Studentski zbor čvrsto ostaje pod nadzorom “stožerne stranke”

Glavna zadaća Studentskog zbora oduvijek je bila osigurati pacifikaciju i pokornost studenata HDZ-u. Niti jedni izbori nisu prošli bez optužbi za lažiranje, a predsjednici su često bili članovi HDZ-a.

Predsjednik sa stranačkom iksicom

Glavna zadaća Studentskog zbora oduvijek je bila osigurati pacifikaciju i pokornost studenata HDZ-u. Niti jedni izbori nisu prošli bez optužbi za lažiranje, a predsjednici su često bili članovi HDZ-a

Sve se promijenilo da se ne bi promijenilo ništa: na mjestu predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu 25. ožujka jednog HDZ-ovca zamijenio je drugi. Novi je predsjednik student Medicinskog fakulteta Danko Relić, a kao prvi potez novopečeno je vodstvo uputilo, zajedno s više zavičajnih udruga, poziv na – ni manje ni više – nepriznavanje nove Vlade Federacije BiH. Pritom je taj apel, koji na prvi pogled ne spada u redovnu djelatnost institucije koja bi trebala štititi prava studenata, potpisan mimo znanja Skupštine Zbora.

Relića je izabrala Skupština čiji članovi su birani na izborima održanim 5. i 6. svibnja prošle godine, tijekom kojih su studenti okupljeni u inicijativu Song (Studenti organizirano nadgledaju glasanje) zabilježili i izbornom povjerenstvu prijavili 71 slučaj kršenja izbornih propisa na 15 fakulteta, od fizičkog protjerivanja promatrača, uvjeravanja studenata pored samih glasačkih kutija koga trebaju birati, dijeljenja popisa s imenima “poželjnih” kandidata, pa do nestanka glasačkih kutija s biračkih mjesta. Dio prigovora nadležna sveučilišna tijela su odbacila, a na dio, tvrde nezadovoljni studenti, odgovor nikada nije došao.

Obraćanje rektoru Aleksi Bjelišu i ministru znanosti Radovanu Fuchsu prošlo je bez uspjeha, pa je zbog toga, kao i zbog sumnji u malverzacije s izbornim materijalom koji je osam mjeseci stajao pohranjen bez nadzora i objave rezultata, pedesetak studenata više zagrebačkih fakulteta spriječilo 18. ožujka fizičkim upadom u dvoranu Rektorata prvi pokušaj konstituiranja SZ-a, a kao svoj sljedeći korak najavljuju podnošenje tužbe Upravnom sudu.

SZ je osnovan 1996, a glavna zadaća oduvijek mu je bila osigurati pacifikaciju i pokornost studentske populacije HDZ-u. Niti jedni izbori unutar Zbora nisu prošli bez optužbi za lažiranje, a dužnost predsjednika često su vršili aktivni članovi HDZ-a, poput Mislava Baneka koji je bio i predsjednik stranačke mladeži, dok ga prošle godine nije naslijedila premijerkina miljenica Martina Banić, zatim Darija Škegre ili dosadašnjeg čelnika SZ-a Ivana Bote.

Kao pravi HDZ-ovi pretorijanci, vođe SZ-a pljuvali su svaku nepoćudnu studentsku akciju, poput blokada fakulteta tijekom kojih se Bota na izvanrednim presicama umiljato uslikavao prvo s ministrom znanostiDraganom Primorcem, a potom i Fuchsom. Najzloglasniji član ove družine ipak ostaje Petar Bezjak, koji je 2003. godine studente pozivao da glasuju protiv lijeve koalicije, a koji je konačno odletio nakon što je u zatvoru posjetio ratnog zločinca Mirka Norca taman kada je u Zagreb dolazila Carla del Ponte.

Vlasti su, pak, odanost šefova SZ-a kupovale prepuštanjem da samovoljno raspolažu višemilijunskim proračunima. U Bezjakovo doba mastilo se večerama u Sheratonu i raspojasano putovalo po Južnoj Africi, a Index.hr je pred dvije godine objavio da je Tomislav Čengić, tadašnji šef riječkog Zbora, zajedno s Fuchsovim sinom na trošak SZ-a tulumario jugoistočnom Azijom. Na mobitele se, pak, troši više od stotinu tisuća proračunskih kuna, a s obzirom na to da su vrlo aktivne upravo udruge studenata iz BiH, 2010. godine je, primjerice, najviše novca od svih studentskih medija dobio list hercegovačkih studenata “Moj kamen”.

Sve u svemu, ne čudi da se i na listi Studenti zajedno, koja je pobijedila na prošlogodišnjim izborima, nalazi više članova HDZ-a. Studentski zbor, jasno je, čvrsto ostaje pod nadzorom stožerne stranke hrvatskog naroda, a mladi kabadahije i dalje imaju gdje vježbati klijentelizam, korupciju i proceduralne vratolomije, što im – vidjeli smo – ide odlično.

Jerko Bakotin
Objavljeno u Novostima 2. travnja 2011.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve