Dom je negdje drugdje

Izostanak adekvatne socijalne potpore za ranjive skupine u društvu rezultat je oslanjanja socijalnih politika na održivost i pouzdanost struktura nuklearne obitelji koja je dominantno izgrađena prema heteronormativnom modelu. Ekonomsko nasilje koje trpe LGBTIQ+ osobe nije sustavno mišljeno u klasnim odrednicama, što samo naglašava potrebu za povezivanjem klasne i LGBTIQ+ borbe te ukazuje na važnost daljnjeg promišljanja posljedica koje iz toga proizlaze, poput nezaposlenosti i beskućništva LGBTIQ+ osoba, naročito mladih.

"Bacimo seksizam, rasizam i homofobiju u smeće" (izvor: commons.wikimedia.org).
"Bacimo seksizam, rasizam i homofobiju u smeće" (izvor: commons.wikimedia.org).

Izostanak obiteljske i društvene podrške ostvarivanju temeljnih ljudskih potreba mlade LGBTIQ+ populacije

 

Početkom lipnja prošle godine, uoči četvrte splitske Povorke ponosa, udruga Urbana desnica pokrenula je događaj na Facebooku pod nazivom Podrži humanitarnu akciju „Prazan grad“ na kojemu su popisani caffè barovi izvan strogoga centra grada u kojima građanke_i[1] mogu popiti kavu, izbjeći Povorku i ostaviti donaciju za sanaciju štete na poplavljenim područjima u Slavoniji. Poziv na odlazak s Rive uoči Povorke ponosa kružio je i prethodnih godina društvenim mrežama:

„(…) neka uži CENTAR našeg GRADA BUDE PUST. Neka šetaju okruženi kordonima, i to je jedini način kako mogu šetati našim gradom.“

Događaju koji je organiziran u suradnji s Caritasom Splitsko-makarske nadbiskupije, odazvalo se 2 400 ljudi, od 8 000 pozvanih, odlučivši ignorirati svoje sugrađanke_e koje_i su izašle_i na ulice.

Rasprostranjenost župnih ureda diljem Hrvatske i financijske mogućnosti Katoličke crkve čine je jednom od organizacija s najvećim dosegom prema socijalno ugroženim građanima_kama koja dijeli besplatne obroke, odjeću i obuću te brine o mladim počiniteljima_cama prekršajnih i kaznenih djela kroz program rada za opće dobro, kao i o beskućnicima_ama u gradovima poput Zagreba, Rijeke i Zadra, u kojima upravlja prihvatilištima. U većini slučajeva, uz iznimke poput splitske udruge MoSt, ako je osoba u potrazi za prenoćištem ili hranom – obrok ili jedan od malobrojnih kreveta pronaći će na adresi koja pripada Crkvi ili organizaciji koja je s njom usko povezana.

No, glad, hladnoća i prirodne katastrofe poput poplava ne pogađaju samo heteroseksualne i cisrodne (netransrodne) živote. Caritasovo napuštanje centra grada, odnosno Povorke koja je njime prošla,
Odumiranjem socijalne države i odmicanjem od modela skrbi zasnovanog na konceptu odgovornosti čitavih zajednica, djeca i mladi, ali i nezaposleni, starije i nemoćne osobe, uglavnom su prepušteni užim obiteljskim mrežama podrške, a kada se i one počnu raspadati ili kolebati, dolazi do dezintegracije bilo kakvog prethodno uspostavljenog kontinuiteta protoka osnovnih egzistencijalnih resursa
još je jedan čin napuštanja LGBTIQ+ osoba, od kojih mnoge žive s povećanim rizikom od siromaštva ili već preživljavaju ispod njegova praga.
 
U zabrinjavajuće skromnom korpusu stručnih članaka te istraživanja koja se bave temom beskućništva u Hrvatskoj, ističe se da je nemoguće utvrditi pouzdan broj osoba koje žive na ulici ili u neadekvatnim stambenim uvjetima jer se samo dio njih koristi uslugama prihvatilišta, no sve je zamjetniji trend rasta broja mladih osoba bez osiguranog stalnijeg boravišta (Drčić i Mrdeža 2015). U strateškome planu za period od 2014. do 2016. godine, Ministarstvo socijalne skrbi i mladih (2013) prepoznaje, između ostalog, ranjivost djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djece u obiteljima koje ih zanemaruju i kojima prijeti rizik od gubitka roditeljske skrbi, mladih kojima prestaje smještaj u domovima socijalne skrbi te djece i mladih s poremećajima u ponašanju.
 

Odumiranjem socijalne države i odmicanjem od modela skrbi zasnovanog na konceptu odgovornosti čitavih zajednica, djeca i mladi, ali i nezaposleni, starije i nemoćne osobe, uglavnom su prepušteni užim obiteljskim mrežama podrške, a kada se i one počnu raspadati ili kolebati, dolazi do dezintegracije bilo kakvog prethodno uspostavljenog kontinuiteta protoka osnovnih egzistencijalnih resursa.

Istraživanja provedena u Kanadi (Abramovich 2012), SAD-u (Bernstein i Foster 2008) i Velikoj Britaniji (Albert Kennedy Trust 2014) pokazala su da se između 20 – 40% tamošnjih mladih beskućnika_ca identificira kao LGBTIQ+, unatoč tomu što je zabilježeno da ih je svega 5 – 10% unutar opće populacije konceptualiziralo svoje iskustvo izvan propisane matrice organizacije emocionalne, seksualne i rodne žudnje (Josephson i Wright 2000, prema Abramovich 2012). Disproporcionalna reprezentiranost LGBTIQ+ mladih na ulici ukazuje na ogromne nesrazmjere u distribuciji društvene podrške, a načini na koje je dozirana ili prikraćivana otkrivaju kako transfobno i homofobno nasilje prožima naše ideje o tome tko, kada i u kojim situacijama treba i zaslužuje podršku, ali i pogubne posljedice fokusiranja socijalnih politika na pretpostavljenu održivost i pouzdanost struktura nuklearne obitelji.

Obitelj funkcionira kao temeljni mehanizam socijalizacije roda, seksualnosti i emocionalnosti u čijem se imaginariju specifičnim oblicima raspodjele rada (reproduktivni, kućanski neplaćeni i plaćeni rad) izgrađuju i valoriziraju prihvatljivi modusi življenja. U klasno stratificiranom društvu, legislativne prakse jedan su od načina podešavanja toga mehanizma kroz razradu pitanja regulacije srodstva. Iz toga su razloga ona tijela koja se ne kreću konvencionalnim
Scena iz performansa nazvanog The Laramie Project, koja prikazuje "anđeosku akciju" blokiranja homofobnih prosvjednika (izvor: commons.wikimedia.org).
Scena iz performansa nazvanog The Laramie Project, koja prikazuje “anđeosku akciju” blokiranja homofobnih prosvjednika (izvor: commons.wikimedia.org).
izvedbenim scenarijima roda, emocionalnosti i seksualnosti, tijela koja su transrodna, rodno varijantna, interspolna, lezbijska, homoseksualna, biseksualna, koja remete propisanu dinamiku žudnje, lišena materijalnih i nematerijalnih osnova za opstanak, time što ih se nastoji (a) disciplinirati unutar obiteljskih struktura ili (b) izopćiti iz njih, kada se različitost čini toliko neobuzdanom da je odbacivanje jedini način kako se ne bi narušila krhka iluzija prirodnosti i datosti cisheteroseksualnih žudnji.
 

Discipliniranje roda, seksualnosti i emocionalnosti unutar obitelji manifestira se kontrolom ponašanja ne samo maloljetnih nego i punoljetnih osoba koje ovise o njezinoj podršci, a koje se zbog homofobije i transfobije ne mogu zaposliti ili ostati na radnome mjestu. Naime, novac kontroliraju zaposleni autoriteti (pretežno roditelji ili skrbnici) koji imaju moć pokrenuti, ali i zamrznuti određeni oblik podrške. Oduzimanje kontrole osobi nad vlastitim životom te procjene o tome što joj je potrebno i nužno, uvlači je neminovno u proces ponovne infantilizacije kojim ulazi u drugo djetinjstvo – dolazi u situaciju u kojoj je ranjiva na uskraćivanje temeljnih uvjeta za ispunjen i dostojanstven život (npr. samostalnog donošenja odluka o svome tijelu ili o odnosima koje izgrađuje) te na izolaciju iz zajednice.

Pritom je posebno ugrožena dostupnost zdravstvene skrbi trans osobama koje se odlučuju na prilagodbu tijela. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ne pokriva ni troškove hormonske terapije ni kirurških zahvata, a suženost stručnog kadra, primarno koncentriranog u Zagrebu (endokrinološka i psihološka skrb te mamoplastika), iziskuje i samostalno pokrivanje putnih troškova i smještaja u drugom gradu ili čak državi (kirurški tim za operacije koje se ne obavljaju u Zagrebu nalazi se u Beogradu). Istodobno, promjena oznake roda i imena u dokumentima uvlači osobu u administrativni vrtlog nesređene papirologije, a neusklađenost oznake roda i imena u dokumentima za trans i rodno varijantne osobe često znači nasilje na državnim granicama, na šalterima, prilikom zaposlenja i u svim drugim situacijama u kojima se odvija verifikacija njihovog identiteta.

Beskućništvo i pokušaji preživljavanja na ulici LGBTIQ+ mladih izravna su posljedica izopćenja. Na Telegram.hr-u zabilježeno je iskustvo jedne trans studentice:

„(…) prestali mi slati novac. Odjednom sam bila u stanu koji nisam mogla platiti, nisam se mogla prehranjivati, nisam imala za upisninu na faksu… U početku sam se izvlačila s ušteđevinom, dok nije došlo vrijeme da se iselim iz stana jer ga nisam više mogla plaćati. Privremeno sam preselila kod cure.“

Ako su bazične potrebe poput stanovanja, prehrane, zdravstva i obrazovanja procesom komodifikacije pretvorene u tržišnu vrijednost, moguće ih je namiriti jedino u zamjenu za novac te neće biti dostupne osobama koje žive same i ovise o samo jednome izvoru prihoda, stigmatiziranim radnicama_ima te osobama koje se redovno školuju, nastoje ući u obrazovni sustav ili su netom završile školovanje.

Država sve više prepušta pitanje stambenog zbrinjavanja, prehrane, zdravstva i obrazovanja apetitima kapitala te opstojnosti i voljnosti obiteljske skrbi, zbog čega su efekti zanemarivanja i nedekonstruiranja transfobne i homofobne opresije dalekosežni i razorni – ono što često ostaje nevidljivo jest način na koji tržišna i kućanska sfera koordinirano djeluju prema istiskivanju LGBTIQ+ osoba iz sustava društvene podrške.

Ekonomski karakter razdiobe na privatno i javno, kada su u pitanju LGBTIQ+ osobe, posebno dolazi do izražaja udaljavanjem osobe od tržišta rada (nasiljem na radnome mjestu ili potpunim negiranjem zaposlenja) – dokidanjem mogućnosti valorizacije njezina rada kao jedine stvari koju je u poziciji razmijeniti za novac. Osobi tada preostaje jedino osloniti se na financijsku potporu obitelji.
Transparent na prosvjedu u San Franciscu iz 2010. godine za jednakost pri zapošljavanju (izvor: Matt Baume prema Creative Commons licenci).
Transparent na prosvjedu u San Franciscu iz 2010. godine za jednakost pri zapošljavanju (izvor: Matt Baume prema Creative Commons licenci).
Ako i taj oslonac zakaže, propadanje LGBTIQ+ osoba kroz već olabavljene potporne mreže kulminira prestankom obrazovanja, siromaštvom i beskućništvom.
 

Postupnim ukidanjem izvanrednih studija pod pritiskom zahtjeva bolonjskog procesa, dostupnost obrazovanja sve je otežanija onima koji žive od vlastita rada i kojima je rad preko studentskih ugovora time postao dominantni način stjecanja prihoda, a sitne novčane naknade ostvarene u skučenom vremenu koje nije opterećeno obaveznom prisutnošću na predavanjima, najčešće nisu dovoljne za samostalno pokrivanje svih troškova života (ubrojimo u to i otplatu školarine), zbog čega LGBTIQ+ osobama bez podrške obitelji prijeti i veći rizik odustajanja od školovanja, produbljen homofobnim i transfobnim nasiljem u školama i na fakultetima.

Nimalo drugačija nije ni situacija onih koji diplomiraju jer ni mjere aktivnog zapošljavanja mladih bez zasnivanja radnog odnosa, koje trenutno iznose 2400 kuna mjesečno, ne pokrivaju stanarinu, režije i prehranu. Istraživanje koje je provela inicijativa Za rad spremne (Repalust i Velimirović 2015) pokazalo je da se 65.7% mladih koji su zaposleni oslanja na dodatnu financijsku podršku uže obitelji (67.5%) i/ili partnera_ice (44%).

Zatvorenost sigurnijih domena rada primorava LGBTIQ+ mlade koji ostaju bez doma ili žive na samome rubu siromaštva da pronalaze različite načine snalaženja na ulici, kao i dolaska do hrane i skloništa. Istraživanja provedena u SAD-u otkrivaju kako je vjerojatnost da LGBTIQ+ mladi budu primorani ponuditi seks za sigurno prenoćište sedam puta veća u odnosu na njihove heteroseksualne i cisrodne vršnjake_inje (Dank et al. 2015), a istraživanja bilježe i znatno veću učestalost razmišljanja o samoubojstvu (73% naspram 53%) (Hyatt 2013).

Iako gotovo svatko poznaje osobu koja je (bila) izložena nekom obliku ekonomskog nasilja vezanog uz seksualnu, romantičnu i/ili rodnu različitost ili ga je iskusio na vlastitoj koži, ono se često ne promatra u klasnom kontekstu niti se podiže na razinu šireg problema koji nije rezultat slučajnosti ili niza pojedinačnih iskustava, nego izranja iz srži homofobne i transfobne opresije unutar klasnih struktura koje izgrađuju društvo
Kriminalizacija seksualnog rada, u kojem su posebno visoko reprezentirane trans žene i transfeminine osobe, onemogućava sindikalno organiziranje radnica_ka te suzbijanje nasilja u kojem nerijetko sudjeluje i sama policija. 65% trans žena, transfemininih i rodno varijantnih osoba iz 65 zemalja, ubijenih u periodu od 2008. do 2015. godine, čija su zanimanja poznata, bile su seksualne radnice (izvor: tgeu.org).
 

U Hrvatskoj dosad nisu provođena istraživanja koja bi ponudila uvid u socioekonomsku svakodnevnicu LGBTIQ+ osoba, no razgovor o beskućništvu i radništvu unutar zajednice postepeno se otvara zadnjih godinu dana.

Iako gotovo svatko poznaje osobu koja je (bila) izložena nekom obliku ekonomskog nasilja vezanog uz seksualnu, romantičnu i/ili rodnu različitost ili ga je iskusio na vlastitoj koži, ono se često ne promatra u klasnom kontekstu niti se podiže na razinu šireg problema koji nije rezultat slučajnosti ili niza pojedinačnih iskustava, nego izranja iz srži homofobne i transfobne opresije unutar klasnih struktura koje izgrađuju društvo. Moguće je tomu pronaći više razloga.

Jedan od njih je činjenica da su u povijesti sindikalnog i radničkog organiziranja LGBTIQ+ iskustva često izmicala iz vidokruga aktivističkog djelovanja ili bila potiskivana kao sekundarno i periferno pitanje koje je moguće adresirati na razini općeg oslobođenja radničke klase, bez ikakve potrebe za podešavanjem teorijske optike i oruđa kojima su se nastojali transformirati društveni odnosi.

Drugi razlog nalazi se i u usmjerenosti pojedinih struja unutar LGBTIQ+ pokreta na koncept legislativne ravnopravnosti i, u skladu s time, koncentriranju na zakonski nametnute oblike socijalnog isključivanja, poput isključivanja iz institucije braka, zbog čega je nominalna reguliranost radnih odnosa, obrazovanja, stambenih politika i
Članovi <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Lesbians_and_Gays_Support_the_Miners" target="_blank">LGSM-a</a> na eventu Britanskog filmskog instituta posvećenog filmu <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Pride_%282014_film%29" target="_blank">Pride</a> (izvor: <a href="https://commons.wikimedia.org/wiki/File:LGSM_at_the_BFI.JPG" target="_blank">commons.wikimedia.org</a>).
Članovi LGSM-a na eventu Britanskog filmskog instituta posvećenog filmu Pride (izvor: commons.wikimedia.org).
sustava socijalne skrbi, pitanja koja su se bolno urezivala u življena iskustva, nerijetko ostajala nevidljiva. Budući da okolnosti života LGBTIQ+ osoba nisu sustavno mišljene u klasnim odrednicama jer etikete identitetskih politika nerijetko preuzimaju ulogu zamagljivanja te veze, LGBTIQ+ osobe nisu uvijek pronalazile obrise svojih iskustava u reproduciranom historijatu ideja i formi radničkog otpora.
 

Treći razlog vjerojatno leži u vremenskom raskoraku među pokretima jer LGBTIQ+ pokret doseže vrhunac tek nakon Stonewallske pobune 1969. godine, dok je u ranijim pa i kasnijim godinama, seksualna, romantična ili rodna nenormativnost bila kriminalizirana u većini zemalja (u Hrvatskoj do 1977). Kriminalizacija je bila još jedan faktor koji je otežao i odgodio kontekstualizaciju LGBTIQ+ iskustava unutar nastojanja pokreta za ekonomsku i socijalnu pravdu koji se i sam suočavao, odnosno i danas se suočava s nizom prepreka, kako u Hrvatskoj tako i izvan nje.

Oba su se pokreta borila za opstanak uslijed stalnih pokušaja njihova gušenja. No, problem leži upravo u odrednici oba, tj. u iluziji da se radi o dvama odvojenim pokretima, iako bi trebalo biti jasno da nema oslobođenja LGBTIQ+ osoba bez oslobođenja radnica_ka kao ni oslobođenja radnica_ka bez oslobođenja LGBTIQ+ osoba.

Iako se potreba za razdiranjem guste koprene, spuštene između borbe radničke klase i LGBTIQ+ borbe povremeno nazire kroz pukotine ustaljenih narativa, prodrle se niti polako vežu u artikulirane težnje, kako se postepeno razvija komunikacija među pojedincima, grupama, zajednicama, udrugama i sindikatima, kao i unutar njih. Za početak je najvažnije zahvatiti te dijaloške momente i zabilježiti iskustva koja su nam već poznata, kako bismo mogli zajedno promisliti na koji način preokrenuti strategije dosadašnjeg djelovanja i vratiti glas najranjivijim članovima_icama naših zajednica.

 

Bilješke:

[1] Ovakav način pisanja izvire iz potrebe nadvladavanja pretpostavke da postoje samo dva roda. Donja crta predstavlja kontinuum iskustava roda (građanke_i), i vizualno i semantički, u kojem se rod razumijeva dinamično, u kontekstu prelijevanja iz femininoga u maskulini dio spektra i obrnuto.

 

Izvori:

Abramovich, Ilona Alex. 2012. „No Safe Place to Go: LGBT Youth Homelessness in Canada: Reviewing the Literature.“ Canadian Journal of Family and Youth 4(1): 29-51.

Bernstein, Nell i Lisa K. Foster. 2008. Voices from the street: a survey of homeless youth by their peers. Sacramento: California Research Bureau. Dostupno na https://www.library.ca.gov/crb/08/08-004.pdf

Dank, Meredith, et al. 2015. Surviving the streets of New York: Experiences of LGBTQ youth, YMSM and YWSW engaged in survival sex. Washington DC: Urban Institute. Dostupno na http://purl.fdlp.gov/GPO/gpo44530

Drčić, Petra i Iva Mrdeža. 2015. Izvještaj: Ključni trendovi u području beskućništva u Hrvatskoj. Zagreb: CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija. Dostupno na http://www.ceraneo.hr/wp-content/uploads/2015/12/CERANEO-PUBLIKACIJA-BESKU%C4%86NICI.pdf

Hyatt, Shahera. 2011. Struggling to survive: lesbian, gay, bisexual, transgender, and queer/questioning homeless youth on the streets of California. Sacramento: California Homeless Youth Project, et al. Dostupno na http://bibpurl.oclc.org/web/42024

Repalust, Anja i Irena Velimirović. 2015. Mladi na tržištu rada: istraživački izvještaj. Zagreb: CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. Dostupno na http://www.cesi.hr/attach/_m/mladi_na_trzistu_rada_izvjestaj_final.pdf

The Albert Kennedy Trust. 2014. LGBT Youth Homelessness: A UK National Scoping of Cause, Prevalence, Response and Outcome. London: The Albert Kennedy Trust. Dostupno na http://www.akt.org.uk/webtop/modules/_repository/documents/AlbertKennedy_ResearchReport_FINALInteractive.pdf

Vezani članci

  • 12. ožujka 2017. Dva motora zrakoplova B-707 i vjetrokaz (izvor: Lynn Greyling @ Public Domain Pictures prema Creative Commons licenci) Nema rasprave s fašistima Globalno jačanje fašistoidnih tendencija zasad je, osim u zakonodavnom nazadovanju, najupadljivije u srednjostrujaškim medijima, preko kojih se u javnu raspravu pripuštaju i čije komunikacijske protokole iskorištavaju ekstremno desni freelance komentatori i pretendenti na parlamentarne i izvršne političke pozicije, kao tek jednu od stepenica na svom putu prema uspostavljanju režima u kojem više nema rasprave. Autor dovodi u pitanje koliko su komunikacijske prakse koje počivaju na racionalnosti, podastiranju dokaza i sučeljavanju argumenata, dobronamjernosti interpretacije te konstruktivnim namjerama svih uključenih, dostatne u srazu sa sugovornicima poput Miloa Yiannopoulosa, Donalda Trumpa i Marine Le Pen, koji jezik koriste kao bojni poklič – interpelativno sredstvo onkraj činjeničnosti ili unutarnje koherentnosti iskaza.
  • 11. ožujka 2017. Crveni karanfili (izvor: ChadoNihi @ Pixabay prema Creative Commons licenci) Klasno cvijeće U osvrtu na revolucionarni historijat Osmog marta, autorica evaluira njegova suvremena obilježavanja koja više nego ikad moramo jasno pozicionirati kroz antikapitalističku optiku te ekonomski i politički angažman žena kako bismo nadišli/e liberalno konceptualiziranje oslobođenja žena oprimjereno individualnim uspjesima snažnih pojedinki. O socijalističkom nasljeđu obilježavanja Osmog marta te važnosti dugoročnih strategija obrane reproduktivnih i drugih prava piše Andreja Gregorina, koordinatorica obrazovnog programa Centra za ženske studije i članica feminističkog kolektiva FAKTIV.
  • 11. ožujka 2017. Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org) Skripta 85 Nakon višemjesečne blokade redovnog funkcioniranja fakultetskog vijeća, kriza upravljanja FFZG-om kulminirala je na sjednici vijeća 31. siječnja 2017. protestnim odlaskom članova „uprave“, nakon što je vijeće glasanjem odbilo njihov prijedlog izmjene dnevnog reda. Prekinuta sjednica nastavljena je tek 17. veljače, kada je pokrenut postupak za izbor novog dekana, doneseno 400-tinjak neriješenih odluka o napredovanjima te odbijeno produljenje radnog odnosa profesoru Ježiću. Skripta br. 85 objavljena je tijekom veljače 2017. kao reakcija studenata na tadašnju situaciju, a u njoj možete pročitati „Priopćenje studentskih predstavnica i predstavnika u Fakultetskom vijeću i Studentskog zbora FFZG-a povodom sjednice Fakultetskog vijeća od 31. siječnja i izjave za javnost 'uprave FFZG-a'“, tekst „Zašto se trenutna borba tiče svih nas? Teze o krizi na Filozofskom fakultetu“ i tekst Zrinke Breglec „Zaista, kažem vam, ušutkajte Filozofski“, prvotno objavljen na portalu Vox Feminae. Skriptu 85 možete skinuti ovdje (arhiva).
  • 8. ožujka 2017. Noćni marš - 8. mart,  2016. godine, Zagreb (Kristina Josić/Libela) Ne postoje teme koje otvaramo nakon revolucije U svjetlu nedavne odluke Ustavnog suda koji je „Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece“ proglasio zastarjelim, i time barem privremeno osujetio sve agresivnije pokušaje desnih konzervativnih struja da dokinu pravo na abortus u Hrvatskoj, kao i predstojećim prijedlozima novoga zakona, iznimno je važno raspravljati o političko-ekonomskom i društvenom kontekstu u kojem žene danas ostvaruju reproduktivna prava. S Vedranom Bibić razgovarali smo o klasnoj dimenziji ženske borbe i dostupnosti izborenih prava, nužnosti nadilaženja ograničenja koja postavlja liberalni feminizam te problemima feminističkih i ljevičarskih organizacija na našim prostorima.
  • 1. ožujka 2017. Clara Zetkin, crtež Roberta Diedrichsa (izvor: Krückstock, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Za oslobođenje žena! Na Međunarodnom radničkom kongresu u Parizu, održanom od 14. do 20. srpnja 1889. godine, politička radnica njemačkog i međunarodnog radničkog pokreta Clara Zetkin, koja je od 1890. upravljala ženskim proleterskim pokretom u Njemačkoj, održala je značajan govor o odnosu ženskog rada i kapitala te specifičnosti ženske nadnice u kapitalističkom sustavu. Ukazavši da pitanje ženske emancipacije nije izolirano pitanje, ustvrdila je da ga je nužno promatrati u kontekstu šire društvene reprodukcije unutar koje i radnici i radnice dijele zajednički interes i istog neprijatelja. Prijevod ovog govora nastao je kao završni rad Barbare Šarić u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Andreje Gregorine.
  • 15. veljače 2017. Turisti u posjeti Bijeloj kući u Washingtonu (izvor: Wasted Time R, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Opomena sindikatima Nekoliko dana nakon stupanja na dužnost Donald Trump se sastao s vođama sindikata građevinske industrije obećavši velika infrastrukturna ulaganja koja će dati posla toj industriji, što je rezultiralo sindikalnim oduševljenjem i hvalospjevima na račun novog stanara Bijele kuće – tim nevjerojatnije jer na sastanku nije bilo riječi o planovima nove administracije o poreznom rasterećenju najbogatijih i antisindikalnoj legislativi, koji se direktno tiču radničke klase. Zbog prešućivanja tih tema, kao i veličanja Trumpove odluke o ponovnom pokretanju radova na Keystone XL i Dakota Access cjevovodima, Hamilton Nolan pita se mogu li sindikati biti snaga zagovaranja društvenih jednakosti u Trumpovu mandatu.
  • 12. veljače 2017. Plenarna dvorana konvencijskog centra kralja Husseina na Mrtvom moru u Jordanu, gdje je od 21-23. listopada 2011. održan izvanredni sastanak Svjetskog ekonomskog foruma o ekonomskom rastu i stvaranju radnih mjesta u arapskom svijetu (foto: Nader Daoud, izvor: World Economic Forum @ Flickr prema Creative Commons licenci). Pojmovnik: Ekonomski rast Ekonomski rast izražen rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) često zauzima središnje mjesto političkih rasprava. No prihvaćanje tih dvaju koncepata kao središnjih mjesta političke diskusije na (polu)periferiji ignorira činjenicu da je riječ o konceptima skrojenima po mjeri razvijenih zemalja Zapada čija se ekonomija bazira na kapitalističkoj proizvodnji te koji zanemaruju onu ekonomsku aktivnost koja ne rezultira viškom vrijednosti, prije svega rad u javnom sektoru i kućanstvima. Kao doprinos diskusiji o njihovoj primjenjivosti, iz rubrike „Pojmovnik“ sedmog broja časopisa RAD. prenosimo tekst Tonija Pruga, u kojem autor analizira što zapravo jesu te kako su nastali koncepti ekonomskog rasta i BDP-a.
  • 3. veljače 2017. Demonstracije Podemosa u Madridu pod nazivom „Marš za promjenu“ (izvor: Barcex prema Creative Commons licenci). Solidarne prakse kao baza ljevice Paralelne strukture sve se češće javljaju kao strategija lijevih organizacija i pokreta za sidrenje u društvenom polju. Budući da odgovaraju na potrebe za nečime što u postojećim strukturama nedostaje te ih dopunjavaju, podrazumijeva se da one donose neku novu vrijednost. S druge strane, inzistiranje na paralelnim strukturama ponekad prati i zahtjev za udaljavanjem od tradicionalnih obrazaca, čime se zapada u opasnost da se, ionako erodirane, institucije socijalne države i dalje oslabljuju. O primjerima praksi te ulozi paralelnih struktura u izgradnji lijevih pokreta i organizacija razgovarali smo s Jovicom Lončarom iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju.
  • 26. siječnja 2017. „Bifurcated Girls“ iz posebnog izdanja Vanity Faira 6. lipnja 1903. godine (izvor: Infrogmation). Rod kao društvena temporalnost: Butler (i Marx) Autorica donosi neke od važnih teorijskih i analitičkih uvida za razumijevanje rodne i spolne opresije, ukazujući na vezu između temporalnosti i kapitalističke eksploatacije. Na primjeru analize performativnosti roda (Judith Butler), Arruzza ukazuje i na njezin temeljni propust. Butler temporalnosti pristupa na ahistorijskoj, apstraktnoj razini, oslanjajući se primarno na lingvistički pristup društvenim praksama, zanemarujući pritom materijalne i ekonomske aspekte potonjih. Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Jane Pamuković u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo dr. sc. Ankice Čakardić.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG

pogledaj sve