Odgovor Plenuma na izjavu Uprave za javnost i medije

Na sinoćnjem 204. plenumu FFZG-a, sudionici su analizirali, doradili i izglasali odgovor medijske sekcije na ''Priopćenje za medije i javnost'' objavljeno na službenim stranicama Filozofskog fakulteta od strane njegove Uprave - institucije odnedavno, a nelegitimno i upitne legalnosti, krnjeg sastava. Uz prokazivanje netransparentnosti procesa izrade spornog ugovora, plenum se osvrnuo i na niz spinova, neistina i uzdržavanja informacija od strane Uprave fakulteta vezanih uz ovu temu.

Umjetnička instalacija "Crvene niti" na spomeniku  S. S. Kranjčeviću, postavljena tijekom studentske kontrole nad FFZG-om u borbi za potpuno javno financirano obrazovanje
 (autori: Igor Grubić i Vladimir Tatomir, 2009.)
Umjetnička instalacija "Crvene niti" na spomeniku S. S. Kranjčeviću, postavljena tijekom studentske kontrole nad FFZG-om u borbi za potpuno javno financirano obrazovanje (autori: Igor Grubić i Vladimir Tatomir, 2009.)
Potaknuti besramnim priopćenjem za medije i javnost Uprave Filozofskog fakulteta, primorani smo odgovoriti na niz izrečenih poluistina, neistina i tendencioznih tumačenja.

Kao prvo, Uprava aktivno i legitimno djelovanje vlastitih studenata naziva „događanjima“, očigledno bez mogućnosti da u potpunosti razumije razloge za te akcije koji su jasno izneseni u 78. broju Skripte. To samo pokazuje do koje mjere je ovoj Upravi uopće stalo do ciljeva i interesa onih u čijim bi ciljevima i interesima najprije trebala raditi.

Činjenica jest da je obveza svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu međusobna suradnja, ali nijedan pravni akt ne propisuje ni nužnost, ni oblike, ni načine te suradnje. Naše protivljenje izvođenju zajedničkih dvopredmetnih studija s KBF-om nije protivljenje već postojećoj suradnji s tim, kao ni ostalim, fakultetima. Napominjemo da prema predloženim nacrtima ugovora kojima raspolažemo, suradnja kojoj se protivimo nije ni približno definirana.

Krajnje nepoznavnje procesâ na Filozofskom fakultetu te potpuna odvojenost Uprave od studenata i nastavnika vidi se i po tome da zaposlenici i studenti tek iz ovog priopćenja dobivaju informaciju o tome koliko je odsjeka glasalo za ili protiv nacrta ovog ugovora. S obzirom na to da je tek u ovom priopćenju izneseno da je ugovor još u nacrtu, nije jasno kako je glasanje za ili protiv ugovora na sastancima vijeća odsjeka bilo moguće ako je još uvijek riječ o javnoj raspravi, a ne o gotovom tekstu ugovora. Pri tome Studentski zbor Filozofskog fakulteta, kao legitimno predstavničko tijelo studenata, nije pozvan da prisustvuje ovoj raspravi čime su studenti u velikoj mjeri isključeni iz mogućnosti da sudjeluju u njoj ili bilo kakvom drugom obliku odlučivanja. Uza sve to, Uprava navode studenata jednostavno proglašava neistinama, izbjegavajući pri tome argumentiranu raspravu.

Već smo u nizu navrata, nažalost, također iz medija, čuli tvrdnju da nitko neće biti diskriminiran prilikom upisa na jedan ili drugi fakultet. Međutim, takve odredbe u nacrtu ugovora nema, a prema članku 6. nacrta ugovora tvrdi se tek da se upisi za onaj dio studija koji studenti pohađaju na KBF-u odvijaju na tom fakultetu. Prema uvjetima KBF-a, upisati se mogu samo one osobe koje imaju krsni list i preporuku župnika. U ostalim točkama ugovora ta se odredba ne spominje, niti regulira. Ako se pak i taj diskriminatorni uvjet pri upisu ukloni, ostaje diskriminacija po završetku studija zbog toga što se vjeroučitelji u obrazovnim ustanovama zapošljavaju na temelju kanonskog mandata, ne javnoga natječaja, a na kanonski mandat imaju pravo isključivo osobe katoličke vjeroispovijesti.

Osim navedenih netočnosti, u nacrtu ugovora također nije postojala uredba o roku na koji se ugovor potpisuje. Sve to pokazuje da je Uprava ozbiljno počela tumačiti prigovore studenata i pojedinih nastavnika tek pod pritiskom i vjerojatno nakon prijave nacrta ugovora pučkoj pravobraniteljici.

Uprava perfidno već danima pokušava podmetnuti javnosti vlastitu fantaziju da su studenti i nastavnici Filozofskog fakulteta tobože izmanipulirani interesima pojedinaca. Pritom ne navode nikakve dokaze za takve tvrdnje, već njima samo podcjenjuje studente i nastavnike Filozofskog fakulteta, pokazujući da ih doživljava kao homogenu masu bez svojeg vlastitog autonomnog mišljenja i stava.

Lijepo je znati da Uprava brine o statusu znanja u neoliberalnom kapitalizmu te smatra da ono nije roba, s čime se mi bezrezervno i u potpunosti slažemo. Voljeli bismo vidjeti Upravu koja se zajedno s nama aktivno zalaže za besplatno obrazovanje. Međutim, onemogućavati jednom dijelu studenata konkurentnost na tržištu radne snage nema veze s komodifikacijom znanja, već s nebrigom o statusu tog istog znanja.

Zaključno, u klasičnoj maniri zamjena teza, sastavnica Sveučilišta koja je otvorena svima bez obzira na vjeru, nacionalost, rod, spol, klasu, boju kože, seksualnu i političku orijentaciju proglašava se netolerantnom, a ona koja želi iskoristiti tu otvorenost da bi poboljšala i proširila utjecaj kadra kojeg obrazuje na svojem fakultetu, a da pri tome ne dokine vlastite diskriminatorne prakse, predstavlja se kao žrtva. Puno bi manje problema bilo kada bi KBF u skladu s praksom javnog sveučilišta otvorio vrata svim zainteresiranim građankama i građanima, kao što je to praksa na svim europskim sveučilištima. Od svega što Uprava navodi u svom priopćenju slažemo se samo još s jednim navodom, koji također nije njihov, i to onim u kojem se parafrazira Silvije Strahimir Kranjčević: “Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati.”

OBRAZOVANJE NIJE NA PRODAJU!

JEDAN SVIJET, JEDNA BORBA!

Vezani članci

  • 24. travnja 2017. Europski parlament, Strasbourg, zima 2015. (foto: Pietro Naj-Oleari, izvor: European Parliament @ Flickr prema Creative Commons licenci. | © European Union 2014 - European Parliament. (Attribution-NonCommercial-NoDerivs Creative Commons license)) Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije Perry Anderson u nedavnom je tekstu ustvrdio da ekstremna desnica uspijeva mobilizirati puno veću biračku bazu, igrajući na kartu rasističkih sentimenata i ksenofobnih rješenja te pojednostavljenih političko-ekonomskih manevara, dok se ljevica, uz iznimke, libi postaviti odveć nedvosmislene i izravne zahtjeve. Kako bi doskočili tom problemu, a zadržavajući se u duhu humanog internacionalizma, donosimo vam prijevod teksta skupine aktera/ki s europske ljevice koji na raspravu stavlja deset prijedloga kao pokušaj razračunavanja s izostankom jasne mobilizacijske podloge za izlazak iz europske krize.
  • 13. travnja 2017. Prosvjedi u Srbiji, travanj 2017. (foto: MS) Vlast aktivno sprečava protestno jedinstvo Aktualni masovni prosvjedi diljem Republike Srbije predstavljaju kulminaciju višegodišnjeg nezadovoljstva stanovništva sustavnom devastacijom tekovina socijalne države, privatizacijom javnih poduzeća i upornim inzistiranjem političko-ekonomskih elita na uvođenju tzv. mjera štednje. Izravni povod izlasku naroda na ulice nedavni su rezultati predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio trenutni premijer Aleksandar Vučić. Kratki izvještaj i presjek situacije za nas je pripremio Marko Stričević, aktivni sudionik u prosvjedima i član organizacije Marks21.
  • 10. travnja 2017. Članovi političke platforme Ahora Madrid u Campo de Cebada, 19. travnja 2014. (izvor: Ahora Madrid @ Flickr prema Creative Commons licenci) Kako zaustaviti politički pomak udesno? Donosimo prijevod komentara u kojem Immanuel Wallerstein u širokim potezima naznačuje obrise globalne političko-ekonomske situacije u kojoj je, uslijed pada životnog standarda većine svjetskog stanovništva, uočljiv generalni politički pomak ka lijevoj, ali i desnoj radikalizaciji. Premda kratkoročni politički ciljevi radikalno lijevih stranaka ponekad uspijevaju umanjiti posljedice po najsiromašnije slojeve, jačanje lijeve pozicije i uspostava pravednijeg svjetskog sistema na dugi rok ipak zahtijevaju političko djelovanje drugačije vrste – izgradnju savezâ odozdo.
  • 10. travnja 2017. Tvornica staklenih proizvoda, 2. prosinca, 1960., Slovenska Bistrica (izvor: commons.wikimedia.org). Kako je počelo rušenje Jugoslavije? U novoj knjizi Vladimira Unkovskog-Korice, „The Economic Struggle for Power in Tito’s Yugoslavia. From World War II to Non-Alignment“, profesor Srednjoeuropskih i istočnoeuropskih studija na Školi za društvene i političke znanosti Sveučilišta u Glasgowu, začetke raspada socijalističke Jugoslavije smješta puno ranije od većine autora, analizirajući društveno-ekonomsku zbilju tijekom prvih dvaju desetljeća nakon oslobođenja zemlje pri kraju Drugog svjetskog rata. Radi se o pokušaju dekonstrukcije obmanjujućih popularnih predodžbi zasnovanih na ahistorijskom tumačenju događaja i procesa relevantnih za ovaj period. U nastavku pročitajte kratki prikaz navedene knjige.
  • 4. travnja 2017. Narodna čitaona ispred sarajevske Vijećnice (foto: LM) Bosna i Hercegovina: daleko, blizu, daleko Od 2013. godine u Bosni i Hercegovini sporadično se javljaju socijalni pokreti. Počevši od tadašnje „bebolucije“ preko februarskih protesta 2014. godine i prateće plenumske mobilizacije, do trenutno aktivnih kampanja za radnička prava, zajednička dobra i historijsko sjećanje, ti pokreti konstantno su stiješnjeni između gorućih pitanja kojima se neposredno bave i ostvarivanja trajnije prisutnosti u političkom polju. Međutim, pitanje njihove održivosti nije samo njihovo pitanje, već je i pitanje lijevih aktera u zemljama čije politike aktivno oblikuju bosanskohercegovačke političke prilike – prije svega u Hrvatskoj i Srbiji, a potom i u državama članicama Evropske unije.
  • 2. travnja 2017. Zgrada Hrvatskih studija (izvor:  Facebook stranica Studentski sabor Hrvatskih studija) Izvještaj s 216. plenuma FFZG-a Studenti Hrvatskih studija se od 20. ožujka do danas okupljaju na Studentskom saboru kako bi pokušali obraniti vlastiti studij i suprotstaviti se još jednom potezu koji dolazi sa Sveučilišta, a povezan je s pokušajem osiguravanja povoljnije pozicije za konzervativne struje u društvu. Kako bi pružili podršku kolegama s Hrvatskih studija, studenti s nekoliko fakulteta Sveučilišta okupili su se na prvom zajedničkom plenumu Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija kako bi raspravili o trenutnoj situaciji i razmotrili moguće korake u zajedničkoj borbi. U ponedjeljak 3. travnja na FFZG-u sastaje se radna grupa za pripremu blokade na kojoj će se raspravljati o Zakonu o HKO-u i degradaciji stručnih studija te sudjelovanju u organizaciji Marša za znanost 22. travnja.
  • 12. ožujka 2017. Dva motora zrakoplova B-707 i vjetrokaz (izvor: Lynn Greyling @ Public Domain Pictures prema Creative Commons licenci) Nema rasprave s fašistima Globalno jačanje fašistoidnih tendencija zasad je, osim u zakonodavnom nazadovanju, najupadljivije u srednjostrujaškim medijima, preko kojih se u javnu raspravu pripuštaju i čije komunikacijske protokole iskorištavaju ekstremno desni freelance komentatori i pretendenti na parlamentarne i izvršne političke pozicije, kao tek jednu od stepenica na svom putu prema uspostavljanju režima u kojem više nema rasprave. Autor dovodi u pitanje koliko su komunikacijske prakse koje počivaju na racionalnosti, podastiranju dokaza i sučeljavanju argumenata, dobronamjernosti interpretacije te konstruktivnim namjerama svih uključenih, dostatne u srazu sa sugovornicima poput Miloa Yiannopoulosa, Donalda Trumpa i Marine Le Pen, koji jezik koriste kao bojni poklič – interpelativno sredstvo onkraj činjeničnosti ili unutarnje koherentnosti iskaza.
  • 11. ožujka 2017. Crveni karanfili (izvor: ChadoNihi @ Pixabay prema Creative Commons licenci) Klasno cvijeće U osvrtu na revolucionarni historijat Osmog marta, autorica evaluira njegova suvremena obilježavanja koja više nego ikad moramo jasno pozicionirati kroz antikapitalističku optiku te ekonomski i politički angažman žena kako bismo nadišli/e liberalno konceptualiziranje oslobođenja žena oprimjereno individualnim uspjesima snažnih pojedinki. O socijalističkom nasljeđu obilježavanja Osmog marta te važnosti dugoročnih strategija obrane reproduktivnih i drugih prava piše Andreja Gregorina, koordinatorica obrazovnog programa Centra za ženske studije i članica feminističkog kolektiva FAKTIV.
  • 11. ožujka 2017. Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org) Skripta 85 Nakon višemjesečne blokade redovnog funkcioniranja fakultetskog vijeća, kriza upravljanja FFZG-om kulminirala je na sjednici vijeća 31. siječnja 2017. protestnim odlaskom članova „uprave“, nakon što je vijeće glasanjem odbilo njihov prijedlog izmjene dnevnog reda. Prekinuta sjednica nastavljena je tek 17. veljače, kada je pokrenut postupak za izbor novog dekana, doneseno 400-tinjak neriješenih odluka o napredovanjima te odbijeno produljenje radnog odnosa profesoru Ježiću. Skripta br. 85 objavljena je tijekom veljače 2017. kao reakcija studenata na tadašnju situaciju, a u njoj možete pročitati „Priopćenje studentskih predstavnica i predstavnika u Fakultetskom vijeću i Studentskog zbora FFZG-a povodom sjednice Fakultetskog vijeća od 31. siječnja i izjave za javnost 'uprave FFZG-a'“, tekst „Zašto se trenutna borba tiče svih nas? Teze o krizi na Filozofskom fakultetu“ i tekst Zrinke Breglec „Zaista, kažem vam, ušutkajte Filozofski“, prvotno objavljen na portalu Vox Feminae. Skriptu 85 možete skinuti ovdje (arhiva).

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve