Prosvjed 7. ožujka 2014.

Marš za 8. mart – nećemo zaboraviti 8 + 8 + 8!

U subotu 8. ožujka 2014. održat će se prosvjed pod nazivom Marš za 8. mart – nećemo zaboraviti 8 + 8 + 8! Velika koalicija ženskih organizacija, sindikalnih grupa i mreža ove će godine na maršu za Dan žena, međunarodni dan borbene solidarnosti žena, tematizirati novi Zakon o radu. Okupljanje započinje u 10:30 sati ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zvonimirovoj 15 u Zagrebu, odakle u 11:30 krećemo u solidarni marš put Trga bana Jelačića, na kojem će aktivistkinje održati prosvjed i pročitati zahtjeve, te dijeliti letke. Više pročitajte u nastavku.

Zagreb, 6. ožujka 2014. – Danas je održana konferencija za medije u organizaciji Ženske mreže Hrvatske, ženskih sindikalnih grupa i Ženske fronte za radna i socijalna prava na kojoj je najavljen marš u povodu 8. marta – Međunarodnog dana žena pod naslovom “8. mart – Nećemo zaboraviti 8 + 8 + 8!“ (8 sati rada, 8 sati odmora, 8 sati sna), slogan radničkog pokreta još 1886. godine. Dok nam neki kažu: Marš u prošlost! Mi odlučujemo marširati u ime prošlosti!

Na konferenciji za medije govorile su predstavnice koalicije ženskih organizacija i mreža Božica Žilić (Ženska sekcija SSSH), Višnja Stanišić (Odbor žena NHS), Jadranka Klekar (Ženska fronta za radna i socijalna prava), Sanja Juras, Biserka Momčinović i Neva Tölle (Ženska mreža Hrvatske).

Velika koalicija ženskih organizacija, sindikalnih grupa i mreža ove će godine na maršu za Dan žena tematizirati novi Zakon o radu koji je unatoč nedostatku argumentirane javne rasprave i žestokom protivljenju svih sindikalnih središnjice te velikog broja organizacija civilnog društva i javnosti prošao prvo saborsko čitanje. Novi ZOR promovira nesigurne, fleksibilne oblike rada (rad na određeno, agencijski rad i prijenos ugovora o radu – outsourcing), legalizira dugogodišnje nezakonito ponašanje poslodavaca (pogotovo kad je riječ o prekovremenom radu), produljuje radni tjedan i do 60 sati te ograničava pravo na sindikalno organiziranje i štrajk.

Povrh toga što već danas 92 posto novozaposlenih žena radi s ugovorima na određeno vrijeme, što ih osobito diskriminira za slučaj trudnoće i majčinstva, novi bi zakon imao teške posljedice po žene i zbog nemogućnosti usklađivanja njihovog privatnog života, rada i obiteljskih obveza, te neplaćenog rada koji obavljaju zbog nepokrivenosti potrebnim društvenim servisima skrbi (za djecu, invalide, stare…).

Novi ZOR mora pasti! Previše je mladih ljudi nezaposleno, previše žena diskriminirano, previše starih siromašno i poniženo. Demontažu socijalne države ne možemo prihvatiti! Na to nas obvezuje i 377 tisuća nezaposlenih, kojima će se pridruživati sve više, a ne sve manje onih koji će ostati bez posla zbog fleksibilizacije rada.

Okupljanje započinje u subotu u 10:30 sati ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zvonimirovoj 15 u Zagrebu, odakle u 11:30 krećemo u solidarni marš put Trga bana Jelačića, na kojem će aktivistkinje održati prosvjed i pročitati zahtjeve, te dijeliti letke.

Tagovi:
, , ,

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve