kolumna 14. svibnja 2009.

Podsjetnik: Kako uručiti molbu MZOŠ-u?

(sadrži nove informacije)

OBAVIJEST O URUČENJU MOLBE MZOŠ-u

(za one koji to još uvijek ne znaju)

Svi su građani/ke Republike Hrvatske slobodni besplatno uručiti neku molbu Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, pa tako i molbu za besplatnim obrazovanjem. Primjer takve molbe svima je dostupan ovdje.

Ako podupirete naš cilj (ukidanje svih oblika uvedenog naplaćivanja visokoga obrazovanja na svim razinama: preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj), molbu Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa možete uručiti na Donjim Sveticama 38 u urudžbenom uredu Ministarstva. Kako bi se, ipak, izbjeglo stvaranje nepotrebne gužve ili dugo čekanje u redu (ponekad se, naime, može dogoditi da mnogo građana/građanki u isto vrijeme Ministarstvu želi uručiti neku molbu), ne bi bilo loše molbu doći uručiti što ranije,

primjerice, u petak u 9.00 sati…

Treba samo napomenuti da građani/građanke svoje molbe Ministarstvu ne mogu uručiti između 12.00 i 12.30 jer službenici i službenice Urudžbenog ureda tada imaju pauzu.

Isto tako, svaki se građanin/građanka RH koji/a to želi Ministarstvu može obratiti telefonom, faksom ili e-mailom svakim radnim danom,

recimo, u petak u 9 sati ili u neko slično vrijeme.

Ako, primjerice, neki građanin ili građanka RH ima želju obratiti se nekim upitom državnome tajniku Radovanu Fuchsu, Uredu za visoko obrazovanje i slično, brojeve telefona, faksa i e-mail adrese te ostale kontakte može pronaći na internetskim stranicama

http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=1936

te

http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=1938

Svaki se građanin/građanka RH Ministarstvu može obratiti svakim radnim danom,

recimo, u petak u 9 sati i slično, a ovdje napominjemo da je e-pošta Ministarstva dostupna stalno, stoga svakom građaninu/građanki RH stoji na raspolaganju u bilo koje vrijeme.

Na kraju, molimo građane/građanke da u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ne odlaze organizirano odnosno istovremeno (primjerice, u petak u 9.00 sati ili u neko slično vrijeme) jer bi se to moglo smatrati nenajavljenim javnim okupljanjem, a to nikako ne bismo željeli.

Kako prenose mediji, neki dan neki su građani i građanke RH odlučili uručiti ovu molbu u Ministarstvo. Jedna je građanka objavila i snimku svoga uručivanja molbe koju možete vidjeti ovdje, a vijest o tome prenio je i HRT.

NAPOMENA: U primjeru molbe u zaglavlju stoji [Ime i prezime pošiljatelja] i [Adresa pošiljatelja]. Kada građani/građanke RH uručuju svoje molbe, oni, naravno, u zaglavlje trebaju staviti svoje ime i prezime, a na dnu se molbe trebaju potpisati.

Ovo su iskustva jedne građanke koja je neki dan uručila molbu Ministarstvu i nakon toga nam poslala e-poruku koju je, zajedno s linkom na ovaj članak, poslala i svim svojim poznanicima.

Tagovi:
,

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve