Apel za spas talijanskog lista “Il Manifesto”

Talijanski list »il Manifesto« rođen je iz svijesti i potrebe za obnovom marksističke i komunističke misli unutar pokreta ’68., te se uvijek borio za slobodno izražavanje ideja i mišljenja svih. Danas ekonomsko-financijska logika, koja pokušava svime ovladati i sve podčiniti te nikada u tolikoj mjeri kao u aktualnoj krizi ljude, društvene odnose, i sve proizvode kulture svodi na puku robu, želi savladati misao, osobito ako se radi o kritičkom mišljenju.

Uvjereni da je kritička misao osnovni pokretač povijesnog kretanja čovječanstva, ne možemo ostati ravnodušni pred cenzorskom namjerom zatvaranja »il Manifesta«, odnosno zatvaranja lista koji je u protekle 43 godine bio, i još uvijek jest, jedan od najvažnijih glasova slobodne misli u Italiji. Smatramo da je licemjerno predstavljati takvu namjeru kao objektivnu ekonomsku nužnost. Svjesni smo što se sve može skrivati, i što se skriva, iza nepristranosti ekonomske nužde. Nije neophodno biti marksist da bi se znalo da je »nepristranost iluzija naivaca« – ili još češće – »kukavičluk oportunista, prijevara varalica«. Baš zbog toga želimo podsjetiti na slučaj i iskustvo časopisa »Praxis« koji je u svoja dva izdanja – jugoslavenskom i međunarodnom – pronosio program radikalne kritike svega postojećeg, kritike kapitalizma kao i takozvanog realnog socijalizma ukazujući na kontradikcije oba sistema. Kada je vlast onemogućila izlaženje časopisa, ukinuvši mu sredstva, jer se osjećala ugroženom glasom kritike, opravdavajući to razlozima poput ekonomske recesije i slično (naravno, svaka sličnost s talijanskim događajima sasvim je slučajna, radi se o stvarima koje su događale u takozvanim socijalističkim režimima), talijanski list »il Manifesto« ustao je u njegovu obranu i obranu filozofa i sociologa okupljenih oko časopisa. Bile su to možda jedine dnevne novine u Italiji koje su to učinile.

Zbog toga mi, žene i muškarci, angažirani na području znanosti, obrazovanja, politike te općenito društva i kulture iz zemalja regije u kojoj je izlazio časopis »Praxis«, uvjereni u neprocjenjivu znanstvenu i društvenu vrijednost kritike (što je bilo jedno od temeljnih načela »Praxisa«), smatramo da je, u trenutku u kojem više nego ikada postoji potreba za glasom kritike, nedopustivo i neprihvatljivo ušutkavanje i ukidanje glasa onoga koji se borio da svi imaju pravo reći što misle – onoga koji se borio za slobodu svih.


Lista potpisnika i potpisnica

    Jovica Aćin, pisac, Beograd Bojan Aleksov, istoričar, London Sead Alić, filozof, Zagreb Srđan Atanasovski, muzikolog, Beograd Krešimir Babel, filozof, Zagreb Vuk Bačanović, novinar, Sarajevo Esad Bajtal, filozof, Breza Đorđe Balmazović, grafičar, Beograd Milorad Belančić, filozof, Beograd Isuf Berisha, filozof, Priština Igor Bezinović, redatelj, Rijeka/Zagreb Bojan Bilić, sociolog, Vrbas Saša Blagus, fizičar, Zagreb Luka Bogdanić, filozof, Rim/Zagreb Gordana Bosanac, filozofkinja, Zagreb Ratko Bubalo, pravnik, Novi Sad Saša Cerovac, ekonomist, Zagreb Slobodan Cvejić, sociolog, Beograd Nada Dabić, aktivistkinja, Novi Sad Nenad Daković, filozof, Beograd Zoran Dimić, filozof, Vranje/Niš Pavel Domonji, politikolog, Novi Sad Dejan Donev, filozof, Skopje/Kumanovo Milena Dragičević-Šešić, kulturološkinja, Beograd Slađana Dragišić Labaš, sociološkinja i porodični terapeut, Beograd Rade Dragojević, novinar, Zagreb Rada Drezgić, antopološkinja, Beograd Dean Duda, komparatist, Zagreb Nemanja Džuverović, politikolog, Beograd Dubravka Đurić, pesnikinja i teoretičarka, Beograd Goran Fejić, diplomat u mirovini, Pariz Ljiljana Filipović, filozofkinja, Zagreb Predrag Finci, filozofski pisac, Sarajevo/London Toni Gabrić, novinar, Zagreb Ivana Gačanović, antropološkinja, Beograd Igor Galo, redatelj, Pula Mirjana Galo, aktivistica za ljudska prava, Pula Zagorka Golubović, sociološkinja i antropološkinja, Beograd Vinko Grgurev, filozof, Bjelovar Ivona Grgurinović, etnologinja, Zagreb Boris Gunjević, teolog, Zagreb Marjan Hajnal, filosof-humanist, Tel Aviv Alija Hodžić, sociolog, Zagreb Srećko Horvat, publicist i aktivist, Zagreb Damir Hršak, metalurg, Zagreb Viktor Ivančić, novinar i pisac, Split Rada Iveković, filozofkinja i feministička teoretičarka, Pariz Miloš Jadžić, politički radnik, Beograd Božidar Jakšić, sociolog, Beograd Vesna Janković, sociologinja, Zagreb Isidora Jarić, sociološkinja, Beograd Vladan Jeremić, umetnik i radnik u kulturi i politici, Beograd Vladimir Jevtić, istoričar i aktivista, Bajina Bašta Đokica Jovanović, sociolog, Niš/Beograd Miloš Jovanović, sociolog, Niš Tatjana Jovanović, filozofkinja i novinarka, Njujork/Beograd Hrvoje Jurić, filozof, Zagreb Pero Jurišin, novinar, Split Valentin Kalan, filozof, Ljubljana Rade Kalanj, sociolog, Zagreb Gracijano Kalebić, filozof, Dugi Rat/Split Željko Kaluđerović, filozof, Novi Sad Miodrag Kapetanović, matematičar, Beograd Mate Kapović, lingvist, Zagreb Milena Karapetrović, filozofkinja, Banja Luka Leonida Kovač, teoretičarka, Zagreb Filip Kovačević, filozof, Podgorica/Kotor Ljubomirka-Ljupka Kovačević, mirovna aktivistkinja, Kotor Lev Kreft, filozof, Ljubljana Tomislav Krznar, filozof, Zagreb Adil Kulenović, novinar, Sarajevo Suzana Kunac, sociologinja, Zagreb Todor Kuljić, sociolog, Beograd Vera Kurtić, aktivistkinja, Niš Ivan Kuvačić, sociolog i filozof, Zagreb Mladen Labus, filozof, sociolog i književnik, Zagreb Igor Lasić, novinar, Zagreb Mladen Lazić, sociolog, Beograd Ante Lešaja, ekonomist, Korčula Stijepo Letunić, ekonomist, Dubrovnik Janko Lozar, filozof, Ljubljana Rajka Lučar, pravnica, Novi Sad Ivo Lučić, novinar, Zagreb Luciano Lukšić, filozof, Zagreb Shkëlzen Maliqi, filozof, Priština Zlatoje Martinov, urednik i izdavač, Beograd Predrag Matvejević, pisac, Zagreb Tomislav Medak, filozof, Zagreb Matko Meštrović, teoretičar, Zagreb Borislav Mikulić, filozof, Zagreb Petar Milat, filozof, Zagreb Olivera Milosavljević, istoričarka, Beograd Ana Miškovska Kajevska, sociološkinja, Skopje/Amsterdam Ivica Mladenović, sociolog i urednik, Pariz/Beograd Nada Mladina, pedijatrica, Tuzla Lepa Mlađenović, feministkinja i lezbejska aktivistkinja, Beograd Rastko Močnik, sociolog, Ljubljana Andrej Nikolaidis, pisac, Ulcinj Dragomir Olujić Oluja, novinar i politikolog, Beograd Miloš Pahor, filozof, Ljubljana Ivo Paić, filozof, Zagreb Zlatko Paković, pisac i režiser, Beograd Goran Pavlić, filozof, Barban Ivana Percl, menadžerica u kulturi i aktivistkinja, Zagreb Zdravko Perić, filozof, Osijek Milenko A. Perović, filozof, Novi Sad Jelena Pešić, sociološkinja, Beograd Nikola Petković, spisatelj, Rijeka Antoanela Petkovska, sociologinja, Skopje Sanja Petkovska, politološkinja, Beograd Asja Petrović, profesorica književnosti u penziji, Zagreb Milo Petrović, sociolog, Beograd Mladenka Pinčić, fizičarka, Zagreb Marko Pišev, etnolog i antropolog, Beograd Nebojša Popov, sociolog, Beograd/Zrenjanin Milan Popović, pravnik, Podgorica Venita Popović, sociologinja, Zenica Boris Postnikov, novinar, Zagreb Sonja Prodanović, arhitektica i ekofeministička aktivistkinja, Beograd Srećko Pulig, novinar, Zagreb Andrea Radak, novinarka, Zagreb Sandra Radenović, sociološkinja, Beograd Miroljub Radojković, politikolog, Beograd Duško Radosavljević, politikolog, Novi Sad Nastasja Radović, novinarka, Beograd Sasa Rakezić (Aleksandar Zograf), strip-autor i novinar, Pančevo Izvor Rukavina, sociolog, Zagreb Olivija Rusovac, novinarka, Beograd Astrit Salihu, filozof, Priština Nermin Sarajlić, pisac, Zenica Mićo Savić, filozof, Beograd Zoran Senta, izdavač, Zagreb Đorđe D. Sibinović, pravnik, filozof i pesnik, Beograd Denko Skalovski, filozof, Skopje Nenad Smokrović, filozof, Rijeka Džemal Sokolović, sociolog, Sarajevo/Bergen Krunoslav Stojaković, historičar, Berlin Marijana Stojčić, sociološkinja, Beograd Goran Sunajko, politolog, Zagreb Darko Suvin, filozof, Lucca Gordana Škorić, filozofkinja, Zagreb David Šporer, komparatist, Zagreb Snežana Tabački, arhitektica i mirovna aktivistkinja, Beograd Milka Tadić Mijović, novinarka, Podgorica Tatjana Tagirov, novinarka, Zagreb/Beograd Jasna Tkalec, novinarka, Zagreb Ljubinka Trgovčević, istoričarka, Beograd Jovica Trkulja, pravnik, Beograd Zorica Trifunović, mirovna i feministička aktivistkinja, Beograd Srđan Tucaković, ekonomist, Kragujevac Karel Turza, sociolog, Beograd Andrej Ule, filozof, Ljubljana Miloš Vasić, novinar, Beograd Lino Veljak, filozof, Zagreb Rade Veljanovski, politikolog, Beograd Luka Vodinelić, aktivista, Beograd Dragica Vujadinović, filozofkinja, Beograd Ljubiša Vujošević, bibliotekar, Beograd Vera Vujošević, sociološkinja, Beograd Ivana Zagorac, filozofkinja, Zagreb Staša Zajović, mirovna i feministička aktivistkinja, Beograd Ana Zorbić, aktivistkinja, Niš Paula Zore, aktivistkinja, Zagreb Martina Žeželj, filozofkinja, Osijek Slavoj Žižek, filozof, Ljubljana Ozren Žunec, sociolog i filozof, Zagreb

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve