O planu „Herkul“, stambenom izvlaštenju i deložacijama skvotova u Grčkoj
S engleskog preveo Martin Beroš
Izvorno objavljeno 20. prosinca 2019. godine na cadtm.org.
"Kako se veliki nekretninski grabežljivci spremaju na napad, grčki će model stanovanja, kojega karakterizira veliki broj malih vlasnika nekretnina i visoki postotak vlasnika koji u njima i žive, početi propadati. Štoviše, ovo se događa u kontekstu naglog rasta cijena najma i potpunog izostanka ikakve stambene politike koja bi apsorbirala posljedice istog. Ovo je još jedna prizma kroz koju možemo razmatrati napad vlade na skvoterski pokret u Grčkoj: ne samo da neutraliziraju svog “ideološkog neprijatelja” i jednog od nekoliko preostalih bastiona kritike i otpora izvlaštenju, gentrifikaciji i “urbanoj revitalizaciji”, već ujedno vježbaju represivne taktike koje će upotrijebiti u nadolazećem valu stambenih deložacija i testiraju reflekse društva na ekstremno i arbitrarno nasilje."
"No land for the poor", umjetnik: WD, ulica Emmanouil Mpenaki, Exarheia
Prije nekoliko dana, u grčkom je parlamentu izglasan plan “Herkul”, prema kojem je predviđena prodaja nenaplativih (“crvenih”) zajmova u vrijednosti 30 milijardi eura strvinarskim fondovima. Naravno, zajmovi će biti prodani za udio nominalnog iznosa, a fondovima će biti prepuštena sloboda da potražuju puni iznos, što će po prirodi stvari podrazumijevati ucjene, evikcije, dražbe nekretninskih jamstava, itd.
Simbolizam u imenu je jasan: Kao što je mitski Herkul razdvojio dvije rijeke da bi počistio tone gnojiva iz konjušnica kralja Augija, tako i vlada preusmjerava do 12 milijardi eura svojih rezervi kako bi jamčila za ove zajmove i počistila tone gnojiva s bankovnih računa. Ovo nije naprosto “novac poreznih obveznika”: ovo je krvavi novac izvučen od naroda ekstremnim mjerama štednje. Europska komisija očekivano je izjavila kako se sam plan ne može označiti kao državna pomoć.
Paradoks se sastoji u tome da će banke radije prodati nenaplative zajmove za 10 posto nominalne cijene kako bi ih maknuli sa svojih računa, nego prihvatiti korektivni faktor od 50 posto i ponovni sporazum o uvjetima kreditiranja. Tome je tako zato što plan “Herkul” predstavlja još jednu, četvrtu po redu sanaciju grčkih banaka, pri kojoj se ponovno koristi krvavi novac poreznih obveznika.
Jamstvo za dio ovih nenaplativih zajmova su stambene rezidencije, a zajedno s neminovnim ukidanjem pravnog okvira koji štiti primarnu nekretninu od likvidacije, ogromnim valom aukcija rezidencijalnih jamstava koji je već u tijeku, i prisilnom prodajom “paketa” već zaplijenjenih nekretnina strvinarskim fondovima od strane banaka, radi se o dobro orkestriranoj operaciji stambenog izvlaštenja u Grčkoj. Kako se veliki nekretninski grabežljivci spremaju na napad, grčki će model stanovanja, kojega karakterizira veliki broj malih vlasnika nekretnina i visoki postotak vlasnika koji u njima i žive, početi propadati. Štoviše, ovo se događa u kontekstu naglog rasta cijena najma i potpunog izostanka ikakve stambene politike koja bi apsorbirala posljedice istog.
Ovo je još jedna prizma kroz koju možemo razmatrati napad vlade na skvoterski pokret u Grčkoj: ne samo da neutraliziraju svog “ideološkog neprijatelja” i jednog od nekoliko preostalih bastiona kritike i otpora izvlaštenju, gentrifikaciji i “urbanoj revitalizaciji”, već ujedno vježbaju represivne taktike koje će upotrijebiti u nadolazećem valu stambenih deložacija i testiraju reflekse društva na ekstremno i arbitrarno nasilje.
U tom kontekstu, ne možete očekivati da će vas netko uzeti za ozbiljno, pokušate li ustvrditi da represija na vas nema nikakvog utjecaja zato što niste skvoteri.
Theodoros Karyotis je sociolog, prevoditelj i aktivist koji participira u društvenim pokretima koji promiču samoupravljanje, solidarnu ekonomiju i obranu zajedničkih dobara. Piše na autonomias.net.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2019. godinu.
Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]
Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]
15. veljače 2025.Jedan svijet, kolektivna borba
Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
28. prosinca 2024.Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica”
Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
24. prosinca 2024.Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada
Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
23. prosinca 2024.Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga
Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
21. prosinca 2024.„U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva
Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
20. prosinca 2024.Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase
I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
19. prosinca 2024.Akademski bojkot i pitanje krivnje
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.