Odgovor na rezoluciju Demokratskog nacionalnog odbora

Prenosimo izjavu mreže pokreta Black Lives Matter kojom se ograđuju od potpore koju im u predizbornoj godini pruža središnje tijelo američke Demokratske stranke – Demokratski nacionalni odbor, naglašavajući kako se do prave promjene ne dolazi kroz deklaracije, već putem konkretnih političkih mjera, što “zahtijeva stvarnu borbu, koja će se odvijati na ulici, predvođena narodnim snagama, a ne političkom strankom”. Black Lives Matter je pokret koji je u SAD-u izrastao kao odgovor na rasizam koji je i dalje duboko ukorijenjen u američkim institucijama i društvu, i to nakon opetovanih slučajeva policijskog nasilja nad Crnim osobama.

Izjava koja slijedi u nastavku je odgovor na rezoluciju kojom Demokratski nacionalni odbor (Democratic National Committee – DNC), izražava podršku pokretu Black Lives Matter (Životi crnih ljudi su bitni). Izjavu potpisuje Black Lives Matter mreža, zajedno s naših 26 podružnica diljem zemlje.

„Rezolucija kojom se ukazuje na to da Demokratski nacionalni odbor podupire ideju da su životi crnih ljudi bitni, ni na koji način ne podrazumijeva i podršku Black Lives Matter mreže Demokratskom nacionalnom odboru, niti je ista rezolucija sastavljena u dogovoru s nama. Mi trenutno ne podupiremo, niti smo ikada podupirali ili bili povezani uz Demokratsku stranku, kao ni uz bilo koju drugu stranku. Demokratska stranka, poput Republikanske stranke i ostalih političkih stranaka, ima povijest pokušaja kontroliranja ili obuzdavanja napora Crnih osoba za vlastitim oslobođenjem. Istinska promjena zahtijeva stvarnu borbu, koja će se odvijati na ulici, predvođena narodnim snagama, a ne političkom strankom.

Preciznije, Black Lives Matter mreža jasno naznačuje da rezolucija Demokratskog nacionalnog odbora neće dovesti do promjena koje tražimo. Rezolucije bez konkretnih promjena znače da se sve nastavlja po starom. Obećanja nisu političke mjere. Zahtijevamo slobodu za tijela Crnih osoba, pravdu za živote Crnih osoba, sigurnost za zajednice Crnih osoba, i prava za Crne osobe. Od onih koji tvrde da stoje uz nas zahtijevamo djela, a ne riječi.

Iako Black Lives Matter mreža pozdravlja političku promjenu koja vodi prema tome da se svijet učini sigurnijim za živote Crnih osoba, naša jedina podrška ide prosvjednom pokretu koji smo izgradili zajedno s Crnim osobama diljem zemlje – ne kandidatima koji su zainteresirani samo za sebe, strankama ili političkoj mašineriji koja traži naš glas.“
Nedjelja, 30. kolovoza 2015.
S engleskog preveo: Martin Beroš

Fotografija je preuzeta s Facebook stranice pokreta Black Lives Matter i prilagođena formi ikone.

Na temu rasizma u SAD-u možete pročitati i ove tekstove:

Salar Mohandesi: Tko je ubio Erica Garnera?

Alex Gourevitch: Zvuk policije

Marija Ćaćić: Crne pantere: preživljavanje i istoimeni terenski rad

Lee Sustar: Naslijeđe Martina Luthera Kinga

Bill Quigley: Deset šokantnih činjenica o Baltimoreu

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve