Izvještaj s Filozofskog fakulteta u Rijeci + fotke

OSVRT NA UTORAK I SRIJEDU, 28. I 29. TRAVNJA 2009., Filozofski fakultet u Rijeci

Blokada je snazi, no to ne znači da je nastupilo vrijeme lijenosti i studentske apatije, naprotiv! Umjesto službenih predavanja, studenti su se marljivo bacili na organizaciju alternativnih predavanja/radionica. Dani na fakultetu prolaze u intelektualno/aktivističkom ozračju. Svaki dan započinje yogom pod vodstvom Marina Ćuka Vurneka. Studenti kojima je yoga možda ipak odviše pasivna djelatnost, nervozu izazvanu izjavama predsjednika Studentskog zbora, ministra Primorca i inih mogli su ublažiti i kanalizirati kroz radionicu kačkanja pod vodstvom Sande Baretić. Nakon toga je uslijedilo jedno inspirativno predavanje dekana Filozofskog fakulteta dr.sc. Elvija Baccarinija na temu „Jednakost i pravda“, a filmaši su došli na svoje projekcijom filma „Bauhaus u Njemačkoj“ te dokumentarca „Skinheads“. Pobornici fizičke aktivnosti bili su zadovoljni utorkom jer su na raspolaganju imali i radionicu žongliranja i backgammona. Kako čitava blokada na fakultetu prolazi u duhu starogrčke tradicije plenuma, tako su studenti imali mogućnost upoznavanja sa starogrčim jezikom na radionici Matije Škunce.

Studenti su imali mogućnost propitkivanja vlastite pozicije u Forum teatru – kazalištu potlačenih, a o mogućim promjenama u školstvu govorilo se na predavanju dr. sc. Borisa Duduša naziva koji govori sam za sebe „Čovjek je poput limuna – kad ga se stisne bude kiseo“. Dan se i nastavio u edukativnom tonu, budući da je Centar za mirovne studije održao predavanje/radionicu u kojoj je bilo riječi o izgradnji mira nakon ratnih sukoba. Da frizbi može biti opasan i iscrpljujuć sport studentima je pokazao šampion dr.sc. Pavlaković na radionici „Ultimate frizbi“, a prstohvat egzotične atmosfere Brazila donijeli su članovi riječkog capoeira kluba. Profesorica dr.sc. Kudriš Burić održala je predavanje „Postizanje izvrsnosti u humanističkim znanostima u Hrvatskoj“ s osvrtom na povijest umjetnosti. Semiotičke vještine čitanja fotografije mogle su se razvijati na predavanju Borislava Božića, nakon čega je dr.sc Nikola Petković čitao dijelove iz svog romana „Uspavanka za mrtve“. Projekcija filma „Plan 9 from outer space“ začinila je čitav dan.

Plenumi se odvijaju u gotovo jednoglasnom slaganju oko blokade, i to s fluktuacijama od oko 200 pa do 500 studenata, ovisno o danu. Rasprave znaju biti žustre, često i kontruktivne. Lokalni problemi oko Studentskog zbora i ometanje našeg zasjedanja postaju svakodnevnica, ali i sa time polako izlazimo na kraj, unatoč djelomičnoj medijskoj blokadi i medijskom favoriziranju. Vjerujemo da ćemo sa snagom koju nam pružaju drugi fakulteti i razne udruge izdržati sve prititske, te svi zajedno izaći iz ovoga s onime što želimo i što vjerujemo da nam i pripada.

Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket

Više informacija o događanjima u Rijeci na: http://blog.autonomnistudenti.com/

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve