Kartografija otpora (7-10.5. 2015.)

U tijeku je Kartografija otpora, projekt koji [BLOK] – Lokalna baza za osvježavanje kulture organizira povodom 70-te godišnjice oslobođenja Zagreba od fašizma, kao pokušaj da se iznesu potisnute političke dimenzije antifašističke borbe te intervenira kako u dominantni diskurs, koji u ključu revizionizma i antikomunizma demonizira partizansku borbu i narodni otpor fašizmu, tako i u onaj liberalno-kulturalistički, koji govoreći o NOB-u prešućuje njegovu neodvojivost od socijalističke revolucije. Ne propustite preostale događaje – urbani seminar “Punktovi otpora: Zagreb 1941-45.” (9.5., polazak u podne s Trga žrtava fašizma), tribinu “NOB i politika povijesti” (9.5., 17h, knjižnica Bogdana Ogrizovića), na kojoj govore Dean Duda i Boris Buden; i tribinu “Teror, otpor, oslobođenje” (10.5., 19h, MAZ, Hatzova 16) u kojoj sudjeluju Josip Jagić, Lovro Krnić, Goran Korov i Stefan Treskanica. Detaljnije informacije u nastavku.





Kartografija otpora

-povjesničarsko istraživanje, urbani seminar i tri tribine-


Povodom 70-te godišnjice oslobođenja Zagreba od fašizma, “Kartografija otpora” predstavlja pokušaj da se iznesu potisnute političke dimenzije antifašističke borbe i da se intervenira kako u dominantni diskurs, koji u ključu revizionizma i antikomunizma demonizira partizansku borbu i narodni otpor fašizmu, tako i u onaj liberalno-kulturalistički, koji govoreći o NOB-u prešućuje njegovu neodvojivost od socijalističke revolucije.

“Kartografija otpora” istražuje ilegalni Zagreb 1941.-45, mreže i organizacije otpora te njihovo utemeljenje u radničkom i partijskom organiziranju tridesetih godina. Istraživanje se fokusira na politički, društveni i vojni kontekst samog Oslobođenja: represivni aparat NDH, vojne akcije oko Zagreba, strukturu i partijsku organizaciju unutar okupiranog grada te široku i razgranatu mrežu otpora organiziranu kroz Narodnu pomoć. Cilj nam je politizirati ovo povijesno iskustvo te otvoriti raspravu o tome što je fašizam danas, a onda i pitanje o mogućnostima antifašističkog organiziranja i pružanju otpora opresiji i ekonomskoj eksploataciji na europskoj periferiji. Pritom nase ne zanima komemoracija, već edukacija o historijatu ovih borbi s onu stranu njihove muzealizacije i kulturalizacije koje vode njihovoj potpunoj depolitizaciji.


KARTOGRAFIJA OTPORA – PROGRAM




Nepokoreni grad – Zagreb u antifašističkoj borbi 1941-45.

– tribina –

7. 5. 2015, 20:30 h

Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5

sudjeluju: Branka Boban (povjesničarka u mirovini) i Goran Hutinec (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

moderator: Josip Jagić (Mreža antifašistkinja Zagreba)

U razgovoru s Brankom Boban i Goranom Hutincem pokušat ćemo skicirati političku dinamiku koja je strukturirala povijesni proces raspada NDH i oslobođenja Jugoslavije od fašizma na primjeru grada Zagreba. Raspad NDH i oslobođenje od fašizma koje je uslijedilo nisu samo nužna posljedica promjena koje su se događale diljem svjetskih ratišta, već su i rezultat političke borbe aktivistkinja i aktivista Narodnooslobodilačkog pokreta. Vodeći računa o specifičnom kontekstu unutar kojeg se ta politička borba u Zagrebu vodila, pokušat ćemo dati i odgovor na pitanje o njezinom karakteru. Ograničenja konteksta i struktura političke akcije sačinjavali su živi politički proces kojeg nazivamo Narodnooslobodilačkom borbom.



Punktovi otpora: Zagreb 1941-45.

– urbani seminar –

9. 5. 2015, 12.00 h

okupljanje na Trgu žrtava fašizma

sudjeluju: Josip Jagić, Goran Korov, Lovro Krnić, Stefan Treskanica, BLOK: Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Vesna Vuković

Narativni rukavci “otkopani odozdo” (iz memoarske i arhivske građe), fiksiraju mrežu i tokove otpora tijekom okupacije Zagreba u sljedećim točkama-stanicama: (1) Trg žrtava fašizma, (2) Tvrtkova ulica, (3) Trg kralja Petra Krešimira IV, (4) Ulica Crvenog križa, (5) Trg Bartola Kašića, (6) križanje Derenčinove i Šubićeve (plato ispred INA-e), (7) Kvaternikov trg. Prevođenje arhivskog istraživanja i iščitavanja literature u ne-znanstveni format ture omogućava održavanje sata povijesti in situ, na mjestima odigravanja ključnih događaja mikrohistorije zagrebačkog pokreta otpora. Pritom kulisa izvedbe, živo tkivo gradskog prostora, 70 godina kasnije jasno ocrtava niz transformacija – kako onih prostornih, tako i ideoloških – u odnosu na vrijeme aktivnog djelovanje pozadinskog fronta NOP-a, neizbježno uvodeći u priču suvremeni kontekst. Reafirmacija potisnutog povijesnog iskustva tako postaje alternativa tradicionalnim komemorativnim praksama; ne se zanimajući se isključivo ni prvenstveno za individualne priče i velike događaje ona može adekvatnije zahvatiti strukturne karaktiristike NOP-a. Od obrta i dućana koji su služili za razmjenu informacija i materijala, preko ilegalnih radio-stanica i tiskara u privatnim stanovima, do institucija NDH-a u kojima je NOP imao “svoje ljude”, odabrani punktovi ujedno su i odgovor na sve prisutniji revizionizam, kojemu jasno poručuje da u temelju Oslobođenja stoji razgranata mreža stanovnika Zagreba – brojnih radnika, liječnika, studenata i umjetnika, koji nisu oklijevali da se politiziraju i pridruže borbi.



NOB i politika povijesti

– tribina –

9. 5. 2015, 17.00 h

Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5

sudjeluju: Boris Buden (Humboldtov Univerzitet u Berlinu), Dean Duda (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

moderira: Stipe Ćurković (Centar za radničke studije, Zagreb)

SFRJ je rođen iz NOB-a. To je ujedno banalna povijesna istina i jedna od centralnih formula autolegtimacijskih narativa jugoslavenskog socijalističkog projekta. Iskustvo otpora i oružane pobjede nad okupatorskim vojskama, kolaboracionistima, agentima restauracije monarhije, agentima fašističkog i šovinističkog terora, postalo je zalog kohezije države. NOB je bio sveprisutna referenca u političkom i javnom diskursu, obrazovanju i svakodnevici. No diskurs o NOB-u, načini njegove tematizacije i uvjeti njegove recepcije kroz godine su se mijenjali pod utjecajem novih socio-ekonomskih, političkih i kulturnih okolnosti. I nakon raspada SFRJ-a, NOB ostaje relativno važno mjesto u narativima koji prate nastanak i strategije historiografske legitimacije novih nacionalnih država, ali sada pod znakom često agresivnog revizionizma – u rasponu od nacionalističkog osporavanja do recentnijih liberalnih pokušaja odvajanja antifašizma od socijalističkog projekta i revolucije. U razgovoru s Borisom Budenom i Deanom Dudom pokušat ćemo rekonstruirati neke od etapa te putanje, ali i silnice koje su ih oblikovale.



Teror, otpor, oslobođenje

– tribina –

10. 5. 2015, 19.00 h

Mreža antifašistkinja Zagreba, Hatzova 16

sudjeluju: Josip Jagić (Mreža antifašistkinja Zagreba), Lovro Krnić (Mreža antifašistkinja Zagreba), Goran Korov, Stefan Treskanica

Četiri istraživača zaokružuju priču o ratnom Zagrebu, materijalnoj svakodnevici, pokretu otpora, širim vojnim akcijama i pripremi za oslobođenje grada. To da su u veljači 1945. tridesetorica talaca visila zbog sakupljanja “Crvene pomoći” – “zdravstvenog tvoriva, promičbenog tvoriva, živeži” i ostaloga – a sitni prilagači osjećali se “kao u paklu”, to da je broj stanovnika Zagreba mutirao s oko 210 000 (’41.) na oko 500 000 krajem ’44. i početkom ’45., od čega je 80 tisuća bilo Nijemaca, njemačkih oficira, doušnika i pratećih službi. To da je mjesni komitet zbog opasnosti centriran izvan grada, u Pokupskome, da ustaše vezuju i obilježavaju svakoga koga još nisu, da je mobilizacija potpuna, oskudica opća, a teror efikasan – sve to daje presjek jedne urbane dinamike, ali i mentalnog stanja uoči oslobođenja. Jedan od ciljeva tribine jest i promoviranje spoja aktivista te profesionalnih historičara u tradiciji britanske radical history.





organizator: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe u partnerstvu s [BLOK]-om

radna grupa: Ivana Hanaček, Josip Jagić, Goran Korov, Lovro Krnić, Ana Kutleša, Milena Ostojić, Krunoslav Stojaković, Stefan Treskanica, Vesna Vuković

dizajn: Hrvoje Živčić & Dario Dević



(Izvor)




Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam "U situaciji degradiranja osnovnih materijalnih preduvjeta za uspostavu održivog i pravednog postkapitalističkog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos s prirodom i neljudskim životinjama, te u skladu s time i količinu, ali i sadržaj potrošnje. Istovremeno treba imati u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih – radničkih, ekoloških, antiimperijalističkih, feminističkih, queer, antirasnih, antispecističkih – borbi otvorio politički prostor za osmišljavanje komunističke alternative kao jedinog pravog i održivog rješenja trenutne ekološke krize."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve