Snimke izlaganjâ: Madlen Nikolova i Ovidiu Tichindeleanu, 19.10.2013.

Pogledajte snimke izlaganjâ Ovidiu Tichindeleanua i Madlen Nikolove s konferencije CRS-a “Dileme ljevice: poteškoće, strategije, perspektive”. Tichindeleanu u izlaganju Od opozicijskog suživota do oslobođenja u Istočnoj Europi daje pregled situacije ljevice u Rumunjskoj iz internacionalističke perspektive, uz prijedlog strategija djelovanja i refleksije za nezavisnu ljevicu, na primjeru rada CriticAtaca i regionalne platforme LeftEast, dok Nikolova u izlaganju O bugarskoj postsocijalističkoj ljevici ocrtava osnovne linije razvoja bugarske ljevice poslije 1989., te razmatra izglede i ograničenja pozicije radikalne ljevice u trenutnoj političkoj krizi u Bugarskoj, uz naglašavanje bitnih lekcija za europsku ljevicu u cjelini.


Ovidiu Tichindeleanu:

Od opozicijskog suživota do oslobođenja u Istočnoj Europi

Narodni pokreti iz 2011. obilježili su prijelomni trenutak za rumunjsku ljevicu. Neoliberalna vlada je pala, a njezin predsjednik je na nacionalnom referendumu svrgnut većinom bez presedana od čak 87,52 posto glasova, što ga čini najnepopularnijim vođom još od posljednjih dana Ceausescua. No socijaldemokrati su pristali na nevjerojatan kompromis kako bi dospjeli na vlast, što je rezultiralo kohabitacijom koja pak omogućuje da se jasno nazire dominatna zajednička ideologija iza prividno oprečnih partijskih linija. Ti su događaji novoprobuđenu kritičku svijest kanalizirali u opći cinizam prema političkoj klasi i samom pojmu političkog. Nadalje, pet godina poslije izbijanja krize kapitalizma u samim njegovim centrima, velike sile u regiji ispisuju nove demarkacije geopolitičke moći, a Istočna Europa se posljedično našla rascijepljena između Europske unije i Euroazijske unije. U svojoj ću intervenciji dati pregled situacije ljevice u Rumunjskoj iz internacionalističke perspektive, uz prijedlog strategija djelovanja i refleksije za nezavisnu ljevicu, na primjeru rada CriticAtaca i regionalne platforme LeftEast.
Ovidiu Tichindeleanu je filozof i društveni teoretičar. Živi u Chişinăuu i Cluju. Objavljuje radove na teme kritičke društvene teorije, dekolonijalne misli, materijalizma, alternativnih epistemologija te kulturalne povijesti postkomunizma. Urednik je časopisa IDEA arts + society (www.ideamagazine.ro) i online časopisa CriticAtac.ro.


Madlen Nikolova:

O bugarskoj postsocijalističkoj ljevici

U izlaganju ću ukratko ocrtati osnovne linije razvoja bugarske ljevice poslije 1989., misleći pritom i na transformaciju Bugarske komunističke partije(BKP) u Bugarsku socijalističku partiju(BSP) koja trenutno dominira lijevim političkim spektrom, kao i na različite alternativne pokušaje artikulacije radikalne lijeve kritike. Potonji se dijele na raznovrsne partije nastale rascjepima unutar BSP-a i na vanparlamentarne pokrete i grupe koji su se počeli formirati posebno početkom 2000-tih. Cilj mi nije izlistavanje specifičnih grupa i organizacija koje su često mijenjale konkretne organizacijske forme i imena nego refleksija o širim političkim trendovima. U slučaju BSP-a radilo se o prilično radikalnoj transformaciji, od dramatično neuspjelog pokušaja uspostave tranzicije s ljudskim licem u 1990-ima do otvorenog neoliberalizma od ranih 2000-tih do danas. Navedene razvojne puteve na ljevici ću locirati u kontekst restauracije kapitalizma 1990-ih. U završnom dijelu prezentacije ću na općenitijem nivou razmotriti izglede i limite pozicije radikalne ljevice u trenutnoj političkoj krizi u Bugarskoj, u uvjerenju da se unutar tih specifičnosti mogu iznaći i bitne lekcije za europsku ljevicu u cjelini.

Madlen Nikolova završava dodiplomski studij Kulturalnih studija. Suosnivačica je društvenog centra Haspel u Sofiji i kolektiva Nove lijeve perspektive. Piše na Hysterical Parrhesia-i, blogu za marksističku kritiku ideologije.

(Izvor)

Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 18. lipnja 2025. Poziv na konferenciju za medije i izjava povodom izglasavanja Odluke o participacijama na Filozofskom fakultetu

    Poštovani_e predstavnici_e medija, Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizira konferenciju za medije koja će se održati danas, 18. lipnja 2025. godine s početkom u 15 sati ispred glavnog ulaza na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na adresi Ulica Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb. Povod organiziranja konferencije za medije jest održavanje sjednice Fakultetskog vijeća na kojoj će studentski predstavnici zahtijevati izglasavanje studentske inačice Odluke o participacijama za akademsku godinu 2025./2026. koja je rezultat višemjesečne borbe. Studenti su tijekom te borbe revitalizirali tijelo Plenuma koji već više od desetljeća ima kontinuitet borbe u Hrvatskoj, ali i regiji, za ljudska i studentska […]

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve