Filozofija i otpor: Grčka i budućnost Europe, 15.5.2013.

Novi svjetski poredak proglašen 1989. godine bio je najkraći u povijesti. Od arapskog proljeća do Puerta del Sola, trga Syntagme i pokreta Occupy buknuli su prosvjedi i pobune diljem svijeta. Ulaskom u novo razdoblje otpora i revolucije, povijest se opet počela kretati. Tajming novih otpora i ustanaka nepredvidljiv je, no njihova je pojava neupitna. Ni srednjestrujaške političke znanosti ni radikalna filozofija nisu uspjele predvidjeti novo rađanje povijesti i ostale su skeptične prema nedavnim ustancima. Pokreti otpora napredovali su i nude dragocjenu protutežu političkoj teoriji. Sve velike teme političke filozofije, uključujući teoriju i praksu otpora, treba preispitati u svjetlu nedavnih događaja. Izlaganje će na primjeru Grčke preispitati uzroke trenutnih socio-ekonomskih i političkih kriza te tipove, strategije i oblike otpora koji su niknuli u posljednje tri godine. Grčka se nalazi pred teškim izborom: prihvatiti katastrofalne mjere štednje koje nameće Trojka ili nastaviti putem otpora koji će sustav koji je zemlju srušio na koljena dovesti do prirodnog i zasluženog kraja. Europa se suočava s istim izborom. U ovome se trenu budućnost demokracije i budućnost same ideje Europe odigravaju na njihovu rodnom mjestu.