Novi broj Nepokorenog grada

Izašao je novi broj časopisa Nepokoreni grad u izdanju udruge Mladih antifašistkinja Zagreba (MAZ). Javna prezentaciji časopisa održat će se u srijedu 16.07.2014. u Centru za kulturu Trešnjevka, s početkom u 19 sati. Besplatni primjerak časopisa može se dobiti u prostorijama udruge MAZ u Hatzovoj 16, na promocijama časopisa ili naručiti poštom uz plaćanje poštarine javljanjem na nepokorenigrad.zagreb[at]gmail.com

Ivana Rukavina čitat će pjesme Izvora iz Kastva od kojih se jedna nalazi u novom broju časopisa, a o središnjoj temi broja nepokoreni rad govorit će Bojan Nonković iz Novog sindikata i Mislav Žitko, član Centra za radničke studije. Razgovarat ćemo o strukturnim prilagodbama koje su dovele do smanjenja radnih prava u zemljama europske periferije i o konkretnim primjerima otpora i organizacije ovako nametnutim reformama.

ČASOPIS NEPOKORENI GRAD

Časopis nastaje kao namjera članica i članova udruge da se o nasljeđu antifašizma i njegovih suvremenih značenja, raspravi unutar širokog spektra tema i na taj način u drugom mediju nastavi proizvodnja znanja koja se odvija unutar same udruge putem tribina, radionica, samoedukacijskih kružoka i organiziranja događaja.

Treći broj Nepokorenog grada u fokus stavlja temu – nepokoreni rad. Kao i u svakom broju do sad, autorskim tekstovima, intervjuima, osvrtima i analizama časopis obuhvaća djelovanje udruge, znanje i akcije koje se zajednički proizvode i stečena iskustva, te ih povezuje sa sličnim problemima i iskustvima zemalja u regiji u povijesnom kontinuitetu antifašističkog nasljeđa. Tako u broju možete pronaći iskustva otpora novom Zakonu o radu u Srbiji i kako je uspostavljena suradnja sindikata i lijevih kolektiva, potom što utjecaj internacionalnih financijskih institucija u sprezi sa specifično kalibriranim upravljačkim strukturama Bosne i Hercegovine znači za svakodnevni život u toj republici, kako se Makedonija nosi sa strukturalnim prilagodbama i od čega u takvim društvenim i političko-ekonomskim uvjetima ljudi danas žive.

Promjene radnog zakonodavstva, utjecaj financijskih institucija i europskih integracija prevedene su na razinu stvarnih uvjeta života i rada kroz razgovore sa samoorganiziranim radnicima u zdravstvu, sindikalnim povjerenicima i/ili umjetnicama u kojima se tematiziraju strukturna pitanja u mjerilu svakodnevnih problema. Dina Rončević objašnjava što znači biti automehaničarka, Marina Cvitić govori o stvarnim uvjetima rada u “maloj zemlji za velike odmore”, a plakati beogradskog kolektiva Škart potenciraju osnovne uvjete preživljavanja – “Obucite se”, “Nahranite se”, “Ogrejte se”.

Časopis izlazi tri puta godišnje uz potporu Ministarstva kulture i proizvod je udruženog rada članica i članova MAZa.

Vezani članci

  • 2. kolovoza 2020. Pobuna protiv laži opasnih po život Prosvjedi u Srbiji početkom srpnja bili su potaknuti nizom laži i manipulacija kojima je vlast pokušala prikriti katastrofalno upravljanje pandemijom koronavirusa. Učinivši si medvjeđu uslugu pobjedom na izborima na kojima je parlament ispražnjen od opozicije, Vučićeva ambicija da održi privid demokracije u državi kojom vlada autokratski dodatno je dovedena u pitanje uslijed žestoke represije policijskih snaga protiv heterogene mase ljudi koja je izašla na ulice da iskaže svoje nezadovoljstvo na jedini preostali način u Vučićevoj Srbiji.
  • 2. kolovoza 2020. „Zašto glumiš marksista?“ "Biti „kapital“ nije supstantivna kvaliteta. Društveni odnosi kapitalizma pretvaraju stroj u kapital, što on nikako nije sam po sebi. Primjerice, krušna peć u kooperativnoj pekari u Montreuilu nije kapital, zato što je ugrađena u kooperativne i nenadničke društvene odnose. Međutim, ista krušna peć u industrijskoj pekari postaje kapital. Ista krušna peć. Kapital na jednom mjestu, ne-kapital na drugom. Biti kapital nije supstantivno svojstvo stvari."
  • 31. srpnja 2020. Iza leđa korone: rad, kuća i vrijeme Višak vremena za dokolicu, prividno nataložen u kućanstvima tijekom pandemije korona virusa, zakriva diferencijaciju rada po klasnim, rodnim i rasnim linijama, što autorica razmatra na podlozi teorije socijalne reprodukcije. Uz intenzifikaciju kućanskog, javnog odnosno komodificiranog orodnjenog reproduktivnog rada, na pretpostavljeni stambeni prostor eksternaliziran je i dio proizvodnog rada, bez adresiranja svih njegovih materijalnih dimenzija i pojačano prekarne izvedbe, dok je istovremeno veliki broj radnica i radnika van kućanstava nastavio obavljati onaj rad koji je neophodan za svakodnevno namirivanje potreba društva.
  • 26. srpnja 2020. Liberali još uvijek misle da će utvrđivanje činjenica zaustaviti desnicu "Za današnje liberale, standardni pristup borbi protiv desnice provjera je činjenica koje iznosi. Međutim, konzervativci nisu natjecatelji u debati: vode političku borbu i usmjereni su na pobjedu. Utvrđivanje činjenica neće nas spasiti."
  • 26. srpnja 2020. Toplinski valovi globalno su sve dulji i učestaliji "Nova studija donosi „nedvosmislene indikatore“ da globalno zagrijavanje nije samo u tijeku, već da i ubrzava. Znanstvenici i znanstvenice inzistiraju kako je „vrijeme za pasivnost prošlo“."
  • 26. srpnja 2020. Službeno je – Steven Pinker priča gluposti "Kada Steven Pinker uporno tvrdi da se stanje u svijetu sve više poboljšava, dobar dio njegova argumenta temelji se na tvrdnjama o smanjenju globalnog siromaštva. Međutim, novi izvještaj UN-ova stručnjaka za temu siromaštva poništava navedeni argument, demonstrirajući kako je globalno siromaštvo ostalo gotovo nepromijenjeno tijekom posljednjih četrdeset godina."
  • 19. srpnja 2020. Kako je Heidegger postao glavni filozof ekstremne desnice? "U Njemačkoj je Heideggerova popularnost na ekstremnoj desnici povezana s načinima na koje njegova filozofija legitimizira regionalni environmentalizam, populizam i kulturni rasizam ekstremne desnice. Njegova vizija nacionalnog tubitka (Dasein), specifičnog kolektivnog bića utemeljenog na zajedničkom duhu, tradiciji i uronjenost u lokalno, pruža suvremenoj njemačkoj ekstremnoj desnici viziju bijelog identiteta koji ujedinjuje „narod“ i „elitu“ na temelju privrženosti lokalnom i „običnim ljudima“ te njegovu glorifikaciju putem rasijalizacije inferiornog kulturnog i religijskog „Drugog“."
  • 19. srpnja 2020. Izvještaj s 218. plenuma Filozofskog fakulteta + izjava za medije Na 218. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održanom 13. srpnja, raspravljalo se o nepravilnostima u procesu izbora dekana FFZG-a i održavanju sjednice Senata na kojoj je valjalo odlučiti hoće li kandidatura većinski izglasanog profesora Jovanovića biti prihvaćena, o prirodi smjene dekanice Filozofskog Vesne Vlahović-Štetić i postavljanja o. d. dekana Miljenka Šimprage na čelo istog. Izglasane su tri točke (odbijanje razrješenja dekanice i postavljanja Šimprage za o. d. dekana, te umjesto njega potvrđivanje demokratski izabranog o. d. dekana Bagića), koje su usmjerene prema Senatu. Uspostavljene su radne grupe i najavljene daljnje akcije te širenje fronte.
  • 19. srpnja 2020. Ne možemo govoriti o rasizmu bez razumijevanja bjelačkosti "Bijeli životi već su bitniji od drugih, stoga proklamirati da su bitni znači pridati im dodatnu vrijednost, što nas opasno približava terenu bjelačke supremacije. To ne znači da su sve bijele osobe u zapadnim društvima materijalno dobro zbrinute ili da ne trpe oskudicu, nego da to nije posljedica činjenice da su bijeli. Crni životi i dalje su obezvrjeđeni, a kako bismo došli do željene situacije u kojoj su svi životi (uistinu) bitni, prvo oni moraju ostvariti paritet tako što će postati bitni. Ovo uistinu nije toliko teško razumjeti, osim ako to odabirete ne razumjeti."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve