Studentski zbor čvrsto ostaje pod nadzorom “stožerne stranke”

Glavna zadaća Studentskog zbora oduvijek je bila osigurati pacifikaciju i pokornost studenata HDZ-u. Niti jedni izbori nisu prošli bez optužbi za lažiranje, a predsjednici su često bili članovi HDZ-a.

Predsjednik sa stranačkom iksicom

Glavna zadaća Studentskog zbora oduvijek je bila osigurati pacifikaciju i pokornost studenata HDZ-u. Niti jedni izbori nisu prošli bez optužbi za lažiranje, a predsjednici su često bili članovi HDZ-a

Sve se promijenilo da se ne bi promijenilo ništa: na mjestu predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu 25. ožujka jednog HDZ-ovca zamijenio je drugi. Novi je predsjednik student Medicinskog fakulteta Danko Relić, a kao prvi potez novopečeno je vodstvo uputilo, zajedno s više zavičajnih udruga, poziv na – ni manje ni više – nepriznavanje nove Vlade Federacije BiH. Pritom je taj apel, koji na prvi pogled ne spada u redovnu djelatnost institucije koja bi trebala štititi prava studenata, potpisan mimo znanja Skupštine Zbora.

Relića je izabrala Skupština čiji članovi su birani na izborima održanim 5. i 6. svibnja prošle godine, tijekom kojih su studenti okupljeni u inicijativu Song (Studenti organizirano nadgledaju glasanje) zabilježili i izbornom povjerenstvu prijavili 71 slučaj kršenja izbornih propisa na 15 fakulteta, od fizičkog protjerivanja promatrača, uvjeravanja studenata pored samih glasačkih kutija koga trebaju birati, dijeljenja popisa s imenima “poželjnih” kandidata, pa do nestanka glasačkih kutija s biračkih mjesta. Dio prigovora nadležna sveučilišna tijela su odbacila, a na dio, tvrde nezadovoljni studenti, odgovor nikada nije došao.

Obraćanje rektoru Aleksi Bjelišu i ministru znanosti Radovanu Fuchsu prošlo je bez uspjeha, pa je zbog toga, kao i zbog sumnji u malverzacije s izbornim materijalom koji je osam mjeseci stajao pohranjen bez nadzora i objave rezultata, pedesetak studenata više zagrebačkih fakulteta spriječilo 18. ožujka fizičkim upadom u dvoranu Rektorata prvi pokušaj konstituiranja SZ-a, a kao svoj sljedeći korak najavljuju podnošenje tužbe Upravnom sudu.

SZ je osnovan 1996, a glavna zadaća oduvijek mu je bila osigurati pacifikaciju i pokornost studentske populacije HDZ-u. Niti jedni izbori unutar Zbora nisu prošli bez optužbi za lažiranje, a dužnost predsjednika često su vršili aktivni članovi HDZ-a, poput Mislava Baneka koji je bio i predsjednik stranačke mladeži, dok ga prošle godine nije naslijedila premijerkina miljenica Martina Banić, zatim Darija Škegre ili dosadašnjeg čelnika SZ-a Ivana Bote.

Kao pravi HDZ-ovi pretorijanci, vođe SZ-a pljuvali su svaku nepoćudnu studentsku akciju, poput blokada fakulteta tijekom kojih se Bota na izvanrednim presicama umiljato uslikavao prvo s ministrom znanostiDraganom Primorcem, a potom i Fuchsom. Najzloglasniji član ove družine ipak ostaje Petar Bezjak, koji je 2003. godine studente pozivao da glasuju protiv lijeve koalicije, a koji je konačno odletio nakon što je u zatvoru posjetio ratnog zločinca Mirka Norca taman kada je u Zagreb dolazila Carla del Ponte.

Vlasti su, pak, odanost šefova SZ-a kupovale prepuštanjem da samovoljno raspolažu višemilijunskim proračunima. U Bezjakovo doba mastilo se večerama u Sheratonu i raspojasano putovalo po Južnoj Africi, a Index.hr je pred dvije godine objavio da je Tomislav Čengić, tadašnji šef riječkog Zbora, zajedno s Fuchsovim sinom na trošak SZ-a tulumario jugoistočnom Azijom. Na mobitele se, pak, troši više od stotinu tisuća proračunskih kuna, a s obzirom na to da su vrlo aktivne upravo udruge studenata iz BiH, 2010. godine je, primjerice, najviše novca od svih studentskih medija dobio list hercegovačkih studenata “Moj kamen”.

Sve u svemu, ne čudi da se i na listi Studenti zajedno, koja je pobijedila na prošlogodišnjim izborima, nalazi više članova HDZ-a. Studentski zbor, jasno je, čvrsto ostaje pod nadzorom stožerne stranke hrvatskog naroda, a mladi kabadahije i dalje imaju gdje vježbati klijentelizam, korupciju i proceduralne vratolomije, što im – vidjeli smo – ide odlično.

Jerko Bakotin
Objavljeno u Novostima 2. travnja 2011.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve