukinuvši mu sredstva, jer se osjećala ugroženom glasom kritike, opravdavajući to razlozima poput ekonomske recesije i slično (naravno, svaka sličnost s talijanskim događajima sasvim je slučajna, radi se o stvarima koje su događale u takozvanim socijalističkim režimima), talijanski list »il Manifesto« ustao je u njegovu obranu i obranu filozofa i sociologa okupljenih oko časopisa. Bile su to možda jedine dnevne novine u Italiji koje su to učinile.

Zbog toga mi, žene i muškarci, angažirani na području znanosti, obrazovanja, politike te općenito društva i kulture iz zemalja regije u kojoj je izlazio časopis »Praxis«, uvjereni u neprocjenjivu znanstvenu i društvenu vrijednost kritike (što je bilo jedno od temeljnih načela »Praxisa«), smatramo da je, u trenutku u kojem više nego ikada postoji potreba za glasom kritike, nedopustivo i neprihvatljivo ušutkavanje i ukidanje glasa onoga koji se borio da svi imaju pravo reći što misle – onoga koji se borio za slobodu svih.


Lista potpisnika i potpisnica

    Jovica Aćin, pisac, Beograd Bojan Aleksov, istoričar, London Sead Alić, filozof, Zagreb Srđan Atanasovski, muzikolog, Beograd Krešimir Babel, filozof, Zagreb Vuk Bačanović, novinar, Sarajevo Esad Bajtal, filozof, Breza Đorđe Balmazović, grafičar, Beograd Milorad Belančić, filozof, Beograd Isuf Berisha, filozof, Priština Igor Bezinović, redatelj, Rijeka/Zagreb Bojan Bilić, sociolog, Vrbas Saša Blagus, fizičar, Zagreb Luka Bogdanić, filozof, Rim/Zagreb Gordana Bosanac, filozofkinja, Zagreb Ratko Bubalo, pravnik, Novi Sad Saša Cerovac, ekonomist, Zagreb Slobodan Cvejić, sociolog, Beograd Nada Dabić, aktivistkinja, Novi Sad Nenad Daković, filozof, Beograd Zoran Dimić, filozof, Vranje/Niš Pavel Domonji, politikolog, Novi Sad Dejan Donev, filozof, Skopje/Kumanovo Milena Dragičević-Šešić, kulturološkinja, Beograd Slađana Dragišić Labaš, sociološkinja i porodični terapeut, Beograd Rade Dragojević, novinar, Zagreb Rada Drezgić, antopološkinja, Beograd Dean Duda, komparatist, Zagreb Nemanja Džuverović, politikolog, Beograd Dubravka Đurić, pesnikinja i teoretičarka, Beograd Goran Fejić, diplomat u mirovini, Pariz Ljiljana Filipović, filozofkinja, Zagreb Predrag Finci, filozofski pisac, Sarajevo/London Toni Gabrić, novinar, Zagreb Ivana Gačanović, antropološkinja, Beograd Igor Galo, redatelj, Pula Mirjana Galo, aktivistica za ljudska prava, Pula Zagorka Golubović, sociološkinja i antropološkinja, Beograd Vinko Grgurev, filozof, Bjelovar Ivona Grgurinović, etnologinja, Zagreb Boris Gunjević, teolog, Zagreb Marjan Hajnal, filosof-humanist, Tel Aviv Alija Hodžić, sociolog, Zagreb Srećko Horvat, publicist i aktivist, Zagreb Damir Hršak, metalurg, Zagreb Viktor Ivančić, novinar i pisac, Split Rada Iveković, filozofkinja i feministička teoretičarka, Pariz Miloš Jadžić, politički radnik, Beograd Božidar Jakšić, sociolog, Beograd Vesna Janković, sociologinja, Zagreb Isidora Jarić, sociološkinja, Beograd Vladan Jeremić, umetnik i radnik u kulturi i politici, Beograd Vladimir Jevtić, istoričar i aktivista, Bajina Bašta Đokica Jovanović, sociolog, Niš/Beograd Miloš Jovanović, sociolog, Niš Tatjana Jovanović, filozofkinja i novinarka, Njujork/Beograd Hrvoje Jurić, filozof, Zagreb Pero Jurišin, novinar, Split Valentin Kalan, filozof, Ljubljana Rade Kalanj, sociolog, Zagreb Gracijano Kalebić, filozof, Dugi Rat/Split Željko Kaluđerović, filozof, Novi Sad Miodrag Kapetanović, matematičar, Beograd Mate Kapović, lingvist, Zagreb Milena Karapetrović, filozofkinja, Banja Luka Leonida Kovač, teoretičarka, Zagreb Filip Kovačević, filozof, Podgorica/Kotor Ljubomirka-Ljupka Kovačević, mirovna aktivistkinja, Kotor Lev Kreft, filozof, Ljubljana Tomislav Krznar, filozof, Zagreb Adil Kulenović, novinar, Sarajevo Suzana Kunac, sociologinja, Zagreb Todor Kuljić, sociolog, Beograd Vera Kurtić, aktivistkinja, Niš Ivan Kuvačić, sociolog i filozof, Zagreb Mladen Labus, filozof, sociolog i književnik, Zagreb Igor Lasić, novinar, Zagreb Mladen Lazić, sociolog, Beograd Ante Lešaja, ekonomist, Korčula Stijepo Letunić, ekonomist, Dubrovnik Janko Lozar, filozof, Ljubljana Rajka Lučar, pravnica, Novi Sad Ivo Lučić, novinar, Zagreb Luciano Lukšić, filozof, Zagreb Shkëlzen Maliqi, filozof, Priština Zlatoje Martinov, urednik i izdavač, Beograd Predrag Matvejević, pisac, Zagreb Tomislav Medak, filozof, Zagreb Matko Meštrović, teoretičar, Zagreb Borislav Mikulić, filozof, Zagreb Petar Milat, filozof, Zagreb Olivera Milosavljević, istoričarka, Beograd Ana Miškovska Kajevska, sociološkinja, Skopje/Amsterdam Ivica Mladenović, sociolog i urednik, Pariz/Beograd Nada Mladina, pedijatrica, Tuzla Lepa Mlađenović, feministkinja i lezbejska aktivistkinja, Beograd Rastko Močnik, sociolog, Ljubljana Andrej Nikolaidis, pisac, Ulcinj Dragomir Olujić Oluja, novinar i politikolog, Beograd Miloš Pahor, filozof, Ljubljana Ivo Paić, filozof, Zagreb Zlatko Paković, pisac i režiser, Beograd Goran Pavlić, filozof, Barban Ivana Percl, menadžerica u kulturi i aktivistkinja, Zagreb Zdravko Perić, filozof, Osijek Milenko A. Perović, filozof, Novi Sad Jelena Pešić, sociološkinja, Beograd Nikola Petković, spisatelj, Rijeka Antoanela Petkovska, sociologinja, Skopje Sanja Petkovska, politološkinja, Beograd Asja Petrović, profesorica književnosti u penziji, Zagreb Milo Petrović, sociolog, Beograd Mladenka Pinčić, fizičarka, Zagreb Marko Pišev, etnolog i antropolog, Beograd Nebojša Popov, sociolog, Beograd/Zrenjanin Milan Popović, pravnik, Podgorica Venita Popović, sociologinja, Zenica Boris Postnikov, novinar, Zagreb Sonja Prodanović, arhitektica i ekofeministička aktivistkinja, Beograd Srećko Pulig, novinar, Zagreb Andrea Radak, novinarka, Zagreb Sandra Radenović, sociološkinja, Beograd Miroljub Radojković, politikolog, Beograd Duško Radosavljević, politikolog, Novi Sad Nastasja Radović, novinarka, Beograd Sasa Rakezić (Aleksandar Zograf), strip-autor i novinar, Pančevo Izvor Rukavina, sociolog, Zagreb Olivija Rusovac, novinarka, Beograd Astrit Salihu, filozof, Priština Nermin Sarajlić, pisac, Zenica Mićo Savić, filozof, Beograd Zoran Senta, izdavač, Zagreb Đorđe D. Sibinović, pravnik, filozof i pesnik, Beograd Denko Skalovski, filozof, Skopje Nenad Smokrović, filozof, Rijeka Džemal Sokolović, sociolog, Sarajevo/Bergen Krunoslav Stojaković, historičar, Berlin Marijana Stojčić, sociološkinja, Beograd Goran Sunajko, politolog, Zagreb Darko Suvin, filozof, Lucca Gordana Škorić, filozofkinja, Zagreb David Šporer, komparatist, Zagreb Snežana Tabački, arhitektica i mirovna aktivistkinja, Beograd Milka Tadić Mijović, novinarka, Podgorica Tatjana Tagirov, novinarka, Zagreb/Beograd Jasna Tkalec, novinarka, Zagreb Ljubinka Trgovčević, istoričarka, Beograd Jovica Trkulja, pravnik, Beograd Zorica Trifunović, mirovna i feministička aktivistkinja, Beograd Srđan Tucaković, ekonomist, Kragujevac Karel Turza, sociolog, Beograd Andrej Ule, filozof, Ljubljana Miloš Vasić, novinar, Beograd Lino Veljak, filozof, Zagreb Rade Veljanovski, politikolog, Beograd Luka Vodinelić, aktivista, Beograd Dragica Vujadinović, filozofkinja, Beograd Ljubiša Vujošević, bibliotekar, Beograd Vera Vujošević, sociološkinja, Beograd Ivana Zagorac, filozofkinja, Zagreb Staša Zajović, mirovna i feministička aktivistkinja, Beograd Ana Zorbić, aktivistkinja, Niš Paula Zore, aktivistkinja, Zagreb Martina Žeželj, filozofkinja, Osijek Slavoj Žižek, filozof, Ljubljana Ozren Žunec, sociolog i filozof, Zagreb

Vezani članci

  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve