Apel za spas talijanskog lista “Il Manifesto”

Talijanski list »il Manifesto« rođen je iz svijesti i potrebe za obnovom marksističke i komunističke misli unutar pokreta ’68., te se uvijek borio za slobodno izražavanje ideja i mišljenja svih. Danas ekonomsko-financijska logika, koja pokušava svime ovladati i sve podčiniti te nikada u tolikoj mjeri kao u aktualnoj krizi ljude, društvene odnose, i sve proizvode kulture svodi na puku robu, želi savladati misao, osobito ako se radi o kritičkom mišljenju.

Uvjereni da je kritička misao osnovni pokretač povijesnog kretanja čovječanstva, ne možemo ostati ravnodušni pred cenzorskom namjerom zatvaranja »il Manifesta«, odnosno zatvaranja lista koji je u protekle 43 godine bio, i još uvijek jest, jedan od najvažnijih glasova slobodne misli u Italiji. Smatramo da je licemjerno predstavljati takvu namjeru kao objektivnu ekonomsku nužnost. Svjesni smo što se sve može skrivati, i što se skriva, iza nepristranosti ekonomske nužde. Nije neophodno biti marksist da bi se znalo da je »nepristranost iluzija naivaca« – ili još češće – »kukavičluk oportunista, prijevara varalica«. Baš zbog toga želimo podsjetiti na slučaj i iskustvo časopisa »Praxis« koji je u svoja dva izdanja – jugoslavenskom i međunarodnom – pronosio program radikalne kritike svega postojećeg, kritike kapitalizma kao i takozvanog realnog socijalizma ukazujući na kontradikcije oba sistema. Kada je vlast onemogućila izlaženje časopisa, ukinuvši mu sredstva, jer se osjećala ugroženom glasom kritike, opravdavajući to razlozima poput ekonomske recesije i slično (naravno, svaka sličnost s talijanskim događajima sasvim je slučajna, radi se o stvarima koje su događale u takozvanim socijalističkim režimima), talijanski list »il Manifesto« ustao je u njegovu obranu i obranu filozofa i sociologa okupljenih oko časopisa. Bile su to možda jedine dnevne novine u Italiji koje su to učinile.

Zbog toga mi, žene i muškarci, angažirani na području znanosti, obrazovanja, politike te općenito društva i kulture iz zemalja regije u kojoj je izlazio časopis »Praxis«, uvjereni u neprocjenjivu znanstvenu i društvenu vrijednost kritike (što je bilo jedno od temeljnih načela »Praxisa«), smatramo da je, u trenutku u kojem više nego ikada postoji potreba za glasom kritike, nedopustivo i neprihvatljivo ušutkavanje i ukidanje glasa onoga koji se borio da svi imaju pravo reći što misle – onoga koji se borio za slobodu svih.


Lista potpisnika i potpisnica

    Jovica Aćin, pisac, Beograd Bojan Aleksov, istoričar, London Sead Alić, filozof, Zagreb Srđan Atanasovski, muzikolog, Beograd Krešimir Babel, filozof, Zagreb Vuk Bačanović, novinar, Sarajevo Esad Bajtal, filozof, Breza Đorđe Balmazović, grafičar, Beograd Milorad Belančić, filozof, Beograd Isuf Berisha, filozof, Priština Igor Bezinović, redatelj, Rijeka/Zagreb Bojan Bilić, sociolog, Vrbas Saša Blagus, fizičar, Zagreb Luka Bogdanić, filozof, Rim/Zagreb Gordana Bosanac, filozofkinja, Zagreb Ratko Bubalo, pravnik, Novi Sad Saša Cerovac, ekonomist, Zagreb Slobodan Cvejić, sociolog, Beograd Nada Dabić, aktivistkinja, Novi Sad Nenad Daković, filozof, Beograd Zoran Dimić, filozof, Vranje/Niš Pavel Domonji, politikolog, Novi Sad Dejan Donev, filozof, Skopje/Kumanovo Milena Dragičević-Šešić, kulturološkinja, Beograd Slađana Dragišić Labaš, sociološkinja i porodični terapeut, Beograd Rade Dragojević, novinar, Zagreb Rada Drezgić, antopološkinja, Beograd Dean Duda, komparatist, Zagreb Nemanja Džuverović, politikolog, Beograd Dubravka Đurić, pesnikinja i teoretičarka, Beograd Goran Fejić, diplomat u mirovini, Pariz Ljiljana Filipović, filozofkinja, Zagreb Predrag Finci, filozofski pisac, Sarajevo/London Toni Gabrić, novinar, Zagreb Ivana Gačanović, antropološkinja, Beograd Igor Galo, redatelj, Pula Mirjana Galo, aktivistica za ljudska prava, Pula Zagorka Golubović, sociološkinja i antropološkinja, Beograd Vinko Grgurev, filozof, Bjelovar Ivona Grgurinović, etnologinja, Zagreb Boris Gunjević, teolog, Zagreb Marjan Hajnal, filosof-humanist, Tel Aviv Alija Hodžić, sociolog, Zagreb Srećko Horvat, publicist i aktivist, Zagreb Damir Hršak, metalurg, Zagreb Viktor Ivančić, novinar i pisac, Split Rada Iveković, filozofkinja i feministička teoretičarka, Pariz Miloš Jadžić, politički radnik, Beograd Božidar Jakšić, sociolog, Beograd Vesna Janković, sociologinja, Zagreb Isidora Jarić, sociološkinja, Beograd Vladan Jeremić, umetnik i radnik u kulturi i politici, Beograd Vladimir Jevtić, istoričar i aktivista, Bajina Bašta Đokica Jovanović, sociolog, Niš/Beograd Miloš Jovanović, sociolog, Niš Tatjana Jovanović, filozofkinja i novinarka, Njujork/Beograd Hrvoje Jurić, filozof, Zagreb Pero Jurišin, novinar, Split Valentin Kalan, filozof, Ljubljana Rade Kalanj, sociolog, Zagreb Gracijano Kalebić, filozof, Dugi Rat/Split Željko Kaluđerović, filozof, Novi Sad Miodrag Kapetanović, matematičar, Beograd Mate Kapović, lingvist, Zagreb Milena Karapetrović, filozofkinja, Banja Luka Leonida Kovač, teoretičarka, Zagreb Filip Kovačević, filozof, Podgorica/Kotor Ljubomirka-Ljupka Kovačević, mirovna aktivistkinja, Kotor Lev Kreft, filozof, Ljubljana Tomislav Krznar, filozof, Zagreb Adil Kulenović, novinar, Sarajevo Suzana Kunac, sociologinja, Zagreb Todor Kuljić, sociolog, Beograd Vera Kurtić, aktivistkinja, Niš Ivan Kuvačić, sociolog i filozof, Zagreb Mladen Labus, filozof, sociolog i književnik, Zagreb Igor Lasić, novinar, Zagreb Mladen Lazić, sociolog, Beograd Ante Lešaja, ekonomist, Korčula Stijepo Letunić, ekonomist, Dubrovnik Janko Lozar, filozof, Ljubljana Rajka Lučar, pravnica, Novi Sad Ivo Lučić, novinar, Zagreb Luciano Lukšić, filozof, Zagreb Shkëlzen Maliqi, filozof, Priština Zlatoje Martinov, urednik i izdavač, Beograd Predrag Matvejević, pisac, Zagreb Tomislav Medak, filozof, Zagreb Matko Meštrović, teoretičar, Zagreb Borislav Mikulić, filozof, Zagreb Petar Milat, filozof, Zagreb Olivera Milosavljević, istoričarka, Beograd Ana Miškovska Kajevska, sociološkinja, Skopje/Amsterdam Ivica Mladenović, sociolog i urednik, Pariz/Beograd Nada Mladina, pedijatrica, Tuzla Lepa Mlađenović, feministkinja i lezbejska aktivistkinja, Beograd Rastko Močnik, sociolog, Ljubljana Andrej Nikolaidis, pisac, Ulcinj Dragomir Olujić Oluja, novinar i politikolog, Beograd Miloš Pahor, filozof, Ljubljana Ivo Paić, filozof, Zagreb Zlatko Paković, pisac i režiser, Beograd Goran Pavlić, filozof, Barban Ivana Percl, menadžerica u kulturi i aktivistkinja, Zagreb Zdravko Perić, filozof, Osijek Milenko A. Perović, filozof, Novi Sad Jelena Pešić, sociološkinja, Beograd Nikola Petković, spisatelj, Rijeka Antoanela Petkovska, sociologinja, Skopje Sanja Petkovska, politološkinja, Beograd Asja Petrović, profesorica književnosti u penziji, Zagreb Milo Petrović, sociolog, Beograd Mladenka Pinčić, fizičarka, Zagreb Marko Pišev, etnolog i antropolog, Beograd Nebojša Popov, sociolog, Beograd/Zrenjanin Milan Popović, pravnik, Podgorica Venita Popović, sociologinja, Zenica Boris Postnikov, novinar, Zagreb Sonja Prodanović, arhitektica i ekofeministička aktivistkinja, Beograd Srećko Pulig, novinar, Zagreb Andrea Radak, novinarka, Zagreb Sandra Radenović, sociološkinja, Beograd Miroljub Radojković, politikolog, Beograd Duško Radosavljević, politikolog, Novi Sad Nastasja Radović, novinarka, Beograd Sasa Rakezić (Aleksandar Zograf), strip-autor i novinar, Pančevo Izvor Rukavina, sociolog, Zagreb Olivija Rusovac, novinarka, Beograd Astrit Salihu, filozof, Priština Nermin Sarajlić, pisac, Zenica Mićo Savić, filozof, Beograd Zoran Senta, izdavač, Zagreb Đorđe D. Sibinović, pravnik, filozof i pesnik, Beograd Denko Skalovski, filozof, Skopje Nenad Smokrović, filozof, Rijeka Džemal Sokolović, sociolog, Sarajevo/Bergen Krunoslav Stojaković, historičar, Berlin Marijana Stojčić, sociološkinja, Beograd Goran Sunajko, politolog, Zagreb Darko Suvin, filozof, Lucca Gordana Škorić, filozofkinja, Zagreb David Šporer, komparatist, Zagreb Snežana Tabački, arhitektica i mirovna aktivistkinja, Beograd Milka Tadić Mijović, novinarka, Podgorica Tatjana Tagirov, novinarka, Zagreb/Beograd Jasna Tkalec, novinarka, Zagreb Ljubinka Trgovčević, istoričarka, Beograd Jovica Trkulja, pravnik, Beograd Zorica Trifunović, mirovna i feministička aktivistkinja, Beograd Srđan Tucaković, ekonomist, Kragujevac Karel Turza, sociolog, Beograd Andrej Ule, filozof, Ljubljana Miloš Vasić, novinar, Beograd Lino Veljak, filozof, Zagreb Rade Veljanovski, politikolog, Beograd Luka Vodinelić, aktivista, Beograd Dragica Vujadinović, filozofkinja, Beograd Ljubiša Vujošević, bibliotekar, Beograd Vera Vujošević, sociološkinja, Beograd Ivana Zagorac, filozofkinja, Zagreb Staša Zajović, mirovna i feministička aktivistkinja, Beograd Ana Zorbić, aktivistkinja, Niš Paula Zore, aktivistkinja, Zagreb Martina Žeželj, filozofkinja, Osijek Slavoj Žižek, filozof, Ljubljana Ozren Žunec, sociolog i filozof, Zagreb

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve