“U ime referenduma: zakonodavni i teorijski aspekti” 26.6.2013.

Mlade antifašistkinje Zagreba donose snimku tribine “U ime referenduma: zakonodavni i teorijski aspekti”, održane 26. lipnja u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA). “Namjera nam je ovom tribinom iz različitih perspektiva analizirati problematiku referenduma na teorijskoj i zakonodavnoj razini, ponuditi moguća rješenja aktualnih problema vezanih uz provedbu referenduma te otvoriti prostor za buduću suradnju o ovom pitanju svim progresivnim organizacijama i inicijativama.” Izlaganja Vanje Škorić (GONG), Izvora Rukavine (grupa Direktna demokracija u školi), Nikole Škorića i Alena Sućeske, kao i raspravu pod moderaturom Ive Ivšić (MAZ) pogledajte u nastavku:



Pojedinačna izlaganja




Rasprava



Playlista cijele tribine



Nedavno održani lokalni referendumi u Fužinama i Dubrovniku kao i aktualno sakupljanje potpisa za državni referendum koje je pokrenula inicijativa “U ime obitelji” ponovno su u javnom prostoru potaknuli diskusiju vezanu uz teorijske, društvene i zakonodavne probleme s kojima se institucija referenduma kao neposredna metoda političkog odlučivanja nosi, a na koje već dugi niz godina upućuju udruge civilnog društva te različite neformalne grupe i akteri.

Namjera nam je ovom tribinom iz različitih perspektiva analizirati problematiku referenduma na teorijskoj i zakonodavnoj razini, ponuditi moguća rješenja aktualnih problema vezanih uz provedbu referenduma te otvoriti prostor za buduću suradnju o ovom pitanju svim progresivnim organizacijama i inicijativama.

Uvodna izlaganja održat će Vanja Škorić (GONG), Nikola Škorić, Izvor Rukavina (grupa Direktna demokracija u školi) i Alen Sućeska nakon čega će slijediti diskusija.

Tribinu će moderirati Iva Ivšić (MAZ).

Vanja Škorić će izložiti komparativnu analizu pravnog okvira referendumskog zakonodavstva u pojedinim starim i novim članicama Europske unije, kritički će se osvrnuti na postojeći pravni okvir u Hrvatskoj te će iznijeti preporuke GONG-a za njegovo unaprijeđenje.

Nikola Škorić će analizirati pravni okvir referendumskog zakonodavstva u Hrvatskoj kroz njegov razvoj i promjene od 90-tih do danas te će pregledom dosadašnjih inicijativa za raspisivanje referenduma u Hrvatskoj odgovoriti kako su građani koristili taj okvir i koje su bile reakcije Vlada na te inicijative.

Izvor Rukavina će pokušati odgovoriti na pitanje zašto institucija referenduma u obliku u kojem se danas provodi čini tek reducirani oblik direktne demokracije te koje je preduvjete potrebno ostvariti kako bi narod kao aktivan i odgovoran politički subjekt imao direktan utjecaj u procesima odlučivanja o različitim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Gdje treba tražiti uzroke pojave masovne socijalne mobilizacije koju je inicijativa “U ime obitelji” uspjela postići?

Alen Sućeska će analizom specifičnih historijskih i socioekonomskih uvjeta hrvatske društvene zbilje zadnjih par desetljeća pokušati pokazati da je ovakva ideološka manifestacija socijalne svijesti posljedica njene sustavne fragmentacije, koja je, pak, sastavni, strukturalni moment kapitalizma.

Vezani članci

  • 26. rujna 2022. Djelomično automatizirani platformski kapitalizam Dok se tehnologija prikazuje kao lijek za sve društvene probleme, dobiva se još više (algoritamskog) nadziranja, slabo plaćenih mikro poslova i nevidljivih oblika rada. Umjetna inteligencija i platformizacija rada nisu omogućile punu automatizaciju, već su stvorile nove oblike jeftine i fleksibilne radne snage nejasnog pravnog statusa. Na koncu, one oblikuju i skučenu viziju politike kao digitalne tehnokracije. Umjesto nekadašnjeg tehnološkog optimizma, suvremeni žanr tehnobudućnosti ušančen je u društveni konzervativizam, ne odmičući od uvijek jedne te iste vizije budućnosti i odnosa moći.
  • 19. rujna 2022. Što je društveno potrebno radno vrijeme? "Društveno potrebno radno vrijeme je sila koja nas pritišće, disciplinira naše pokrete, tjera nas da proizvodimo vrijednost samo radi proizvodnje vrijednosti, nagrađuje nas kada uspijemo proizvoditi iznad prosječne produktivnosti i kažnjava nas kada zaostajemo."
  • 14. rujna 2022. Andreas Malm & Zetkin kolektiv – White Skin, Black Fuel "Čini se da je svijet kapitalizma 21. stoljeća izvan kontrole – rat u Ukrajini, klimatska kriza, ekonomska katastrofa. Premalo pokreta artikulira progresivnu alternativu. Usred tog kaosa, fašizam nudi ljudima krivce i podiže samopouzdanje dijelovima društva koji su na udaru kapitala. Knjiga White Skin, Black Fuel ne nudi previše razloga za veselje, ali njezina će analiza naoružati one koje_i pokušavaju razumjeti ekstremnu desnicu kako bi ponudile_i alternativu."
  • 10. rujna 2022. Populisti ne integriraju mase u političke procese Čitav je spektar značenja ideje populizma: od pozitivno konstruiranog političkog stila do negativno nabijenog termina kojim (uglavnom) liberalni mediji podjednako demoniziraju sve što se stigmatizira kao „ekstremno lijevo“ i „ekstremno desno“. I dok populistička retorička strategija upotrebljava kategorije poput „narod“ (spram „elita“) ili „99%“ (spram „1%“) te nastoji uvjeriti da je na strani „većine“, važno je istaći da je populistički stil nešto sasvim drugo od ozbiljnog političkog organiziranja masa. Masovna politika, koja se gradi kroz dugoročnije i ukorjenjenije masovne partije, pokrete i društvenost radničke klase, ne oslanja se na medijsku prezentnost stranaka i glasačku podršku pasivnog naroda, već na demokratičnu i institucionalniju (samo)organizaciju masa. O različitim ciljevima lijevih i desnih populizama, ograničenjima postmarksističke verzije populizma, usponu populističke desnice, neoliberaliziranju lijevog centra i nestanku radničke ljevice u Italiji, razgovarali smo s Davidom Broderom tijekom njegova gostovanja na 15. Subversive festivalu.
  • 8. rujna 2022. Kapitalistička laž o recikliranju "Do danas je samo 10 posto plastike u svijetu reciklirano. Plastika koja završi u kantama za recikliranje već se trideset godina naprosto premješta po cijelom svijetu, prodaje u zemlje poput Kine ili Indonezije, koje jednako tako ne uspijevaju reciklirati ovaj materijal, koji se zato prodaje dalje. Plastika se na kraju baca na odlagališta otpada ili u ocean, gdje postoje prave planine plastike koje sežu sve do najvećih dubina, a pronađena je i u uzorcima ljudske krvi te plućnog tkiva."
  • 24. kolovoza 2022. Dekoloniziranje čovječanstva "Prema Mbembeu, „uspon u čovječanstvo može biti samo rezultat borbe: borbe za život“, koja se sastoji od uzdizanja iz dubina „izuzetno sterilnog i sušnog područja“ koje je Fanon nazvao rasom, ili zonom nepostojanja. „Izaći iz ovih sterilnih i sušnih područja postojanja prije svega znači izaći izvan ograde rase – zamke u kojoj pogled i moć Drugoga nastoje zatvoriti subjekt“, inzistira Mbembe. Iako zadatak dekolonizacije jest „rušenje granica u svijetu“, rasa je ograda koju treba otvoriti i u konačnici iskorijeniti: „rušenje granica u svijetu pretpostavlja aboliciju rase“."
  • 22. kolovoza 2022. Ropstvo i razvoj Afrike "Afriku se u konvencionalnim tekstovima o temi transatlantske trgovine još uvijek odbacuje po kratkom postupku. Međutim, kad god bi se ova tema istraživala, pokazalo bi se da je Afrika bila povijesno neophodna za vodeće klasne sile u Europi. Feudalne zemljoposjedničke klase koje su sudjelovale u prekomorskoj ekspanziji ne bi se mogle obnoviti (u obliku kvazi-feudalnih plantaža i dodjele zemljišta), a novonastala kapitalistička klasa trebala je Novi svijet kako bi korigirala društvenu ravnotežu u Starom. Postigli su to integracijom dvaju Amerika u mrežu financijskih i tržišnih odnosa kojima su oni sami dominirali u gradskim središtima. Afrika je također pomogla proširiti tržište za jeftine europske manufakture i ojačati tehnike garantiranja kapitala i kredita; no, naravno, ključna uloga Afrike bila je ona dobavljača radne snage za koju u to vrijeme nije bilo drugih alternativa."
  • 19. kolovoza 2022. Globalni porast broja gladnih; nesigurna opskrba hranom za 2,3 milijarde ljudi "U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu."
  • 24. srpnja 2022. Radnički ponos u Sindikatu pomorskih kuhara i stjuarda "Desetljećima prije modernog LGBTQ+ pokreta, mali, ali militantni sindikat pomorskih radnika na Zapadnoj obali s autanim gej članovima i vođama skovao je slogan koji povezuje diskriminaciju gej muškaraca, rasnu diskriminaciju i hajku na ljevičare. Tijekom većeg dijela perioda od dva desetljeća, Sindikat pomorskih kuhara i stjuarda borio se protiv diskriminacije na brodovima na kojima su radili njegovi članovi i šire u društvu, sve dok ga nisu slomile iste korporativne i vladine snage koje su pokušale uništiti Ujedinjene sindikate energetike SAD-a tijekom Hladnog rata."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve