Odgovor Plenuma na izjavu Uprave za javnost i medije

Na sinoćnjem 204. plenumu FFZG-a, sudionici su analizirali, doradili i izglasali odgovor medijske sekcije na ''Priopćenje za medije i javnost'' objavljeno na službenim stranicama Filozofskog fakulteta od strane njegove Uprave - institucije odnedavno, a nelegitimno i upitne legalnosti, krnjeg sastava. Uz prokazivanje netransparentnosti procesa izrade spornog ugovora, plenum se osvrnuo i na niz spinova, neistina i uzdržavanja informacija od strane Uprave fakulteta vezanih uz ovu temu.

Umjetnička instalacija "Crvene niti" na spomeniku S. S. Kranjčeviću, postavljena tijekom studentske kontrole nad FFZG-om u borbi za potpuno javno financirano obrazovanje (autori: Igor Grubić i Vladimir Tatomir, 2009.)

Potaknuti besramnim priopćenjem za medije i javnost Uprave Filozofskog fakulteta, primorani smo odgovoriti na niz izrečenih poluistina, neistina i tendencioznih tumačenja.


Kao prvo, Uprava aktivno i legitimno djelovanje vlastitih studenata naziva „događanjima“, očigledno bez mogućnosti da u potpunosti razumije razloge za te akcije koji su jasno izneseni u 78. broju Skripte. To samo pokazuje do koje mjere je ovoj Upravi uopće stalo do ciljeva i interesa onih u čijim bi ciljevima i interesima najprije trebala raditi.


Činjenica jest da je obveza svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu međusobna suradnja, ali nijedan pravni akt ne propisuje ni nužnost, ni oblike, ni načine te suradnje. Naše protivljenje izvođenju zajedničkih dvopredmetnih studija s KBF-om nije protivljenje već postojećoj suradnji s tim, kao ni ostalim, fakultetima. Napominjemo da prema predloženim nacrtima ugovora kojima raspolažemo, suradnja kojoj se protivimo nije ni približno definirana.



Krajnje nepoznavnje procesâ na Filozofskom fakultetu te potpuna odvojenost Uprave od studenata i nastavnika vidi se i po tome da zaposlenici i studenti tek iz ovog priopćenja dobivaju informaciju o tome koliko je odsjeka glasalo za ili protiv nacrta ovog ugovora. S obzirom na to da je tek u ovom priopćenju izneseno da je ugovor još u nacrtu, nije jasno kako je glasanje za ili protiv ugovora na sastancima vijeća odsjeka bilo moguće ako je još uvijek riječ o javnoj raspravi, a ne o gotovom tekstu ugovora. Pri tome Studentski zbor Filozofskog fakulteta, kao legitimno predstavničko tijelo studenata, nije pozvan da prisustvuje ovoj raspravi čime su studenti u velikoj mjeri isključeni iz mogućnosti da sudjeluju u njoj ili bilo kakvom drugom obliku odlučivanja. Uza sve to, Uprava navode studenata jednostavno proglašava neistinama, izbjegavajući pri tome argumentiranu raspravu.



Već smo u nizu navrata, nažalost, također iz medija, čuli tvrdnju da nitko neće biti diskriminiran prilikom upisa na jedan ili drugi fakultet. Međutim, takve odredbe u nacrtu ugovora nema, a prema članku 6. nacrta ugovora tvrdi se tek da se upisi za onaj dio studija koji studenti pohađaju na KBF-u odvijaju na tom fakultetu. Prema uvjetima KBF-a, upisati se mogu samo one osobe koje imaju krsni list i preporuku župnika. U ostalim točkama ugovora ta se odredba ne spominje, niti regulira. Ako se pak i taj diskriminatorni uvjet pri upisu ukloni, ostaje diskriminacija po završetku studija zbog toga što se vjeroučitelji u obrazovnim ustanovama zapošljavaju na temelju kanonskog mandata, ne javnoga natječaja, a na kanonski mandat imaju pravo isključivo osobe katoličke vjeroispovijesti.


Osim navedenih netočnosti, u nacrtu ugovora također nije postojala uredba o roku na koji se ugovor potpisuje. Sve to pokazuje da je Uprava ozbiljno počela tumačiti prigovore studenata i pojedinih nastavnika tek pod pritiskom i vjerojatno nakon prijave nacrta ugovora pučkoj pravobraniteljici.


Uprava perfidno već danima pokušava podmetnuti javnosti vlastitu fantaziju da su studenti i nastavnici Filozofskog fakulteta tobože izmanipulirani interesima pojedinaca. Pritom ne navode nikakve dokaze za takve tvrdnje, već njima samo podcjenjuje studente i nastavnike Filozofskog fakulteta, pokazujući da ih doživljava kao homogenu masu bez svojeg vlastitog autonomnog mišljenja i stava.



Lijepo je znati da Uprava brine o statusu znanja u neoliberalnom kapitalizmu te smatra da ono nije roba, s čime se mi bezrezervno i u potpunosti slažemo. Voljeli bismo vidjeti Upravu koja se zajedno s nama aktivno zalaže za besplatno obrazovanje. Međutim, onemogućavati jednom dijelu studenata konkurentnost na tržištu radne snage nema veze s komodifikacijom znanja, već s nebrigom o statusu tog istog znanja.


Zaključno, u klasičnoj maniri zamjena teza, sastavnica Sveučilišta koja je otvorena svima bez obzira na vjeru, nacionalost, rod, spol, klasu, boju kože, seksualnu i političku orijentaciju proglašava se netolerantnom, a ona koja želi iskoristiti tu otvorenost da bi poboljšala i proširila utjecaj kadra kojeg obrazuje na svojem fakultetu, a da pri tome ne dokine vlastite diskriminatorne prakse, predstavlja se kao žrtva. Puno bi manje problema bilo kada bi KBF u skladu s praksom javnog sveučilišta otvorio vrata svim zainteresiranim građankama i građanima, kao što je to praksa na svim europskim sveučilištima. Od svega što Uprava navodi u svom priopćenju slažemo se samo još s jednim navodom, koji također nije njihov, i to onim u kojem se parafrazira Silvije Strahimir Kranjčević: “Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati.”



OBRAZOVANJE NIJE NA PRODAJU!

JEDAN SVIJET, JEDNA BORBA!

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve