Priopćenje povodom 1. maja: “Borba za radnička prava, stvarnu jednakost i opći interes i danas je nužna”

Portal Slobodni Filozofski pridružuje se organizacijama i grupama potpisnicama priopćenja povodom Međunarodnog praznika rada Borba za radnička prava, stvarnu jednakost i opći interes, i danas je nužna. Rad na sažimanju iskustava prethodnih okršaja i mapiranju poljâ u koja se intervenira u borbi za drukčiji svijet, naš je solidarni doprinos.

Priopćenje povodom Međunarodnog praznika rada
Borba za radnička prava, stvarnu jednakost i opći interes i danas je nužna
Potaknute trenutnom ekonomskom i političkom situacijom u Hrvatskoj i izvan nje te politikama koje poduzimaju hrvatska vlada i međunarodne institucije, niže navedene udruge pozivaju građane i građanke da 1. maja izađu na ulice i upozore nositelje političke i ekonomske moći da borba za radnička prava, stvarnu jednakost i opći interes nije gotova – štoviše, ona je danas potrebnija nego ikad prije.

Posljedice privatizacijskih procesa i prisilne deindustrijalizacije dosegle su zabrinjavajuće razmjere. Umjesto da aktivno radi na smanjenju ekonomske nejednakosti među građanima, Vlada Republike Hrvatske provodi mjere štednje, najavljuje dodatnu rasprodaju tvrtki od strateškog interesa, privatizaciju javnih dobara i njihovo davanje u koncesiju, a najavljeni Zakon o strateškim investicijskim projektima predstavlja samo korak dalje u olakšavanju otimanja javnih resursa građanima kojima ti resursi pripadaju.

Država ne samo da nedovoljno štiti prava radnika iz postojećeg radnog zakonodavstva, nego sada najavljuje i donošenje novog Zakona o radu koji prijeti afirmacijom nesigurnih oblika radnih odnosa i praktičkim ukidanjem rada na neodređeno vrijeme, čime će se dodatno pogoršati položaj radnika u radnom procesu i na tržištu rada. Unatoč višegodišnjem javnom otporu studenata i većeg dijela akademske zajednice procesu komercijalizacije obrazovanja, i ova Vlada nastavlja provoditi politiku koja velikom dijelu stanovništva uskraćuje pravo na obrazovanje. U pokušaju friziranja porazne statistike koja Hrvatsku smješta na vodeća mjesta u Europi po nezaposlenosti mladih, ministar Mrsić poslužio se mjerom koja za cilj prvenstveno ima subvencioniranje privatnih profita na teret radnika i poreznih obveznika, a mlade pritom ostavlja bez osnovnih preduvjeta za osamostaljenje i socijalnu sigurnost.

U trenutku u kojem u Hrvatskoj gotovo 400.000 građana ne može pronaći posao, skoro 80.000 za svoj rad ne prima plaću, a trećina stanovništva živi u siromaštvu, dan sjećanja na čikaške žrtve iz 1886. godine ne smije se shvatiti kao praznik pobjede nego kao podsjetnik na borbu. Jer sto dvadeset i sedam godina poslije nemamo što slaviti: još uvijek svjedočimo svakodnevnoj borbi za osmosatno radno vrijeme, pristojne radne uvjete i plaće koje obiteljima mogu pružiti dostojanstvenu egzistenciju.

Ovo je također dan kad želimo izraziti solidarnost s radnicima privatnih i javnih poduzeća diljem Hrvatske koji se posljednjih mjeseci i godina bore za očuvanje proizvodnje i svojih radnih mjesta, kao i s onima koji već mjesecima rade bez plaća. Stoga pozivamo sve nezaposlene, mlade, umirovljenike i umirovljenice, studente i studentice, radnike i radnice da Prvog maja podrže svoje sugrađane i pokažu da neće skrštenih ruku gledati kako se trguje našim teško stečenim pravima.

Priopćenje potpisuju:

B.a.B.e.
Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju
Centar za građanske inicijative Poreč
Centar za mirovne studije
Centar za radničke studije
Centar za ženske studije
Cenzura Plus
Dalmatinski odbor solidarnosti – DOS
Direktna demokracija u školi
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Kuća ljudskih prava
Mladi antifašisti Zagreba
Portal Slobodni Filozofski
Sindikat Akademska solidarnost
Socijalna politika i uključivanje
Srpski demokratski forum
Subversive Forum
Zagreb Pride
Zelena akcija

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve