Novi broj Nepokorenog grada

Izašao je novi broj časopisa Nepokoreni grad u izdanju udruge Mladih antifašistkinja Zagreba (MAZ). Javna prezentaciji časopisa održat će se u srijedu 16.07.2014. u Centru za kulturu Trešnjevka, s početkom u 19 sati. Besplatni primjerak časopisa može se dobiti u prostorijama udruge MAZ u Hatzovoj 16, na promocijama časopisa ili naručiti poštom uz plaćanje poštarine javljanjem na nepokorenigrad.zagreb[at]gmail.com

Ivana Rukavina čitat će pjesme Izvora iz Kastva od kojih se jedna nalazi u novom broju časopisa, a o središnjoj temi broja nepokoreni rad govorit će Bojan Nonković iz Novog sindikata i Mislav Žitko, član Centra za radničke studije. Razgovarat ćemo o strukturnim prilagodbama koje su dovele do smanjenja radnih prava u zemljama europske periferije i o konkretnim primjerima otpora i organizacije ovako nametnutim reformama.

ČASOPIS NEPOKORENI GRAD

Časopis nastaje kao namjera članica i članova udruge da se o nasljeđu antifašizma i njegovih suvremenih značenja, raspravi unutar širokog spektra tema i na taj način u drugom mediju nastavi proizvodnja znanja koja se odvija unutar same udruge putem tribina, radionica, samoedukacijskih kružoka i organiziranja događaja.

Treći broj Nepokorenog grada u fokus stavlja temu – nepokoreni rad. Kao i u svakom broju do sad, autorskim tekstovima, intervjuima, osvrtima i analizama časopis obuhvaća djelovanje udruge, znanje i akcije koje se zajednički proizvode i stečena iskustva, te ih povezuje sa sličnim problemima i iskustvima zemalja u regiji u povijesnom kontinuitetu antifašističkog nasljeđa. Tako u broju možete pronaći iskustva otpora novom Zakonu o radu u Srbiji i kako je uspostavljena suradnja sindikata i lijevih kolektiva, potom što utjecaj internacionalnih financijskih institucija u sprezi sa specifično kalibriranim upravljačkim strukturama Bosne i Hercegovine znači za svakodnevni život u toj republici, kako se Makedonija nosi sa strukturalnim prilagodbama i od čega u takvim društvenim i političko-ekonomskim uvjetima ljudi danas žive.

Promjene radnog zakonodavstva, utjecaj financijskih institucija i europskih integracija prevedene su na razinu stvarnih uvjeta života i rada kroz razgovore sa samoorganiziranim radnicima u zdravstvu, sindikalnim povjerenicima i/ili umjetnicama u kojima se tematiziraju strukturna pitanja u mjerilu svakodnevnih problema. Dina Rončević objašnjava što znači biti automehaničarka, Marina Cvitić govori o stvarnim uvjetima rada u “maloj zemlji za velike odmore”, a plakati beogradskog kolektiva Škart potenciraju osnovne uvjete preživljavanja – “Obucite se”, “Nahranite se”, “Ogrejte se”.

Časopis izlazi tri puta godišnje uz potporu Ministarstva kulture i proizvod je udruženog rada članica i članova MAZa.

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve