Zagreb Pride 2015: “Glasnije i hrabrije: Antifašizam – bez kompromisa!”

Današnja XIV. Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji “Zagreb Pride 2015”, koja kreće u 15 sati s Marulićeva trga pod parolom “Glasnije i hrabrije: Antifašizam – bez kompromisa!” u proglasu poziva na širenje polja borbe i zajedništvo protiv struktura moći angažiranih na političkom, moralnom i ekonomskom razaranju društva: “Naša ljudska prava moraju biti neotuđiva. Na njima više nitko neće raditi kompromise radi vlastitih, sebičnih interesa! Danas skidamo ružičaste naočale i krećemo u borbu, izlazimo van i marširamo ulicama. Danas se ne autamo samo kao LGBTIQ – danas se autamo kao građanke i građani koji neće mirno stajati i šutke gledati kako se kotač povijesti okreće unazad. Autamo se kao feministkinje, autamo se kao antifašisti, autamo se kao protivnici klerikalne desnice, autamo se kao borkinje za radnička prava.”



PROGLAS: “Glasnije i hrabrije: Antifašizam – bez kompromisa!”


Što je postala Hrvatska danas?

Dugovi, krediti i deložacije. Napadi na reproduktivna prava i šovinizam. Razbijanje ćiriličnih ploča, vojni rokovi i kvazi-patriotizam. Šator.

Ovo nije stvarnost kakvu želimo, nego kakvu zajednički moramo mijenjati!

Mi smo lezbe, mi smo pederi, mi smo bi, mi smo trans, mi smo queer, mi smo sto drugih stvari uz to i mi nismo zadovoljni ovim stanjem u državi! Ovdje smo zajedno jer ovo nije samo Povorka ponosa – ovo je najveći politički prosvjed u Hrvatskoj. Došli smo ovdje odlučno i glasno poručiti da nikada nismo bili jači i da nas ne mogu uplašiti, ušutkati niti razjediniti. Od svojih ideala ne odustajemo!

Dok postoje oni koji neumorno zazivaju ratove, postojat ćemo i mi da se borimo za društvo mira, suživota i solidarnosti.

Dok vladaju pohlepa za moći i profitom, stajat ćemo snažno u obrani svojih javnih dobara, okoliša i blagostanja.

Dok mole ispred bolnica i pokušavaju nam oduzeti naše slobode, bit ćemo tu da očuvamo pravo na izbor i autonomiju.

Dok truju javnost govorom mržnje protiv svega što je drugačije, naši glasovi orit će se u obranu otvorenog društva i demokracije.

Ne smijemo se prepustiti osjećaju apatije i cinizma. Pasivnost i skretanje pogleda luksuz su koji si više ne možemo priuštiti jer sve nas tlače iste strukture moći. Moramo ih zaustaviti u daljnjem političkom, ekonomskom i moralnom razaranju našega društva. Naša ljudska prava moraju biti neotuđiva. Na njima više nitko neće raditi kompromise radi vlastitih, sebičnih interesa!

Danas skidamo ružičaste naočale i krećemo u borbu, izlazimo van i marširamo ulicama. Danas se ne autamo samo kao LGBTIQ – danas se autamo kao građanke i građani koji neće mirno stajati i šutke gledati kako se kotač povijesti okreće unazad. Autamo se kao feministkinje, autamo se kao antifašisti, autamo se kao protivnici klerikalne desnice, autamo se kao borkinje za radnička prava.

Osnaživanjem široke fronte unutar koje djelujemo, želimo buditi nadu u to da su promjene ipak moguće. Ali ako želimo pravu borbu, a ne onu s vjetrenjačama, morat ćemo se više povezati. Morat ćemo biti glasnije, hrabrije i vidljivije! Odgovor radikalizaciji i mržnji mora biti zajednički glas široke i ujedinjene progresivne fronte!

Odavno smo sišli s margina i na njih se ne vraćamo. Pokažimo im koliko nas ima, jer mi smo snaga ovog društva!

Pokrenimo se i djelujmo! Za solidarnost i demokraciju, za sestrinstvo i jedinstvo, za lezbijstvo i kvirstvo! Za antifašizam – bez kompromisa!




Vezani članci

  • 13. studenoga 2018. „Građanski antifašizam” na braniku Tuđmanove Hrvatske U trenutku dok desnica, s najekstremnijom agendom u zadnjih trideset godina, polako osvaja političke institucije i javne prostore, na ljevici je da koncipira progresivne i emancipatorne odgovore. Da taj proces ne ide baš glatko, pokazuje obrazovni program Centra za studij demokracije i ljudskih prava koji nudi samo još jedno pražnjenje pojma antifašizma od socijalističkog političkog sadržaja i njegovo reapropriranje u duhu građanskih vrijednosti. No ovaj program odlazi i korak dalje, pa antifašizmom pravda i tuđmanistički projekt samostalne i nezavisne Hrvatske. Problematični aspekti ovakvog edukacijskog okvira u tekstu su analizirani s obzirom na njihove historijske, teorijske i političke implikacije.
  • 13. studenoga 2018. Podrška plenuma FFZG-a radnicima Uljanika i 3. maja Pristajući na diktat međunarodnih institucija, Hrvatska je zapostavila ulaganja u vlastitu industriju, prepuštajući istu privatnim investitorima. Situacija u kojoj se trenutno nalazi hrvatska brodogradnja tragičan je primjer izostanka gospodarske vizije, s obzirom na to da se radi o industrijskoj grani koja može biti profitabilna. Opetovano se pokazuje da kratkoročni interesi privatnog sektora nadjačavaju nužnost provođenja politika koje bi osigurale dugoročnu održivost domaće industrije i javnog sustava kojeg ista podržava. U nastavku možete pročitati studentsku podršku radnicima brodogradilišta.
  • 12. studenoga 2018. Imperijalna bilanca: Neispričana priča o britanskom gulagu u Keniji Prema uvriježenom narativu o totalitarizmima, ovi su nedemokratski i autoritarni režimi, sa svojim kršenjima ljudskih prava, presudno obilježili prošlo stoljeće. Unatoč dijametralno suprotnim politikama, desni i lijevi totalitarizam navodno su slični po represivnosti, čija je kruna bila uspostava sustava logora: s jedne strane Auschwitz, s druge Gulag. Ovaj narativ implicira da je pored totalitarnih režima postojao i slobodni svijet, u kojem bi takvi zločini bili nezamislivi. No taj su mit o sebi u najvećoj mjeri izmislili sami pobjednici Hladnog rata, zamećući tragove svojih zločina, poput gigantskog sustava logora kojeg je u Keniji uspostavila britanska kolonijalna vlast u pokušaju da tu zemlju sačuva za bijele koloniste. Razmjeri ovog zločina bili su gotovo nepoznati zapadnoj javnosti do 2005. godine, kada je američka historičarka Caroline Elkins objavila detaljnu studiju o britanskom sustavu logora u Keniji. Donosimo prijevod predgovora njezine knjige.
  • 1. studenoga 2018. Izvještaj s 217. plenuma FFZG-a Prema odluci 203. plenuma iz 2016. godine, na 217. plenumu primarno se raspravljalo se o autorizaciji dokumentarnog filma vezanog uz borbu studenata protiv klerikalizacije obrazovanja. Nakon odgledanog dokumentarca, plenum je autorizirao film i dao svoje sugestije autoru. Prilikom rasprave o davanju podrške radnicima 3. maja, otvorilo se pitanje funkcioniranja plenuma u narednom periodu, odnosno potrebi da se sastaje češće te počne djelovati kao aktivističko tijelo koje će ažurnije reagirati na društvena zbivanja. Uz to, naznačeno je da bi naredna obljetnička godina trebala biti obilježena događanjima vezanima uz borbu za besplatno obrazovanje. Na kraju plenuma iznesen je izvještaj o aktivnostima plenumskih radnih grupa i tekućim akademskim projektima koji su od interesa za plenum.
  • 18. listopada 2018. Zdravstvo kao potrošno dobro Jačanje tržišne usmjerenosti javnozdravstvenog sustava, vidljivo iz Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti o kojem se trenutno vodi rasprava u Saboru, sastavni je dio zdravstvenih politika međunarodnih trgovinskih ugovora te politika Europske unije. O degradaciji štamparovskog socijalnog modela javnozdravstvenog sustava i sve većoj nedostupnosti temeljne zdravstvene skrbi velikom dijelu stanovništva, ulozi privatnog sektora u sistemskom onemogućivanju ulaganja u opremljenost javnih bolnica, opasnostima koje nam donose CETA i GATS, te suodnosu zdravstvenih politika i radnog zakonodavstva razgovarale smo sa Snježanom Ivčić, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo.
  • 15. rujna 2018. Klasna borba, a ne klasna suradnja O važnosti teorijskog i pedagoškog rada za revolucionarnu praksu čitajte u tekstu o životu i djelovanju istarske revolucionarke Giuseppine Martinuzzi, članice Komunističke partije Italije i političke sekretarke Ženske komunističke grupe u Trstu u razdoblju jačanja fašizma i revolucionarnog radničkog pokreta u Istri i Italiji. Tekst Andreje Gregorine nadovezuje se na nedavno objavljeni članak o borbi njemačke marksistkinje Clare Zetkin protiv fašizma, imperijalizma i kapitalizma nakon Prvog svjetskog rata.
  • 24. kolovoza 2018. Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu) Donosimo novi prilog raspravi o jeziku, potaknutoj Deklaracijom o zajedničkom jeziku. Lingvistkinja Snježana Kordić odgovara filozofu i publicistu Borisu Budenu na njegov posljednji tekst „Šamar, letva, kamen, znanost, jezik / Odgovor Snježani Kordić“. Odgovor prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 24. kolovoza 2018. Dok je kapitalizma, bit će i fašizma Historijska povezanost fašizama i krize kapitalističkog načina proizvodnje, te antifašističkog pokreta i međunarodne borbe radništva, rijetko se spominje u raspravama o jačanju suvremenih ekstremno desnih političkih opcija. Donosimo tekst Andreje Gregorine o komunističkom nasljeđu antifašističke borbe kroz teorijski i praktični rad revolucionarke i marksističke feministkinje Clare Zetkin, autorice prve plauzibilne analize o borbi protiv fašizma koju je Kominterna u formi rezolucije usvojila 1923. godine. U narednom tekstu, autorica će se osvrnuti na političko djelovanje Giuseppine Martinuzzi, istarske revolucionarke i članice talijanske socijalističke i komunističke partije, s naglaskom na razdoblje jačanja talijanskog fašističkog pokreta.
  • 8. kolovoza 2018. Šamar, letva, kamen, znanost, jezik
    Odgovor Snježani Kordić
    Donosimo nastavak polemike o Deklaraciji o zajedničkom jeziku [*]. O „znanstvenosti“ polazišta Deklaracije i (ne)političnosti njezine temeljne pozicije, pročitajte u odgovoru Borisa Budena na reagiranje Snježane Kordić na tekst u kojem autor spor oko jezika pozicionira unutar konkretnih političkih, historijskih i ideoloških procesa, a izvan konteksta tzv. znanstvenog polja.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve