Priopćenje povodom 1. maja: “Borba za radnička prava, stvarnu jednakost i opći interes i danas je nužna”

Portal Slobodni Filozofski pridružuje se organizacijama i grupama potpisnicama priopćenja povodom Međunarodnog praznika rada Borba za radnička prava, stvarnu jednakost i opći interes, i danas je nužna. Rad na sažimanju iskustava prethodnih okršaja i mapiranju poljâ u koja se intervenira u borbi za drukčiji svijet, naš je solidarni doprinos.

Priopćenje povodom Međunarodnog praznika rada
Borba za radnička prava, stvarnu jednakost i opći interes i danas je nužna
Potaknute trenutnom ekonomskom i političkom situacijom u Hrvatskoj i izvan nje te politikama koje poduzimaju hrvatska vlada i međunarodne institucije, niže navedene udruge pozivaju građane i građanke da 1. maja izađu na ulice i upozore nositelje političke i ekonomske moći da borba za radnička prava, stvarnu jednakost i opći interes nije gotova – štoviše, ona je danas potrebnija nego ikad prije.

Posljedice privatizacijskih procesa i prisilne deindustrijalizacije dosegle su zabrinjavajuće razmjere. Umjesto da aktivno radi na smanjenju ekonomske nejednakosti među građanima, Vlada Republike Hrvatske provodi mjere štednje, najavljuje dodatnu rasprodaju tvrtki od strateškog interesa, privatizaciju javnih dobara i njihovo davanje u koncesiju, a najavljeni Zakon o strateškim investicijskim projektima predstavlja samo korak dalje u olakšavanju otimanja javnih resursa građanima kojima ti resursi pripadaju.

Država ne samo da nedovoljno štiti prava radnika iz postojećeg radnog zakonodavstva, nego sada najavljuje i donošenje novog Zakona o radu koji prijeti afirmacijom nesigurnih oblika radnih odnosa i praktičkim ukidanjem rada na neodređeno vrijeme, čime će se dodatno pogoršati položaj radnika u radnom procesu i na tržištu rada. Unatoč višegodišnjem javnom otporu studenata i većeg dijela akademske zajednice procesu komercijalizacije obrazovanja, i ova Vlada nastavlja provoditi politiku koja velikom dijelu stanovništva uskraćuje pravo na obrazovanje. U pokušaju friziranja porazne statistike koja Hrvatsku smješta na vodeća mjesta u Europi po nezaposlenosti mladih, ministar Mrsić poslužio se mjerom koja za cilj prvenstveno ima subvencioniranje privatnih profita na teret radnika i poreznih obveznika, a mlade pritom ostavlja bez osnovnih preduvjeta za osamostaljenje i socijalnu sigurnost.

U trenutku u kojem u Hrvatskoj gotovo 400.000 građana ne može pronaći posao, skoro 80.000 za svoj rad ne prima plaću, a trećina stanovništva živi u siromaštvu, dan sjećanja na čikaške žrtve iz 1886. godine ne smije se shvatiti kao praznik pobjede nego kao podsjetnik na borbu. Jer sto dvadeset i sedam godina poslije nemamo što slaviti: još uvijek svjedočimo svakodnevnoj borbi za osmosatno radno vrijeme, pristojne radne uvjete i plaće koje obiteljima mogu pružiti dostojanstvenu egzistenciju.

Ovo je također dan kad želimo izraziti solidarnost s radnicima privatnih i javnih poduzeća diljem Hrvatske koji se posljednjih mjeseci i godina bore za očuvanje proizvodnje i svojih radnih mjesta, kao i s onima koji već mjesecima rade bez plaća. Stoga pozivamo sve nezaposlene, mlade, umirovljenike i umirovljenice, studente i studentice, radnike i radnice da Prvog maja podrže svoje sugrađane i pokažu da neće skrštenih ruku gledati kako se trguje našim teško stečenim pravima.

Priopćenje potpisuju:

B.a.B.e.
Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju
Centar za građanske inicijative Poreč
Centar za mirovne studije
Centar za radničke studije
Centar za ženske studije
Cenzura Plus
Dalmatinski odbor solidarnosti – DOS
Direktna demokracija u školi
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Kuća ljudskih prava
Mladi antifašisti Zagreba
Portal Slobodni Filozofski
Sindikat Akademska solidarnost
Socijalna politika i uključivanje
Srpski demokratski forum
Subversive Forum
Zagreb Pride
Zelena akcija

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve