Marš za 8. mart – nećemo zaboraviti 8 + 8 + 8!

U subotu 8. ožujka 2014. održat će se prosvjed pod nazivom Marš za 8. mart – nećemo zaboraviti 8 + 8 + 8! Velika koalicija ženskih organizacija, sindikalnih grupa i mreža ove će godine na maršu za Dan žena, međunarodni dan borbene solidarnosti žena, tematizirati novi Zakon o radu. Okupljanje započinje u 10:30 sati ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zvonimirovoj 15 u Zagrebu, odakle u 11:30 krećemo u solidarni marš put Trga bana Jelačića, na kojem će aktivistkinje održati prosvjed i pročitati zahtjeve, te dijeliti letke. Više pročitajte u nastavku.



Zagreb, 6. ožujka 2014. – Danas je održana konferencija za medije u organizaciji Ženske mreže Hrvatske, ženskih sindikalnih grupa i Ženske fronte za radna i socijalna prava na kojoj je najavljen marš u povodu 8. marta – Međunarodnog dana žena pod naslovom “8. mart – Nećemo zaboraviti 8 + 8 + 8!“ (8 sati rada, 8 sati odmora, 8 sati sna), slogan radničkog pokreta još 1886. godine. Dok nam neki kažu: Marš u prošlost! Mi odlučujemo marširati u ime prošlosti!

Na konferenciji za medije govorile su predstavnice koalicije ženskih organizacija i mreža Božica Žilić (Ženska sekcija SSSH), Višnja Stanišić (Odbor žena NHS), Jadranka Klekar (Ženska fronta za radna i socijalna prava), Sanja Juras, Biserka Momčinović i Neva Tölle (Ženska mreža Hrvatske).

Velika koalicija ženskih organizacija, sindikalnih grupa i mreža ove će godine na maršu za Dan žena tematizirati novi Zakon o radu koji je unatoč nedostatku argumentirane javne rasprave i žestokom protivljenju svih sindikalnih središnjice te velikog broja organizacija civilnog društva i javnosti prošao prvo saborsko čitanje. Novi ZOR promovira nesigurne, fleksibilne oblike rada (rad na određeno, agencijski rad i prijenos ugovora o radu – outsourcing), legalizira dugogodišnje nezakonito ponašanje poslodavaca (pogotovo kad je riječ o prekovremenom radu), produljuje radni tjedan i do 60 sati te ograničava pravo na sindikalno organiziranje i štrajk.

Povrh toga što već danas 92 posto novozaposlenih žena radi s ugovorima na određeno vrijeme, što ih osobito diskriminira za slučaj trudnoće i majčinstva, novi bi zakon imao teške posljedice po žene i zbog nemogućnosti usklađivanja njihovog privatnog života, rada i obiteljskih obveza, te neplaćenog rada koji obavljaju zbog nepokrivenosti potrebnim društvenim servisima skrbi (za djecu, invalide, stare…).

Novi ZOR mora pasti! Previše je mladih ljudi nezaposleno, previše žena diskriminirano, previše starih siromašno i poniženo. Demontažu socijalne države ne možemo prihvatiti! Na to nas obvezuje i 377 tisuća nezaposlenih, kojima će se pridruživati sve više, a ne sve manje onih koji će ostati bez posla zbog fleksibilizacije rada.

Okupljanje započinje u subotu u 10:30 sati ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zvonimirovoj 15 u Zagrebu, odakle u 11:30 krećemo u solidarni marš put Trga bana Jelačića, na kojem će aktivistkinje održati prosvjed i pročitati zahtjeve, te dijeliti letke.

Vezani članci

  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve