Kartografija otpora (7-10.5. 2015.)

U tijeku je Kartografija otpora, projekt koji [BLOK] – Lokalna baza za osvježavanje kulture organizira povodom 70-te godišnjice oslobođenja Zagreba od fašizma, kao pokušaj da se iznesu potisnute političke dimenzije antifašističke borbe te intervenira kako u dominantni diskurs, koji u ključu revizionizma i antikomunizma demonizira partizansku borbu i narodni otpor fašizmu, tako i u onaj liberalno-kulturalistički, koji govoreći o NOB-u prešućuje njegovu neodvojivost od socijalističke revolucije. Ne propustite preostale događaje – urbani seminar “Punktovi otpora: Zagreb 1941-45.” (9.5., polazak u podne s Trga žrtava fašizma), tribinu “NOB i politika povijesti” (9.5., 17h, knjižnica Bogdana Ogrizovića), na kojoj govore Dean Duda i Boris Buden; i tribinu “Teror, otpor, oslobođenje” (10.5., 19h, MAZ, Hatzova 16) u kojoj sudjeluju Josip Jagić, Lovro Krnić, Goran Korov i Stefan Treskanica. Detaljnije informacije u nastavku.





Kartografija otpora

-povjesničarsko istraživanje, urbani seminar i tri tribine-


Povodom 70-te godišnjice oslobođenja Zagreba od fašizma, “Kartografija otpora” predstavlja pokušaj da se iznesu potisnute političke dimenzije antifašističke borbe i da se intervenira kako u dominantni diskurs, koji u ključu revizionizma i antikomunizma demonizira partizansku borbu i narodni otpor fašizmu, tako i u onaj liberalno-kulturalistički, koji govoreći o NOB-u prešućuje njegovu neodvojivost od socijalističke revolucije.

“Kartografija otpora” istražuje ilegalni Zagreb 1941.-45, mreže i organizacije otpora te njihovo utemeljenje u radničkom i partijskom organiziranju tridesetih godina. Istraživanje se fokusira na politički, društveni i vojni kontekst samog Oslobođenja: represivni aparat NDH, vojne akcije oko Zagreba, strukturu i partijsku organizaciju unutar okupiranog grada te široku i razgranatu mrežu otpora organiziranu kroz Narodnu pomoć. Cilj nam je politizirati ovo povijesno iskustvo te otvoriti raspravu o tome što je fašizam danas, a onda i pitanje o mogućnostima antifašističkog organiziranja i pružanju otpora opresiji i ekonomskoj eksploataciji na europskoj periferiji. Pritom nase ne zanima komemoracija, već edukacija o historijatu ovih borbi s onu stranu njihove muzealizacije i kulturalizacije koje vode njihovoj potpunoj depolitizaciji.


KARTOGRAFIJA OTPORA – PROGRAM




Nepokoreni grad – Zagreb u antifašističkoj borbi 1941-45.

– tribina –

7. 5. 2015, 20:30 h

Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5

sudjeluju: Branka Boban (povjesničarka u mirovini) i Goran Hutinec (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

moderator: Josip Jagić (Mreža antifašistkinja Zagreba)

U razgovoru s Brankom Boban i Goranom Hutincem pokušat ćemo skicirati političku dinamiku koja je strukturirala povijesni proces raspada NDH i oslobođenja Jugoslavije od fašizma na primjeru grada Zagreba. Raspad NDH i oslobođenje od fašizma koje je uslijedilo nisu samo nužna posljedica promjena koje su se događale diljem svjetskih ratišta, već su i rezultat političke borbe aktivistkinja i aktivista Narodnooslobodilačkog pokreta. Vodeći računa o specifičnom kontekstu unutar kojeg se ta politička borba u Zagrebu vodila, pokušat ćemo dati i odgovor na pitanje o njezinom karakteru. Ograničenja konteksta i struktura političke akcije sačinjavali su živi politički proces kojeg nazivamo Narodnooslobodilačkom borbom.



Punktovi otpora: Zagreb 1941-45.

– urbani seminar –

9. 5. 2015, 12.00 h

okupljanje na Trgu žrtava fašizma

sudjeluju: Josip Jagić, Goran Korov, Lovro Krnić, Stefan Treskanica, BLOK: Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Vesna Vuković

Narativni rukavci “otkopani odozdo” (iz memoarske i arhivske građe), fiksiraju mrežu i tokove otpora tijekom okupacije Zagreba u sljedećim točkama-stanicama: (1) Trg žrtava fašizma, (2) Tvrtkova ulica, (3) Trg kralja Petra Krešimira IV, (4) Ulica Crvenog križa, (5) Trg Bartola Kašića, (6) križanje Derenčinove i Šubićeve (plato ispred INA-e), (7) Kvaternikov trg. Prevođenje arhivskog istraživanja i iščitavanja literature u ne-znanstveni format ture omogućava održavanje sata povijesti in situ, na mjestima odigravanja ključnih događaja mikrohistorije zagrebačkog pokreta otpora. Pritom kulisa izvedbe, živo tkivo gradskog prostora, 70 godina kasnije jasno ocrtava niz transformacija – kako onih prostornih, tako i ideoloških – u odnosu na vrijeme aktivnog djelovanje pozadinskog fronta NOP-a, neizbježno uvodeći u priču suvremeni kontekst. Reafirmacija potisnutog povijesnog iskustva tako postaje alternativa tradicionalnim komemorativnim praksama; ne se zanimajući se isključivo ni prvenstveno za individualne priče i velike događaje ona može adekvatnije zahvatiti strukturne karaktiristike NOP-a. Od obrta i dućana koji su služili za razmjenu informacija i materijala, preko ilegalnih radio-stanica i tiskara u privatnim stanovima, do institucija NDH-a u kojima je NOP imao “svoje ljude”, odabrani punktovi ujedno su i odgovor na sve prisutniji revizionizam, kojemu jasno poručuje da u temelju Oslobođenja stoji razgranata mreža stanovnika Zagreba – brojnih radnika, liječnika, studenata i umjetnika, koji nisu oklijevali da se politiziraju i pridruže borbi.



NOB i politika povijesti

– tribina –

9. 5. 2015, 17.00 h

Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5

sudjeluju: Boris Buden (Humboldtov Univerzitet u Berlinu), Dean Duda (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

moderira: Stipe Ćurković (Centar za radničke studije, Zagreb)

SFRJ je rođen iz NOB-a. To je ujedno banalna povijesna istina i jedna od centralnih formula autolegtimacijskih narativa jugoslavenskog socijalističkog projekta. Iskustvo otpora i oružane pobjede nad okupatorskim vojskama, kolaboracionistima, agentima restauracije monarhije, agentima fašističkog i šovinističkog terora, postalo je zalog kohezije države. NOB je bio sveprisutna referenca u političkom i javnom diskursu, obrazovanju i svakodnevici. No diskurs o NOB-u, načini njegove tematizacije i uvjeti njegove recepcije kroz godine su se mijenjali pod utjecajem novih socio-ekonomskih, političkih i kulturnih okolnosti. I nakon raspada SFRJ-a, NOB ostaje relativno važno mjesto u narativima koji prate nastanak i strategije historiografske legitimacije novih nacionalnih država, ali sada pod znakom često agresivnog revizionizma – u rasponu od nacionalističkog osporavanja do recentnijih liberalnih pokušaja odvajanja antifašizma od socijalističkog projekta i revolucije. U razgovoru s Borisom Budenom i Deanom Dudom pokušat ćemo rekonstruirati neke od etapa te putanje, ali i silnice koje su ih oblikovale.



Teror, otpor, oslobođenje

– tribina –

10. 5. 2015, 19.00 h

Mreža antifašistkinja Zagreba, Hatzova 16

sudjeluju: Josip Jagić (Mreža antifašistkinja Zagreba), Lovro Krnić (Mreža antifašistkinja Zagreba), Goran Korov, Stefan Treskanica

Četiri istraživača zaokružuju priču o ratnom Zagrebu, materijalnoj svakodnevici, pokretu otpora, širim vojnim akcijama i pripremi za oslobođenje grada. To da su u veljači 1945. tridesetorica talaca visila zbog sakupljanja “Crvene pomoći” – “zdravstvenog tvoriva, promičbenog tvoriva, živeži” i ostaloga – a sitni prilagači osjećali se “kao u paklu”, to da je broj stanovnika Zagreba mutirao s oko 210 000 (’41.) na oko 500 000 krajem ’44. i početkom ’45., od čega je 80 tisuća bilo Nijemaca, njemačkih oficira, doušnika i pratećih službi. To da je mjesni komitet zbog opasnosti centriran izvan grada, u Pokupskome, da ustaše vezuju i obilježavaju svakoga koga još nisu, da je mobilizacija potpuna, oskudica opća, a teror efikasan – sve to daje presjek jedne urbane dinamike, ali i mentalnog stanja uoči oslobođenja. Jedan od ciljeva tribine jest i promoviranje spoja aktivista te profesionalnih historičara u tradiciji britanske radical history.





organizator: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe u partnerstvu s [BLOK]-om

radna grupa: Ivana Hanaček, Josip Jagić, Goran Korov, Lovro Krnić, Ana Kutleša, Milena Ostojić, Krunoslav Stojaković, Stefan Treskanica, Vesna Vuković

dizajn: Hrvoje Živčić & Dario Dević



(Izvor)




Vezani članci

  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.
  • 14. lipnja 2020. Trudeauov odgovor na rad policije i rasnu pravdu samo je prazna gesta Platitude centrističkih političara poput kanadskog premijera Justina Trudeaua i njihovo korištenje prilika za simboličku kooptaciju antirasističkih društvenih pokreta slaba su zamjena za strukturno adresiranje mehanizama i institucija koje potiču i održavaju rasizam, fenomen koji nikako nije ograničen na kontekst SAD-a.
  • 14. lipnja 2020. Rezervna armija – pandemijsko izdanje "Zbog načina na koji je američka ekonomija trenutno konfigurirana, privatna poduzeća počet će zapošljavati radnice i radnike i smanjivati rezervnu armiju tek kada im to postane profitabilno. Radnici i radnice će pak biti prepušteni na milost i nemilost tih odluka i, posljedično, na agregatnoj razini nastaviti gubiti naspram njihova suparnika, korporacija koje neovisno o ikome donose odluke o zapošljavanju."
  • 7. lipnja 2020. Rad od kuće nakon korona virusa osigurat će šefovima veću kontrolu nad radničkim životima Korist koju korporacijama donosi rad od kuće daleko nadilazi pogodnosti koje od takvog aranžmana imaju radnici i radnice. Unatoč tome što istraživanja pokazuju da ih većina jedva čeka vratiti se na tradicionalno radno mjesto, uštede koje se mogu ostvariti eksternaliziranjem nekretninskih i režijskih troškova na individualna kućanstva, uspješno provedeni eksperiment rada na daljinu tijekom pandemije i pritom zabilježeni porast učinkovitosti pružile su upravama velikih kompanija dovoljno povoda da krenu najavljivati prebacivanje na „digitalni standard“, koji radništvu predstavljaju kao povlasticu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve