Novi broj Nepokorenog grada

Izašao je novi broj časopisa Nepokoreni grad u izdanju udruge Mladih antifašistkinja Zagreba (MAZ). Javna prezentaciji časopisa održat će se u srijedu 16.07.2014. u Centru za kulturu Trešnjevka, s početkom u 19 sati. Besplatni primjerak časopisa može se dobiti u prostorijama udruge MAZ u Hatzovoj 16, na promocijama časopisa ili naručiti poštom uz plaćanje poštarine javljanjem na nepokorenigrad.zagreb[at]gmail.com

Ivana Rukavina čitat će pjesme Izvora iz Kastva od kojih se jedna nalazi u novom broju časopisa, a o središnjoj temi broja nepokoreni rad govorit će Bojan Nonković iz Novog sindikata i Mislav Žitko, član Centra za radničke studije. Razgovarat ćemo o strukturnim prilagodbama koje su dovele do smanjenja radnih prava u zemljama europske periferije i o konkretnim primjerima otpora i organizacije ovako nametnutim reformama.

ČASOPIS NEPOKORENI GRAD

Časopis nastaje kao namjera članica i članova udruge da se o nasljeđu antifašizma i njegovih suvremenih značenja, raspravi unutar širokog spektra tema i na taj način u drugom mediju nastavi proizvodnja znanja koja se odvija unutar same udruge putem tribina, radionica, samoedukacijskih kružoka i organiziranja događaja.

Treći broj Nepokorenog grada u fokus stavlja temu – nepokoreni rad. Kao i u svakom broju do sad, autorskim tekstovima, intervjuima, osvrtima i analizama časopis obuhvaća djelovanje udruge, znanje i akcije koje se zajednički proizvode i stečena iskustva, te ih povezuje sa sličnim problemima i iskustvima zemalja u regiji u povijesnom kontinuitetu antifašističkog nasljeđa. Tako u broju možete pronaći iskustva otpora novom Zakonu o radu u Srbiji i kako je uspostavljena suradnja sindikata i lijevih kolektiva, potom što utjecaj internacionalnih financijskih institucija u sprezi sa specifično kalibriranim upravljačkim strukturama Bosne i Hercegovine znači za svakodnevni život u toj republici, kako se Makedonija nosi sa strukturalnim prilagodbama i od čega u takvim društvenim i političko-ekonomskim uvjetima ljudi danas žive.

Promjene radnog zakonodavstva, utjecaj financijskih institucija i europskih integracija prevedene su na razinu stvarnih uvjeta života i rada kroz razgovore sa samoorganiziranim radnicima u zdravstvu, sindikalnim povjerenicima i/ili umjetnicama u kojima se tematiziraju strukturna pitanja u mjerilu svakodnevnih problema. Dina Rončević objašnjava što znači biti automehaničarka, Marina Cvitić govori o stvarnim uvjetima rada u “maloj zemlji za velike odmore”, a plakati beogradskog kolektiva Škart potenciraju osnovne uvjete preživljavanja – “Obucite se”, “Nahranite se”, “Ogrejte se”.

Časopis izlazi tri puta godišnje uz potporu Ministarstva kulture i proizvod je udruženog rada članica i članova MAZa.

Vezani članci

  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve