Događanja u svijetu: blokade sveučilišta i prosvjedi

U sklopu Globalnog tjedna akcije (koji smo već spominjali ovdje) koji se održava od 20.4. do 29.4.2009. diljem svijeta brojne studentske organizacije prosvjeduju protiv komercijalizacije obrazovanja.

U Finskoj je tjedan borbe protiv komercijalizacije obrazovanja obilježen na Sveučilištu u Tempereu i u gradu Jyväskylä. U Jyväskyli, tijekom tjedna održala su se razna predavanja i demonstracije. Domaći i strani studenti raspravljali su o obrazovnim politikama nekoliko zemalja, i prosvjedovali protiv lokalnih problema na Sveučilištu u Jyväskyli.

U Tempereu, tjedan je započeo spuštanjem transparenta s krova Sveučilišta. Studenti su tamo prosvjedovali protiv komercijalizacije obrazovanja i nadolazećeg zakona o obrazovanju koji bi trebao uvesti bolonjsku reformu na finska sveučilišta. Nakon toga održavale su se diskusije i filmske projekcije. U utorak su studenti organizirali djeljenje besplatne juhe ispred zgrade Sveučilišta kao bojkot Sodexo restorana koji se nalazi u toj zgradi. Tokom dana održavale su se javne diskusije i tribine, navečer je prikazan finski film Vihreä leski (Zeleni prozor). U srijedu su studenti na jednu noć blokirali Sveučilište. To je prva blokada ovog sveučilišta unazad nekoliko desetljeća.

Studenti u Tempereu prosvjeduju protiv nadolazećeg zakona koji će uvesti Bolonjski proces na finska sveučilišta, kao i protiv politike vlastitog sveučilišta jer smatraju da je uprava prostor sveučilišta prepustila korporacijama umjesto da on pripada studentima, i žele to promijeniti. U svojim akcijama solidiraju se i šalju potporu svim studentima svijeta, a pogotovo svojim prijateljima u Zagrebu!

U Austriji je početak međunarodnog tjedna borbe protiv komercijalizacije obrazovanja obilježen studentskim protestima u nekoliko gradova. Prosvjedovalo se za bolje uvjete i veću financijsku pomoć za javno obrazovanje. “Spasite obrazovanje a ne banke” bila je glavna parola, dok vlada, s druge strane, navješćuje smanjenje proračuna. U Salzburgu se u ponedjeljak okupilo gotovo 3,000 studenata koji su prosvjedovali protiv Bolonjskog procesa. Studenti su pozvali na međunarodnu solidarnost među različitm pokretima koji se bore protiv komercijalizacije obrazovanja i zahtjevali besplatno obrazovanje za sve. Za to vrijeme brojni su studenti prosvjedovali i u Innsbrucku, Grazu, Bregenzu, Linzu, St. Pöltenu, Klagenfurtu i Burgenlandu. Informacije (na njemačkom) dostupne su ovdje: Salzburg.com (video).

U Danskoj studenti prosvjeduju u Kopenhagenu gdje je od utorka je blokirana središnja administrativna zgrada Sveučilišta, koju su studenti zauzeli objavljujući otvaranje “Slobodnog Sveučilišta u Kopenhagenu”. Studenti djeluju pod parolom Reclaim Your Education, te namjeravaju nastaviti blokadu do petka, kada će predložiti konkretne prijedloge za reformu obrazovnog sustava. U međuvremenu, za vrijeme blokade odvijat će se predavanja i tribine o raznim temama.


(foto: politiken.dk)

U Njemačkoj se prosvjedovalo u nekoliko gradova. U Münsteru su prosvjednici u ponedjeljak dijelili letke na kampusu kako bi informirali studente o Globalnom tjednu akcije. Poslijepodne su organizirali ulični performans. Tokom cijelog tjedna održavale su se razne manifestacije, radionice i filmske projekcije. U utorak su podigli kamp ispred sveučilišta koji su nazvali Protestnim kampom i gdje održavaju razne radionice.

U Heidelbergu je tjedan borbe protiv komercijalizacije obrazovanja započeo prosvjednim maršom kroz staru jezgru grada u kojem je sudjelovalo petstotinjak studenata. Studenti su se završetku marša skupili na kampusu i održali plenum. Zahtjevaju ukidanje školarina, besplatan pristup obrazovanju za sve i demokratske procedure sudjelovanja u svim procesima donošenja odluka na svim razinama unutar sveučilišta.

U Hamburgu su studenti Pedagoškog fakulteta organizirali razna predavanja, diskusije i radionice. Regrutirali su razne aktiviste koji su dolazili na predavnja noseći bijele maske na licu i tražeći studente da budu poslušni, konzumiraju sadržaj koji im se predaje i, najvažnije, da se ne pridružuju protestima. U četvrtak su studenti blokirali jedno krilo glavne zgrade u znak protesta protiv smanjenja izdvajanja iz budžeta za njihov fakultet (kojemu su financije smanjene za 11%) i surađivanja sveučilišta s proizvođačima oružja. Blokirali su rektorat i planirali ostati do petka, no blokada je završila navečer nakon što je rektorica uspjela pobjeći.

U Marburgu je u srijedu izveden “flashmob” nakon kojeg se održao otvoreni sastanak na kojem se pričalo o obrazovnom sustavu i kako na njega utječe komercijalizacija.

U Maroku su na Sveučilištu u Casablanci u utorak održane projekcije o javnom obrazovnom sustavu.

U Norveškoj su aktivisti u Trondheimu u četvrtak djelili letke i izvjesili transparente na dva velika kampusa.

U SAD-u su studenti prosvjedovali u New Yorku protiv povećanja školarina. Prosvjedovalo se i u Vermontu, gdje su studenti zauzeli dio sveučilišta nakon što su propali pregovori o otkazima i smanjivanju budžeta. Prosvjednici koji su zauzeli rektorat odmah su uhićeni, dok su studenti, profesori i osoblje fakulteta koji su zauzeli zgradu administracije obaviješteni da moraju napustiti zgradu do 10 navečer ili će biti uhićeni.

EDIT: S obzirom da su neki čitatelji iz činjenice da se blokada održava u vrijeme trajanja Globalnog tjedna akcije pretpostavili da to znači da će ona trajati isključivo u to vrijeme – podsjećamo još jednom da se odluka o nastavku blokade na Filozofskom fakultetu izglasava na plenumu, koji se održava svake večeri i na koji svi mogu doći sudjelovati. Blokada Filozofskog traje dok plenum ne izglasa prekid blokade.

Svrha informiranja o tome što se dešava u svijetu za vrijeme trajanja međunarodnog tjedna borbe protiv komercijalizacije obrazovanja je pokazati da hrvatski studenti nisu sami u svojoj borbi! Diljem svijeta studenti se bore za svoje pravo na obrazovanje koje neće biti komercijalizirano i koje će biti dostupno svima. Globalni tjedan akcije jedan je način da se studenti u toj borbi ujedine i pokrenu svoje akcije u isto vrijeme, na taj način podupirući jedni druge i dajući svima do znanja da je borba protiv komercijalizacije obrazovanja globalna borba, koja se ne vodi samo u jednoj zemlji.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.