Podrška 10. srpnja 2012.

Apel za spas talijanskog lista “Il Manifesto”

Talijanski list »il Manifesto« rođen je iz svijesti i potrebe za obnovom marksističke i komunističke misli unutar pokreta ’68., te se uvijek borio za slobodno izražavanje ideja i mišljenja svih. Danas ekonomsko-financijska logika, koja pokušava svime ovladati i sve podčiniti te nikada u tolikoj mjeri kao u aktualnoj krizi ljude, društvene odnose, i sve proizvode kulture svodi na puku robu, želi savladati misao, osobito ako se radi o kritičkom mišljenju.

Uvjereni da je kritička misao osnovni pokretač povijesnog kretanja čovječanstva, ne možemo ostati ravnodušni pred cenzorskom namjerom zatvaranja »il Manifesta«, odnosno zatvaranja lista koji je u protekle 43 godine bio, i još uvijek jest, jedan od najvažnijih glasova slobodne misli u Italiji. Smatramo da je licemjerno predstavljati takvu namjeru kao objektivnu ekonomsku nužnost. Svjesni smo što se sve može skrivati, i što se skriva, iza nepristranosti ekonomske nužde. Nije neophodno biti marksist da bi se znalo da je »nepristranost iluzija naivaca« – ili još češće – »kukavičluk oportunista, prijevara varalica«. Baš zbog toga želimo podsjetiti na slučaj i iskustvo časopisa »Praxis« koji je u svoja dva izdanja – jugoslavenskom i međunarodnom – pronosio program radikalne kritike svega postojećeg, kritike kapitalizma kao i takozvanog realnog socijalizma ukazujući na kontradikcije oba sistema. Kada je vlast onemogućila izlaženje časopisa, ukinuvši mu sredstva, jer se osjećala ugroženom glasom kritike, opravdavajući to razlozima poput ekonomske recesije i slično (naravno, svaka sličnost s talijanskim događajima sasvim je slučajna, radi se o stvarima koje su događale u takozvanim socijalističkim režimima), talijanski list »il Manifesto« ustao je u njegovu obranu i obranu filozofa i sociologa okupljenih oko časopisa. Bile su to možda jedine dnevne novine u Italiji koje su to učinile.

Zbog toga mi, žene i muškarci, angažirani na području znanosti, obrazovanja, politike te općenito društva i kulture iz zemalja regije u kojoj je izlazio časopis »Praxis«, uvjereni u neprocjenjivu znanstvenu i društvenu vrijednost kritike (što je bilo jedno od temeljnih načela »Praxisa«), smatramo da je, u trenutku u kojem više nego ikada postoji potreba za glasom kritike, nedopustivo i neprihvatljivo ušutkavanje i ukidanje glasa onoga koji se borio da svi imaju pravo reći što misle – onoga koji se borio za slobodu svih.

Lista potpisnika i potpisnica

Tagovi:

Vezani članci

Drugarska Komisija Nagrade I. R.

13. prosinca 2025.

Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.

David Šporer

6. prosinca 2025.

Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.

4. prosinca 2025.

Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Marko Faber

30. studenoga 2025.

Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.

Ivana Hanaček

22. studenoga 2025.

Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.

Marko Kostanić

4. studenoga 2025.

Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.

Nika Keserović

31. listopada 2025.

Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.

Saša Savanović

15. listopada 2025.

Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.

Plenum

1. listopada 2025.

Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Apel za spas talijanskog lista “Il Manifesto”

Vezani članci

Događanja

Bookmarks

Fusnote

Natječaji i prijave

Plenum FFZG-a