Tko treba plaćati školarine?
Pogledajte cijelu emisiju ovdje.
Pred kraj emisije, emitiran je telefonski razgovor s dekanom Filozofskog fakulteta, Miljenkom Jurkovićem, koji je kazao kako na njegovom fakultetu nema niti će biti politike, da su studentski prosvjedi legitimni, te da studenti moraju prosvjedovati demokratski.
Na izjavu novinarke da studenti ne znaju komu i gdje idu studentske školarine, dekan Miljenko Jurković odgovorio je da svi djelatnici i studenti Filozofskog imaju uvid u te informacije ukoliko se informiraju – pogotovo jer su financijski rezultat za 2008. i financijski plan za 2009. nekoliko tjedana ranije prihvaćeni na sjednici Fakultetskog Vijeća i uručeni svakom studentskom predstavniku u ruke. Prilažemo ovdje financijska izvješća (prihodi i rashodi) koja dekan navodi kako bi zainteresirani studenti Filozofskog fakulteta imali uvid u to gdje idu njihove školarine. (Školarine nigdje nisu eksplicitno navedene kao stavka, pretpostavljamo da one čine većinski dio stavke “vlastiti prihodi”.) Čini se da određeni iznos iz sveukupnih školarina ide na pokrivanje jednog dijela velikog broja vrsta rashoda. To je potvrdio i dekan u emisiji Otvoreno govoreći kako su školarine nužne za potpuno funkcioniranje fakulteta te da pokrivaju troškove kao što su terenska nastava, časopisi i knjige za knjižnicu, materijalni troškovi odsjekâ, nastavu vanjskih suradnika, te na koncu i račune za vodu i grijanje. Ono što u cijeloj priči ostaje nejasno je točan iznos sredstava prikupljenih od školarina (izdvojen od preširoke stavke „vlastiti prihodi“) te njegov udio u ukupnom financiranju djelatnosti Fakulteta. Bez preciznih financijskih podataka ovoga tipa, nemoguće formulirati ikakve precizne strategije reforme obrazovanja. Da ne bi bilo zabune, sličan se prigovor može uputiti i Ministarstvu s obzirom da udio subvencija iz državnog proračuna za redovne studije unutar tzv. „lump suma“ također nije jasno i nedvosmisleno iskazan.
A koliko bi koštala dodatna izdvajanja koje traže studenti za visoko školstvo kako bi se ono učinilo besplatnim svima? Business.hr prenosi da bivši ministar za znanost i obrazovanje, Gvozden Flego, tvrdi da bi se besplatno visoko obrazovanje moglo osigurati svima uz ulaganje dodatnih pola milijarde kuna, što bi značilo povećanje proračunskih izdvajanja za visoko školstvo za svega 14,2 posto. Na tvrdnju Ministarstva da ono ionako financira većinu troškova visokog školstva, dok fakulteti prihode od studentskih školarina troše na razne stvari, od „dodatka na plaću do putovanja na Copacabanu“, Flego odgovara da većina vlastitih prihoda odlazi na materijalne troškove fakulteta, koje su dekani prisiljeni plaćati od školarina jer ne dobivaju dovoljno novca od Ministarstva.
