Kapitalizam mi je ukrao orgazam

U članku objavljenom na Political Context, Thad McGregor kritizira način na koji se pojedini srednjestrujaški mediji bave temama manjka sna i seksualnosti: “Novinari ugledaju studiju poput ove, potom kontaktiraju „stručnjake“, čije kratkovidne metodologije prihvaćaju neizbježnost postojećih materijalnih i društvenih struktura, i koji predlažu terapeutske i druge vrste prilagodbenih tehnika, pomoću kojih bismo se trebali nositi s onime što mora da je naposljetku neizbježno, i što nismo u mogućnosti promijeniti.”


Nova studija američke zaklade National Sleep Foundation navodi kako je dvadeset pet posto Amerikanaca koji su oženjeni ili žive u kohabitaciji, previše izmoreno za upražnjavanje seksualnih odnosa.

Iz razloga kojih ću se dotaknuti nešto kasnije u tekstu, to je doista strašno – no ono što na gotovo jednak način užasava jest spin kojega su srednjestrujaški buržujski mediji, poput CNN-a, zavrtjeli u vezi rezultata ovog i sličnih istraživanja, okupivši hrpu stručnjaka za otkrivanje tople vode, kako bi ponudili sljedeće mišljenje:

Ne bi nas trebalo čuditi što snu dajemo prvenstvo pred seksom: između posla, obitelji i društvenih obaveza, naša potreba za snom često pati.

Pridodamo li tomu probleme poput financijskog stresa, zdravstvenih tegoba i ljubavnih jada, lako ćemo uvidjeti zašto seks često završava na dnu naše liste prioriteta – ako se na njoj uopće i nađe.

Članak sadrži i uobičajenu listu odgovora: razmišljajte izvan okvira, vodite ljubav u prvoj polovici dana, i, da, vodite ljubav čak i ako ste umorni. Slažem se sa svim ponuđenim rješenjima, no u tome nije poanta. Funkcija ovakvih testova jest da normaliziraju ono što je u temelju neprirodan i nepravedan sustav – novinari ugledaju studiju poput ove koju je provela National Sleep Foundation, potom kontaktiraju „stručnjake“, čije kratkovidne metodologije prihvaćaju neizbježnost postojećih materijalnih i društvenih struktura, i koji predlažu terapeutske i druge vrste prilagodbenih tehnika, pomoću kojih bismo se trebali nositi s onime što mora da je naposljetku neizbježno, i što nismo u mogućnosti promijeniti. Nedostaje vam sna zbog neljudskog radnog vremena? Naučite se nositi s time. Ne dovodite u pitanje činjenicu da imamo neljudsko radno vrijeme.

No, mi živimo u društvenom i ekonomskom sustavu koji iz našega rada izvlači višak vrijednosti, služeći u konačnici besmislenom i društveno/ekološki destruktivnom sistemu koji se temelji na kalkulabilnosti profita. A osim što uništava planet, taj nas sistem i međusobno otuđuje. Uništava nam intimu. Narušava našu sposobnost raspolaganja izvorom najpozitivnije duhovne, tjelesne, i intelektualne energije u posjedu našeg individualnog i kolektivnog bića.

Ovdje je riječ i o mnogo mračnijim i ozbiljnijim implikacijama. Neumjerenost i paradigmatska hijerarhija kapitalizma povezani su sa seksualnim ugnjetavanjem, pa čak i seksualnom trgovinom. Progresivno osiromašenje planetarne periferije prisiljava mnoge žene u siromašnim zemljama da se odluče za prostituciju – ne u istom smislu kao kada dobrostojeći poduzetnik odluči prodavati novu vrstu widgeta, već kao kada financijski ranjive žene „odlučuju“ podati svoju seksualnost za novac.

No, čak i u relativno stabilnim društvima, cijena koju plaćamo za ekonomsku nepravdu i prihvaćanje financijske ranjivosti je otuđenje od naših međusobnih odnosa. Ako prihvatimo neizbježnost kapitalizma, njegove radne tjedne koji traju po 50-60 sati, premještanje njegovih vlastitih financijskih proturječja na svakodnevni stres radničke klase, njegovu sklonost da nas primorava brinuti o novcu na račun naših uzajamnih organskih veza, onda smo se prepustili životu otuđenja i samouništenja. Umiremo ranije, i umiremo iznutra, i prije toga.

Tako da, povrh svih drugih razloga (rat, uništavanje okoliša, poduži popis različitih vrsta ugnjetavanja, i loša popularna muzika), trebali bismo prevazići korporativni kapitalizam, siromaštvo i paradigmu ekonomske hijerarhije i imperativa rasta u ime naših seksualnih života. Proleteri svih zemalja, ujedinite se, tako vam svega!


S engleskog prevela: Frida Ž.
Objavljeno u Political Context-u 9. kolovoza 2012. 

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve