Iz medija – suspenzija blokade: 11. lipnja

Dnevnik.hr: Seljaci ostali preko noći na ulici u Zagrebu, stiže ‘pojačanje’ (foto + video)

Dio poljoprivrednika koji je jučer prosvjedovao pred Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja započeo je jučer kasno poslije podne pregovore s državnim tajnikom u tom Ministarstvu Krešimirom Kuterovcem. No, oni još nisu urodili plodom pa je tako Vukovarska ulica jutro dočekala potpuno blokirana nepreglednom kolonom traktora.

Dnevnik.hr: Studenti došli podržati seljake: ‘Rješenje ili blokiramo zemlju’

Poljoprivrednici prosvjednici noć su proveli u Ulici grada Vukovara u kojoj se nalazi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a u toj se zgradi nalazi i Ministarstvo gospodarstva. U Ulici grada Vukovara, u po jednom prometnom traku s obje strane ulice, je velik broj traktora, a prosvjednicima su potporu dali i studenti, više desetaka njih koji su noćas prolazili Ulicom grada Vukovara, uz ostalo i s transparentom ‘Studenti su uz seljake’.

Javno.hr: Interventni policajac ‘davio’ prosvjednika (foto)

Studenti Filozofskog fakulteta su u četvrtak u ranim jutarnjim satima došli podržati seljake u njihovom prosvjedu ispred Ministarstva poljoprivrede u Vukovarskoj ulici, a zbog remećenja javnog reda i mira, morala je intervenirati policija. Došlo je do naguravanja studenata, a jedan od njih je zaradio i prekršajnu prijavu. Zbog incidenta u kojem je pripadnik interventne policije ‘davio’ prosvjednika sazvana je izvanredna konferencija za novinare Policijske uprave zagrebačke.

Jutarnji list: Studenti podržali seljake, počeli pregovori s Vladom (foto)

Policija je morala fizički intervenirati zbog bučnog studentskog marša ispred Ministarstva poljoprivrede. Iako su navodno identificirali predvodnike neprijavljenog studentskog prosvjeda podrške, policija ih ipak zasad nije privela, najviše zbog pritiska seljaka od kojih su neki agresivnim tonovima tražili od policije da “odmah puste dečke i cure na miru”. Goga, jedna od predvodnica studenata, otkrila nam je da je prosvjed podrške seljacima organiziran spontano, preko SMS-poruka, i to u svega dva sata.

Novi list: Inženjer kemije i apsolvent povijesti u potrazi za plastičnom ambalažom
Makar ga neki takvim smatrali, skupljanje boca nije nimalo nečastan posao. Naime, građani Zagreba svaki dan imaju priliku vidjeti poneke naše sugrađane kako obilaze ulice, kopkajući po kantama za smeće, vrteći se oko frekventnijih okupljališta mladih, te zaviruju u kontejnere u potrazi za plastičnom ambalažom.

Slobodna Dalmacija: Udružili se prosvjednici: studenti pomogli seljacima blokirati prometnice (fotoreportaža)
Seljacima koji prosvjeduju u Zagrebu su se oko 2.30 u noći sa srijede na četvrtak pridružili studenti. Noseći transparente s natpisima u znak potpore seljacima, pomogli su im blokirati Vukovarsku ulicu. Protiv udruženih prosvjedničkih snaga intervenirala je policija.

Večernji list: Studenti podržali seljake (foto galerija)
U tijeku su pregovori predstavnika poljoprivrednika prosvjednika sa predstavnicima Vlade, potpredsjednicima Jadrankom Kosor i Damirom Polančecom. Nezadovoljni seljaci cijelu su noć proveli u Ulici grada Vukovara ispred zgrade Ministarstva gospodarstva. Kasno sinoć podršku seljacima došlo je pružiti i nekoliko desetaka studenata koji su nosili transparente “Studenti su uz seljake”.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve