Između nasljeđa i povijesti: o filmu Nope Jordana Peelea

"Posao obitelji Haywood bio je dio Hollywooda još prije negoli je Hollywood postojao. Njihov praprapradjed bio je neidentificirani džokej na Muybridgeovoj poznatoj snimci konja u galopu. To je tajna ostavština, zamagljena službenom poviješću koja pamti Muybridgea, ali zaboravlja džokeja. Haywoodovi službeno ne mogu polagati pravo na bilo kakvu realnu ostavštinu – OJ i Em i dalje moraju raditi za svaki angažman."

Kadar iz foršpana za film Nope, r: Jordan Peele, 2022, 130’ (izvor)
Filmski kritičari, čak i oni amaterski, obožavaju dosjetke i umetanje filmskih naslova u vlastite recenzije kroz nekakvu igru riječi. Potrebna je stoga poprilična doza samopouzdanja da se film nazove Nope (Nikako), jer to naprosto otvara prostor za previše naslova negativnih kritika, primjerice, „Nikako nemojte pogledati Nikako“ itsl. U slučaju Peelea to je povjerenje zasluženo. Radi se o trećem filmu redatelja koji razvija vlastitu viziju u eri u kojoj su stvari poput vizije ili stila, pa čak i redatelji kao autori, sve više zastarjeli. Naslov Nope podsjeća na naslov Peeleova prvog filma, Get Out (Bježi) koji je bio hommage Eddie Murphyjevom skeču o tome kako film o ukletoj kući nikada ne bi funkcionirao s Crnom obitelji, jer bi oni pobjegli na prvo upozorenje.
 
Baš kao što je Get Out bio film o Chrisu, čovjeku koji je ignorirao sva upozorenja i nije „pobjegao“ sve dok nije bilo gotovo prekasno, Nope je film o tome kako reći „da“, kako ići prema užasu, umjesto bježati od njega. Čini mi se da svaki pokušaj razumijevanja ovog filma mora započeti pitanjem zašto likovi naprosto ne kažu „ne“ i odšetaju dalje. Čini se da je to središnje pitanje filma.
 
Nope se bavi OJ-em iliti Otisom Juniorom (Daniel Kaluuya) i Emerald „Em“ Haywood (Keke Palmer), koji na početku filma nasljeđuju Haywood Hollywood Horses (ranč za treniranje i opskrbu konja za filmove, televiziju i reklame) nakon što njihova oca misteriozno pogodi i usmrti kovanica od pet centi koja padne s neba. Metalni predmeti koji padaju s neba prva su naznaka da u njihovoj maloj dolini stvari nisu na mjestu, ali to nije početak problema obitelji Haywood. Njihov obiteljski posao, kao što pokazuje foršpan u nastavku, bio je dio Hollywooda još prije negoli je Hollywood postojao. Njihov praprapradjed bio je neidentificirani džokej na Muybridgeovoj poznatoj snimci konja u galopu. To je tajna ostavština, zamagljena službenom poviješću koja pamti Muybridgea, ali zaboravlja džokeja. Haywoodovi službeno ne mogu polagati pravo na bilo kakvu realnu ostavštinu – OJ i Em i dalje moraju raditi za svaki angažman. On se brine o konjima, a ona o ljudima, on je zanatlija, a ona prodavačica. Međutim, kada konj zamalo ozlijedi glumca na snimanju jedne reklame, sve njihove vještine brzo bivaju zamijenjene CGI rekvizitnim konjem. Što znači nasljeđe i veza s prošlošću u industriji odnosno zemlji koja neprestano prepričava svoju priču, iznova se preobražava. Što znače vještine u ekonomiji koja neprestano dekvalificira radnice i radnike, zamjenjujući znanje tehnologijom?
 
Ovo isto pitanje mori susjeda Haywoodovih, Rickyja „Jupe“ Parka (Steven Yeun), bivšu dječju zvijezdu koji sada vodi šou o Divljem zapadu, kapitalizirajući svoju ulogu „Dječjeg šerifa“. Jupe je također bio zvijezda kratkotrajne, ali popularne serije pod nazivom Gordyjev dom (Gordy’s Home) koja je završila nakon jedne sezone kada je zvijezda serije, čimpanza, podivljala na setu te usmrtila odnosno osakatila nekoliko članova postave. Jupe upošljava jednu verziju prošlosti, vestern tematski park, jedan mit, ali iza njegova ureda skriven je muzej tragične povijesti televizijske serije koji je po svoj prilici unosnija atrakcija. Jedan nizozemski par svojedobno je platio tisuće dolara ne bi li samo prespavali u muzeju.
 
Televizija, ili sjećanja na televiziju, igraju središnju ulogu u svim Peeleovim filmovima – od reklame za fondaciju koja stipendira mlade Crnce (United Negro College Fund) koja se pojavljuje u Get Out do ljudskog lanca povezanog rukama širom SAD-a (Hands Across America) koji je u pozadini filma Us (Mi). To je zato što Peele razumije da su naša kolektivna i individualna sjećanja u jednakoj mjeri sazdana od onoga što se događa na ekranima, kao i onoga u takozvanom stvarnom svijetu. Peeleova tri filma Get Out, Us i Nope, prate i progresiju ovih video sjećanja. U prvome, Get Out, u reklami u pozadini čujemo slogan United Negro College Funda „Užasno je upropastiti um“ („A mind is a terrible thing to waste“) netom prije no što će Chrisu upropastiti um; u Us je prizor ruku širom Amerike prvo sjećanje koje ima Adelaide/Red, kao i struktura revolucije privezanih; a u Nope se Jupeovo traumatično sjećanje na Gordyja pokazuje centralnim za cijeli film. Peele spaja sjećanja publike i likova na stare reklame, medijske događaje i jeftine humoristične serije jer te stvari sačinjavaju naš svijet jednako kao i oblaci i pustinja u dolini.
 
OJ, Em i Jupe povezani su načinom na koji se nose s nasljeđem i prošlošću. U slučaju OJ-a i Em ovo je nasljeđe zabilježeno, ali nikada nije pripisano – nitko ne zna ime džokeja u slavnim slikama koje su stvorile kinematografiju, on je na neki način izbrisan iz povijesti. Oni moraju iznova stvoriti svoju reputaciju, prodajući klijentima svoj posao i vještine bez nasljeđa na koje se mogu pozivati. S druge strane, Jupe se čini vezan za traumatičnu prošlost od koje ne može ni pobjeći ni od nje u potpunosti živjeti. Njegova niša slave ili zloglasnosti ne osigurava dovoljno za život, ali ostaje ljudima u pamćenju.
 
Jordan Peele objavio je uvodnu špicu fiktivne serije unutar filma Nope na svojem twitter profilu
 
Kada se u dolini pojavi ono što izgleda kao vanzemaljski svemirski brod, OJ, Em i Jupe to vide kao priliku da promijene situaciju u kojoj se nalaze. Em i OJ odlučuju fotografirati vanzemaljski svemirski brod, kako bi dobili dokaz o vanzemaljskom životu koji je toliko nepobitan da se ne može osporiti i koji će se dovoljno isplatiti da spasi njihov ranč i doživotno ih situira. Dok pokušavaju snimiti neuhvatljivi leteći objekt, ispada da je Jupe već počeo profitirati na posjetiteljima, uključivši ih u svoj šou o Divljem zapadu. On već neko vrijeme kupuje konje od OJ-a i nudi ih vanzemaljskom brodu. Jupe svoja žrtvovanja izvodi pred publikom koja plaća, razmjenjujući misterioznu žudnju ekstraterestrijalnog bića prema konjima za spektakularizaciju tog bića. Naizgled se čini kako bi to vanzemaljci trebali smatrati poštenom trgovinom – konji u zamjenu za letimičan pogled na brod, ali kako razumjeti što biće s drugog svijeta razumije ili želi? Nope pristupa ovom pitanju postavljajući drugo pitanje: kako možemo znati što ne-ljudska životinja razumije ili želi? Na pitanje kako razumijemo način na koji bismo komunicirali s estraterestrijalnim umovima odgovara se pitanjem kako komuniciramo s umovima koji su nam već Drugi, sa životinjama.
 
Ovom se pitanju pristupa iz dva kuta. Kao prvo, prikazuje se traumatičan događaj iz Jupeove prošlosti, dan kada je naizgled istrenirana čimpanza preplašena pucanjem balona pobjesnila, ubijajući i osakaćujući glumačku postavu. Jupe se sakrio ispod stola i ne samo da je bio pošteđen divljanja, nego se čimpanza Gordy čak spremao pozdraviti ga dodirom šakom po kojem je bio poznat, prije negoli je upucan i usmrćen. Iz svog iskustva preživjelog, Jupe misli da razumije nešto o komunikaciji između ljudi i životinja, i stoga, posredno, kako komunicirati s ekstraterestrijalnim bićima – dati im nešto što žele u zamjenu za ono što ti želiš. U ovom slučaju konje se žrtvuje za predstavu. Kao drugo, tu je OJ koji ne pretpostavlja da razumije što konji žele, ali polazi od premise da je prva stvar koju trebate razumjeti o životinjama, a onda i vanzemaljcima, to da stvari ne vidite i ne razumijete na jednak način. Konj stvari vidi drugačije, što morate razumjeti ako vam je namjera ukrotiti ga i raditi s njim sigurno na setu. Ovom osnovnom principu OJ dodaje još jedno upozorenje koje je naučio od svog oca – neke životinje ne žele biti pripitomljene – OJ to posebno napominje za grabežljivce. Kako on tvrdi, ne možete ukrotiti grabežljivca, najviše što možete učiniti je surađivati s njim, ući u nesigurno partnerstvo.
 
UPOZORENJE ZA SPOILER: Ispostavlja se da vanzemaljska svemirska letjelica uopće nije svemirska letjelica, već vanzemaljsko čudovište, koje ne usisava ljude i konje kako bi na njima radilo pokuse ili ih zarobilo za vanzemaljski zoološki vrt, već kako bi ih pojelo. Radi se o grabežljivcu. Zato nije bio zadovoljan ponudom jednog konja kada je dobio priliku da pojede cijelu publiku. S njim se ne može pregovarati, ali ga se može umiriti. OJ shvati kako je jedini način da izbjegne vanzemaljca taj da ga ne gleda – da mu ne izgleda kao prijetnja. Usput, možda je upravo to, a ne pozdrav šakom, zapravo spasilo Jupea kada je Gordy pobjesnio. Skrivajući se ispod stola, izbjegao je kontakt očima s Gordyjem. Gordy ga nije poštedio zato što su bili prijatelji, već zato što ga nije gledao u oči.
 
OJ-jeva strategija da snimi vanzemaljsko stvorenje bez uspostavljanja kontakta očima je strategija koja povezuje dvije teme filma. Kao prvo, i najneposrednije, ono što bi se moglo smatrati problemom različitih umova. Da biste razumjeli drugačije stvorenje, morate razumjeti da ono drugačije vidi stvari. Balon je za nas samo balon, ali neko drugo stvorenje bi ga moglo vidjeti kao prijetnju (ili kao potencijalnu hranu). Kao drugo, razlika između nasljeđa i povijesti je razlika u percepciji. Nasljeđe koje nije viđeno ili nije pripisano nije nikakvo nasljeđe. Svi likovi u Nopeu izbačeni su iz spektakla; Jupe je bivša dječja zvijezda, OJ i Em imaju vezu s holivudskom poviješću koja nikada nije priznata, čak je i Angel, radnik tehničke podrške koji pomaže OJ-u i Em instalirati njihove kamere, na neki način odbačen – doznajemo da je njegova djevojka prekinula s njim kada je dobila ulogu na televizijskoj mreži CW. Hollywood, spektakl pojede ljude i ispljune ih, slično kao što svemirsko čudovište jede ljude i izbacuje neprobavljive komadiće metala poput novčića i ključeva. Hollywoodski spektakl ne treba loviti svoj plijen. Svi oni očajnički žele vratiti svoje nasljeđe, vratiti se spektaklu, snimiti ono što Em naziva Oprah snimkom, snimkom koja donosi novac. Međutim, spektakl je čudovište koje pojede ljude i ispljune ih. Gledati u spektakl znači biti uvučen u njega, biti pojeden. Jedini način da uhvatite spektakl, da dobijete snimku stvorenja, jest da ga zapravo ne gledate.
 
Prije mnogo godina pročitao sam da Jordan Peele planira snimiti tri filma o društvenim temama. Prvi je bio Get Out, za koji se općenito prepoznaje da govori o rasi, drugi je bio Us, za koji tvrdim da može biti o klasi. Nisam siguran može li se za Nope reći da govori o nečemu na isti način, korištenjem horora kao alegorije za neki društveni problem, iako to jest priča o tome kako ljudi odbačeni od Hollywooda, koji nisu dio njegove službene povijesti, pokušavajući izbjeći da ih spektakl doslovce žive pojede. Nije ni čudo što ga Peele smatra svojim najosobnijim filmom. Peele je nekako uspio napraviti spektakl – ovo je njegov film koji je najviše blockbuster – i postići da ga ne usisa u svoje ždrijelo.





Tekst je nastao u okviru projekta „Slijepe pjege“ financiranog sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) za poticanje Komplementarnih djelatnosti u 2022. godini.






Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve